Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada dobar vatrogasac, ali nema rešenja na duži rok

Poslednjih nedelja ministri i političari sve češće pominju mogućnost preuzimanja drušetvenih preduzeća od strane države, pa čak se udi i privatnim firmama da se dugovi zamene državnim vlasništvom. Podržavljenje znači smanjenje konkurentnosti i efikasnosti, smanjenje izvoza, a povećanje korupcije. Takođe u Srbiji postoji kritična masa parazita koji žele da ih drugi izdržavaju, kaže za Biznis Milutin Nikolić, direktor i suvlasnik konsultantske kuće Citadel, koja je učestvovala u desetinama privatizacija u Srbiji


Vaša ocena ekonomske politike u prvoj godini vlade?

Ova vlada je izabrana na reformskoj platformi, odnosno približavanju EU. Približavanje EU nije put u zemlju dembeliju, već teško i bolno sprovođenje reformi koje moramo da uradimo da bi posle određenog vremena stvari krenule na bolje. Nisam siguran da su uspeli da odbrane tu platformu u proteklih godinu dana. Istina imali su objektivne probleme koji nisu njihovo delo, svetska ekonomska kriza i trka u banke prošle jeseni, nisu mogli da se predvide u maju 2008. Ali zato što je otežana situacija, bio je potreban malo hrabriji i tvrđi stav vlade u ekonomiji i reformskoj politici. Što se tiče kratkoročnih mera, tu su i radili, podigli su garancije na depozite, ušli su u smanjenje budžetske potrošnje koliko su to mogli, i uopšte uzevši nisu toliko loši vatrogasci koliko su mogli da budu.
Problem je što smo zapostavili dugoročnu politiku i reforme. Ova vlada dolazi na vlast posle dugog perioda nestabilnosti i brojnih izbora, što je loše za nepopularne mere koje moraju da se sprovedu. Ova vlast nije mnogo gora od prethodne ili one pre nje, jednostavno nastavljaju istim putem ne obazirući se na dugi rok.


Da li je u ovom trenutku bitnije održavati stabilnost nego podsticati privrednu aktivnost?

Rast BDP Srbije u prošlosti u najvećoj meri je bio posledica rasta potrošnje, a ne rasta izvoza. Prva žrtva u krizi je potrošnja, ljudi se uplaše i manje troše. Mi očekujemo da će pad BDP ove godine biti blizu šest odsto. Ali i posle ove, udarne godine, kriza nas ne vraća ni čitavu godinu unazad što se tiče BDP, a radi se o krizi epohalnih razmera. To ipak govori o otpornosti i snazi srpske privrede. Politika kursa je prava politika, ne smemo da pustimo kurs da ide daleko, on će prirodno ići nagore. Prema našim projekcijama on će biti 100 do 120 dinara do kraja godine. Pustiti ga da divlja je najbolji način da se kriza produbi. Problem je što u poslednjih četiri, pet godina imamo procikličnu politiku, uspeli smo da potrošimo mnogo novca u najboljim godinama. Ljudi su počeli to da očekuju i mnogi su počeli da se kače na budžet što je izuzetno loše.

Kada krenu svetski tokovi kapitala i investicije, da li će Srbija tada biti spremna da privuče investicije?

Privlačenje stranih investitora je jedan od ključnih elemenata ekonomske politike u svakoj vladi. U vladi su ljudi koji su ranije radili na tome. Čini mi se da danas rade manje zato što je danas nepopularnije raditi privatizaciju nego pre pet godina.
Najveći problem investitora je što ne mogu da se oslone na državu da će biti koherentna i da će stati u njihovu odbranu. Uzmimo za primer novi zakon koji reguliše mogućnost kupovine građevinskog zemljišta. To je za investitore i strane i domaće šok. To bi bilo retroaktivno oporezivanje. Do danas je građevinsko pravo jednako vlasništvu u Beogradu, jer se nije moglo legalno steći vlasništvo nad zemljištem. Za dobijanje dozvola potrebne su godine koje su sprečavale investitore da počnu gradnju i sada dolazi zakon koji kaže: moraš da platiš ponovo tržišnu vrednost tog placa da bi mogao da gradiš. Neki će reći, to je super tako ćemo još da oporezujemo tajkune koji su jeftino došli do placeva, ali za svaki nelegitiman dil u nekretninama, ima bar 50 legitimnih u koje su ljudi uložili novac. To je primer gde država treba da odbrani investitore, jer su oni ono što državi danas najviše treba. Ne želim da budem surov, ali na primer, tekstilna preduzeća koja nemaju perspektivu, pošto ceo svet uvozi tekstil iz Kine jer je bolji i jeftiniji, i nezadovoljne zaposlene nisu kategorija koju treba štititi. Investitore treba štiti, ne zbog dobrote već zbog koristi koje imamo od njih.

U poslednje vreme političari su spremni da pribegnu podržavljenju kompanija kao jednoj od mera za borbu protiv krize. Šta to znači za privredu?

Podržavljenje znači smanjenje konkurentnosti i efikasnosti, smanjenje izvoza, a povećanje korupcije. Možda je bolje i pokloniti javna preduzeća tim menadžerima koji njima upravljaju, nego da upravljaju u ime države. Ljudi se ne odnose prema imovini na isti način kao kada je njihova i to je definisano u ekonomskoj nauci. Među srpskim ekonomistima vlada jednoglasno mišljenje o tom pitanju. Marksistička ideologija je poražena, ali u poslednjih godinu dana dešava se nešto čudno. Pominje se podržavljenje Novosadskog sajma, PKB-a.. i to sa objašnjenjima koja deluju veoma čudno. Ministar (poljoprivrede) Dragin kaže, PKB neće biti privatizovan da bi se obezbedila prehrana Beograda i niko tu ne vidi ništa čudno. Kao da privatni zemljoradnici namerno izgladnjuju grad, kao da posipaju kiselinom po usevima da bi svi poumirali.


Odakle prema vašem mišljenju ta ideja o podržavljenju?

Jedan od uzroka ideje o podržavljenju je svetska ekonomska kriza, odnosno dešavanja u svetu: žaba vidi konja da se potkiva pa i ona diže nogu. Ono što se dešava u SAD nije ni približno onome što se dešava kod nas. Tamo se državna pomoć pušta na kašičicu u određenim situacijama, pod velikom sumnjom javnosti, velikom kritikom, čak članova Demokratske strane. Kod nas se to dešava vrlo otvoreno i javno mnjenje to podržava. U RTB "Bor", na primer, sindikati tapšu što ih država preuzima, a ja kada tako nešto čujem uplašim se za našu zemlju, za taj grad, pa i za te ljude koji to traže, jer takva politika je i dovela do toga da u Boru dvosoban stan košta 5.000 evra i da je to polumrtav grad. Drugi razlog je što kod nas postoji kritična masa parazita u društvu koji očekuju da budu izdržavani u zamenu za svoju naklonost. Tu ne mislim samo na glasove na izborima, već i na radnike koji 13 godina idu na posao, a ne primaju platu i imaju neke zahteve od države. Kako možete da tražite nešto za svoj nerad. Samo u Srbiji sam čuo izreku "ne mogu da me plate toliko malo, koliko malo ja mogu da radim". Kod nas rad čak ima negativan predznak i to počinje od škole, gde je loše ako si vredan i zovu te bubalicom. Čini mi se da vlada ne radi ono što je dobro za zemlju, nego pazi da ne izgubi na sledećim izborima.


Vi ste savetnik konzorcijuma Sajam Rimini i Verana u privatizaciji Beogradskog sajma. Kako komentarišete najave nekih ministara da će se odustati od privatizacije za sada?

Govori se da će se poništiti tender jer nisu ispunjeni uslovi, a ne znamo ni koje uslove treba ispuniti. Da znamo, možda ne bi ni dali ponudu. Ako ga ne prodamo sada nećemo nikad. Sada nam trebaju pare, sada nam trebaju investitori. Ako se odloži prodaja u njega se za to vreme neće ni dinar uložiti i pored profita koji on pravi. Sajam pravi preko milion evra profita, a oko 500.000 dolazi od bazara koji neminovno mora da nestane. Za ono što Rimini hoće da napravi tamo neophodno je barem 35 miliona evra. Kako da opravdate 35 miliona evra sa milion evra profita? A taj profit ne može da se poveća odmah, jer izlagači neće plaćati mnogo veće cene prostora, posetioci neće hteti da plaćaju mnogo višu cenu za posetu iako je sajam lepši.

Postavlja se pitanje i zašto prodati Sajam kada pravi profit?

To je odlično pitanje za člana neke partije, koji kaže zašto bih ja to prodavao kada tu mogu da zaposlim kuma i još pravim profit. Ne možemo samo da privatizujemo gubitaše. Niko normalan neće da uloži u tekstilnu firmu u Srbiji, kada može u Kinu. Ako se dogovorimo da nam strani investitori trebaju onda moramo da im omogućimo i da naprave neki profit. Posebno u uslovima svetske krize kada ima milion dobrih i jeftinih poslova u celom svetu. Akcije Siti banke, nekada najveće banke na svetu, pale su 25 puta, zašto ne bi i kvadratni metar zemlje u Beogradu ili cena Beogradskog sajma. Bilo je više zainteresovanih kupaca, pet ih je kupilo dokumentaciju, ali samo jedan je dao ponudu.

U medijima se pisalo da sajam Rimini nije mnogo veća kompanija od našeg sajma.

Ima 1,5 puta više zaposlenih, tri puta veći izložbeni prostor, sedam puta više iznajmljenih kvadratnih metara, više manifestacija, prihodi Riminija su 100 miliona evra dok Beogradski ima 15 miliona i to za grad koji je sedam puta manji od Beograda.


Da li je sada problem za našu privredu što ne postoji finansijsko tržište, već su firme osuđene da finansijski zavise isključivo od banaka?

Naša tržišta kapitala su nedovoljno razvijena. Tržište investicionih fondova je umrlo u prvoj sekundi života, jer kriza je nastupila manje od godinu dana od donošenja zakona koji regulišu to tržište. Mi smo vlasnici četiri fonda, i ljudi nisu povlačili novac u poslednjih godinu dana, ali nisu ni donosili novi. Ne možete da očekujete da ljudi ulažu novac u fondove kada izvlače iz banaka i stavljaju u slamarice. S druge strane problem je nepotpuna regulativa. Pre krize bankarski sistem je cvetao i bilo je obilje novca. Tržište kapitala je bilo nerazvijeno, a banke su počele dobro da rade i da daju jeftine kredite. Ko će izaći na berzu ili emitovati obveznice kada može da dođe do neverovatno jeftinih kredita. Tržišta kapitala su pastorak vlade već godinama, niko neće da nas sasluša. Mi odavno imamo ideju da razvijemo tržište korporativnih obveznica, ali tek sada to postaje aktuelno kada banke ne daju kredite privredi. Ima mnogo preduzeća koja ne mogu da dobiju kredit danas, ne zato što su loša ili nemaju imovinu da založe, već zato što je bankarski sistem smanjen i sami gleda da servisira postojeće klijente.
Da imamo tržište korporativnih obveznica koje funkcioniše mislim da bi to mnogo pomoglo u sadašnjoj krizi, imali bi dodatnu likvidnost, a preduzeća bi imala alternativu bankama.



Loše stanje kragujevačke privrede

U Kragujevcu se gotovo dvadeset srednjih i velikih kompanija bori za opstanak, a više od deset je već ugašeno


Tek petina kragujevačkih srednjih i velikih preduzeća sposobna je da sopstvenim prihodima obezbedi poslovanje, ostale kompanije bukvalno se bore za opstanak, izjavio je za B92 glavni gradski stručnjak za privredu Vlado Vučković. I sindikalni lideri slažu se u oceni i naglašavaju da su brojna preduzeća "ugašena”, jedan deo radnika ostao je bez posla, dok druge poslodavci šalju na “plaćeno” uz minimalac.

Izuzimajući fabriku automobila u kojoj se na mišiće pokreće proizvodnja, slika kragujevačke privrede daleko je od ružičaste.

Loše sprovedene privatizacije ali i finansijska kriza značajno su uticale da se gotovo 20 srednjih i velikih kompanija bori za opstanak.

Član gradskog veća zzadužen za privredu, Vlado Vučković, kaže da je samo petina kragujevačkih srednjih i velikih preduzeća sposobna da sopstvenim prihodima obezbedi kakvo takvo poslovanje.

Pod normalnim poslovanjem u ovom slučaju se podrazumeva redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, ali i bitna činjenica da u tih pet-šest kompanija nema otpuštanja radnika.

Sindikalni lideri ističu da se broj zaposlenih stanovnika u Srbiji nije drastično ni povećavao, a ni smanjivao u poslednjih devet godina.

Međutim, u istom periodu broj zaposlenih Kragujevčana manji je za oko 16 hiljada.

Istovremeno ugašeno je više od 10 velikih i srednjih preduzeća u gradu, a nekolicina još čeka vlasnika posle neuspešnih aukcija i tendera.

Iako poznavaoci prilika najavljuju “vruću jesen” sa štrajkovima, sindikalni lideri u Kragujevcu ocenjuju da je sve veća verovatnoća da ćemo imati i vrelo leto uz brojne proteste.



Za nove kopove u "Kolubari" potrebno 700 miliona evra

Rudarski basen "Kolubara" će morati da poveća proizvodnju uglja za 13 miliona tona godišnje, nakon puštanja u rad dve nove termoelektrane, ocenio je državni sekretar za rudarstvo Srbije Radivoje Milanović

On je novinarima rekao bi u nove kopove u RB "Kolubara" trebalo uložiti oko 700 miliona evra da bi se obezbedilo dovoljno uglja i za rad nove termoelektrane "Kolubara B" i trećeg bloka termoelektrane "Nikola Tesla B", za koje su u toku tenderi za izbor strateških partnera.


Prvi blok u Termoelektrani "Kolubara B" trebalo bi da počne proizvodnju struje 2014. godine, a drugi blok u 2015, dok bi proizvodnje struje u trećem bloku "Nikole Tesle B" trebalo da počne 2016. godine.

"Plan je da se dodatni ugalj obezbedi iz novih otkopnih polja Radljevo i Južno polje", kazao je on i dodao da Rudarski basen "Kolubara" sada proizvodi oko 30 miliona tona uglja godišnje.

Novac za investicije u otvaranje novih otkopnih polja, naveo je Milanović trebalo bi da se delom obezbedi iz sredstava Rudarskog basena "Kolubara", a delom iz kreditnih aranžmana Elektroprivrede Srbije (EPS) i tog basena.

"Trenutno je u izradi studija koja će pokazati kakav će biti raspored proizvodnje uglja u zavisnosti od toga koliko bude novca za početno ulaganje", kazao je on i dodao bi studija trebalo da bude završena u oktobru.

Milanović je novinarima kazao i da se radi i planska dokumentacije za opštine Lazarevac i Ub, u kojima će biti locirani novi kopov, a investitori u izgradnji termoelektrana imaće uvid u tu dokumentaciju.

Ulaganje u kopove uglja za nove elektrane, naveo je, biće i ulaganje u nove sisteme za proizvodnju, zaštitu na radu i zaštitu životne sredine.

Državni sekretar za rudarstvo Radivoje Milanović istakao je da je plan Vlade Srbije da proizvodnja uglja ostane u državnom vlasništvu.



Tobacco producer DIV cuts 166 jobs
Tobacco Industry Vranje fired 166 workers due to operational losses and adjustments to market trends, stated the company’s GM Mike Edwards on Sunday. Edwards told Beta news agency that 37 other workers, out of the total of 319, expressed their desire to leave once they receive severance pay that is considerably higher than the figure requested by law. The sacked workers will get EUR 17,000 each, while the factory plans to open a mobile center “to help them cope after leaving the company”.


Fabrika auto delova u Svilajncu

Kompanija Grah automotiv će na jesen u Svilajncu početi gradnju nove fabrike auto delova, saopštilo je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja


U saopštenju se navodi da je potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić održao sastanak sa generalnim direktorom kompanije Grah automotiv Robertom Grahom na kome je dogovorena ta grinfild investicija, koja će u naredne tri godine omogućiti otvaranje 200 novih radnih mesta.

Predstavnici kompanije Grah automotiv upoznali su ministra Dinkića sa planovima aktiviranja novih proizvodnih pogona u Svilajncu koji će u prvoj fazi uposliti oko 200 radnika, kao i o proširenju postojećih kapaciteta u Batočini gde će biti uposleno dodatnih 50 radnika.

Kompanija Grah automotiv u Srbiji posluje od 2006. godine, upošljava 200 radnika i proizvodi kablovske setove za automobile, svetla i elektroniku i dobavljač je za Mercedes, Porše i Audi, a na sastanku je iskazana spremnost da sarađuju i sa fabrikom Fijat automobili Srbija.

U saopštenju se ističe da je Dinkić obećao punu podršku države kompaniji Grah automotiv kroz podsticaje za investicije preko Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) imajući u vidu da je ta kompanija sopstvenim sredstvima, bez državne pomoći, napravila uspešnu fabriku u Batočini.



SB odobrila kredit za Koridor 10

Odbor izvršnih direktora Svetske banke odobrio je Srbiji kredit od 388 miliona dolara za tri deonice auto-puta na Koridoru 10


Putna mreža je jedan od najvažnijih privrednih potencijala Srbije
To je najveći kredit koji je Svetska banka ikada dala Srbiji, ističe se u saopštenju te finansijske institucije.

Projekat ima četiri komponente: izgradnju dve sekcije auto puta M1 prema Makedoniji u dužini od 31,6 kilometara između Grabovnice i Grdelice (5,6 km), i između Vladičinog Hana i Donjih Neredovaca (26,4 km), zatim deonice auto-puta M1 ka Bugarskoj od Niša do Dimitrovgrada, kao i izgradnju 8,67 km auto-puta oko Dimitrovgrada.

Svetska banka je navela da će izgradnja tri deonice auto-puta na Koridoru 10 poboljšati sigurnost na putevima i uvesti bolje upravljanje sektorom transporta.

Šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej ocenio je da će projekat "u ova teška vremena" značajno doprineti srpskoj privredi u kratkom vremenskom periodu.

"Ova investicija kreiraće nova radna mesta. Osim toga, omogućiće srpskim građevinskim kompanijama da dobiju šansu da uposle svoje kapacitete, a na indirektan način će koristiti mnogim malim preduzetnicima u regionu koji prolaze kroz Srbiju", naveo je Grej.

Vođa projekta Ričard Martin Hamfriz ocenio je da će Koridor 10 smanjiti troškove transpora sve robe i time sniziti cenu uzvoza.

On je dodao da će od projekta imati koristi i oni koji koriste puteve jer će sigurnije i brže putovati, ali i oni koji žive uz puteve jer će lakše dolaziti do osnovnih socijalnih usluga.

Svetska banka je ukazala da je putna mreža jedan od najvažnijih privrednih potencijala Srbije, ali da je ona u stanju daleko ispod evropskih standarda, odnosno da je sigurnost na putevima pet puta lošija nego u EU.

U saopštenju je ukazano da veliki broj povreda i smrtnih slučajeva u saobraćajnim nesrećama predstavlja sve veći socijalni i ekonomski teret za zemlju.

Svetska banka je podsetila da se u 2008. godini dogodila 16.651 saobraćajna nesreća na putevima Srbije, da je skoro 900 ljudi poginulo, a oko 22.000 povredjeno.


Početkom septembra trebalo bi da počnu radovi na terenu, kaže Mrkonjić
Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić je najavio da će u toku ovog meseca biti raspisan tender za izgradnju deonica Koridora 10 i izrazio očekivanje da će taj kredit biti operativan oko 1. septembra i da će istovremeno početi radovi na terenu.

"Divna vest iz Vašingtona. To smo i očekivali. Čestitam pregovaračkom timu koji je vodio ministar ekonomije Mlađan Dinkić", istakao je Mrkonjić, koji nije krio zadovoljstvo zbog vesti iz sedišta Svetske banke.

Odgovarajući na pitanje za koje deonice Koridora 10 je namenjen zajam Svetske banke, Mrkonjić je precizirao da je prva deonica od Dimitrovgrada ka Pirotu na oko 8,5 kiliometara pred granicu sa Bugarskom, za čiju je izgradnju već spremljena tenderska dokumentacija.

Druga deonica biće između Vladičinog Hana i Vranja, koja je malo duža i sa njenom izgradnjom trebalo bi početi ove godine i nastaviti je u toku zime, rekao je Mrkonjić.

Deonica od Levosoja do Neradovca u dužini od 16,5 kilometara, koja je juče puštena u saobraćaj, finansiraće se iz Helenik plana Vlade Grčke.

"To je ono što je vrlo važno i što raduje i što konačno daje potvrdu vrednosti i kvalitetu tog projekta, dakle Koridor 10 više nikada neće stati. Autoput kroz Srbiju biće gotov za naredne dve i po godine", reako je ministar za infrastrukturu.

Osim kredita Svetske banke, koji je prvi strani kredit za Koridor 10, trebalo bi da dobijemo i kredite u ukupnom iznosu od 600 miliona evra Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, podsetio je Mrkonjić.

Tih 600 miliona evra biće raspoređeni za radove na dva kraka Koridora 10 - od Niša ka Pirotu i od Niša ka Vranju, čime će one biti kompletirane, rekao je Mrkonjić.



Italy, Serbia strategic partners
Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic said today in Trieste that Italy is among Serbia’s most important strategic partners regarding EU integration and economic cooperation. He also invited Italian business-people to invest in Serbia.



Trieste
At a business forum, where he presented investment opportunities in Serbia to the business community of the Friuli-Venezia Giulia region, Cvetkovic said that he is convinced that every effort made to strengthen regional cooperation and partnership is an investment in a joint European future.

He said that the Serbian government has started the implementation of the transitional trade agreement with the EU, which confirms its commitment to fulfilling all the requirements for entering the “family of European countries”.

He said that the first step was taken when the European Commission made the recommendation that visa restrictions should be removed for Serbs and now Serbia is working intensively to make this a reality as soon as possible.

Cvetkovic said that Serbia’s priorities are that the Stabilisation and Association Agreement (SAA) comes into effect and that Serbia acquires EU candidate status.

The Serbian Prime Minister stressed that Italy is Serbia’s third major trade partner and second biggest donor, adding that the annual goods exchange between the two countries stands at more than €2 billion.

He said that nearly 200 Italian firms are doing business in Serbia. Their total turnover is nearly €2.4 billion and they employ 18,000 people. He noted that, with nearly €800 million of capital invested, Italy is one of the most important investors in Serbia.

It gives me great satisfaction to say that the agreement signed with Fiat is contributing not only to the further development of the Serbian car industry but also to the process of harmonisation with European standards in car production. New jobs are being created and our economy is becoming more productive, said Cvetkovic.

The Prime Minister said that the Serbian market is extremely attractive for foreign investors, adding that the investment climate in Serbia offers many advantages, including a favourable and competitive system of investment incentives and tax relief for foreign investors.

He said that at the end of 2008 direct foreign investments amounted to more than €13 billion, adding that the Serbian government attaches special importance to the Central European Free Trade Agreement, which gives companies doing business in Serbia access to a market of nearly 30 million people.

Cvetkovic said that Serbia is the only country apart from former Soviet republics that has signed a free trade agreement with Russia and also noted that we have similar agreements with Belarus and Turkey.

He said that Serbia, like all other countries in the region and in the world, was hit by the negative effects of the global economic crisis but the government stabilisation package stopped the decline in economic activity and provided macroeconomic stability.

He marked investment in infrastructure as one of the top priorities for this year, especially in Corridor 10 and river Corridor 7.

Over €2.5 billion will be invested in infrastructure in the next three years, he said, calling on Italian companies to take part in these projects.

Energy projects, such as the South Stream pipe line and the completion of the Banatski Dvor gas storage facility, are of the utmost importance for Serbia, he said.

Cvetkovic said that Serbia has great capacities to produce and supply electric energy and that tenders have been announced to find strategic partners for the construction of two 1800 megawatt output thermal plants.

The best bidders should be chosen by the end of the year and the projects should reach completion within the next five years, he said.

This will secure infrastructure constructed to EU standards, the Prime Minister underlined.

He also added that cooperation with Italy concerning transport and energy infrastructure is expected to improve.


Serbia, Baden-Württemberg signed cooperation protocol
Serbian Deputy Prime Minister for EU integration Bozidar Djelic and Wolfgang Reinhardt, Minister for Federal and European Affairs of the German province of Baden-Württemberg signed a protocol concerning security, economic, education, tourism and cultural cooperation.

Speaking at a press conference, Djelic said that Serbia wants to establish close cooperation with Baden-Württemberg concerning security and the fight against organised crime and corruption.

The Serbian Deputy Prime Minister said that cooperation will also cover the EU’s strategy for the Danube, initiated by Baden-Württemberg.

Serbia will contribute to the designing of this strategy. It is expected that the strategy will be adopted during Hungary’s EU presidency in the first half of 2011, said Djelic.

He said that Baden-Württemberg’s State Secretary for science is expected to visit Serbia at the end of September.

He said that last year Serbia and Baden-Württemberg increased trade by 40%.

Serbia imported goods worth €150 million and exported goods worth €100 million, which shows that economic cooperation is fairly well balanced, said Djelic.

Günther Oettinger, Minister President of Baden-Württemberg said that security should be one of the main subjects of discussion for the committee in charge of cooperation between Serbia and the province.

He said that he expects that cooperation between the two governments will produce concrete results in the near future.

The first session of the joint committee in charge of cooperation between Serbia and Baden-Württemberg was held today.

Co-chairs of the committee are Serbian Deputy Prime Minister for EU integration Bozidar Djelic and Wolfgang Reinhardt, Minister for Federal and European Affairs of the German province of Baden-Württemberg.


Stimulus to development of wellness tourism - Euro-regional cooperation
The representatives of the Wellness Tourism Cluster of Vojvodina, with the headquarters in Kanjiža, have signed the agreement on Euro-regional cooperation with the representatives of thermal clusters of North and South lowlands of Hungary and the Association of Spa Resorts of Romania in Hungarian city of Čongrad.

Milan Vuković, the President of the Assembly, has signed the agreement on behalf of the Wellness Tourism Cluster. CEO Jožef Palinkaš said that it was in mutual interest of all signers of the agreement to present their wellness tourism potentials to the world through Euro-regional cooperation and to back the activities on development and improvement of spa tourism.

The agreement on Euro-regional cooperation points to the need for continuation of work on introduction of international quality standards and establishment of joint Euro-regional tourism cluster, with the aim of management and improvement of wellness tourism and joint marketing appearance.

One of the goals is forming of the centers for education of personnel, as well as establishment of unique information database and presentation of offer at the joint web portal.


Mataruška and Bogutovačka spa resorts at auction on September 11
The Privatization Agency will offer natural sanatoriums and holiday resorts Mataruška spa and Bogutovačka spa for sale at auction on September 11.

The auction, which was supposed to be held on Friday, July 17, has been postponed, and the starting price amounted to 137.7m RSD.

The estimated value of capital is 860.9m RSD, and the future owner will be obliged to invest 229.7m RSD in the spa resorts. The most important facilities are hotels Termal, Mineral and Žiča, restaurant Jugoslavija, the building of old bath, dependance Mineral and pizza store Kapica.

That company employs 146 people and, according to the data provided by the Privatization Agency, its incomes in 2008 amounted to 134.8m RSD, while the expenses reached 171.5m RSD.

Mataruška spa resort is eight kilometers away from Kraljevo, it is rich with springs of mineral water with sulfur. Bogutovačka spa resort is 23 km away from Kraljevo and it has mineral water rich with silicate acid, radioactive elements and sulfur-hydrogen.


Building company "Napred" to take over "Energoprojekt"?
Building company "Napred", of which owner is Dobroslav Bojović, has started to take over "Energoprojekt holding" whose market value is about 60m EUR - the source close to the largest building company in the country told "Blic Novac".

Officially, two representatives of "Napred" became the members of the new Administrative Board of "Energoprojekat", which was appointed last week. Unofficially, however, "Napred" has majority in the Administrative Board.

According to the source of "Blic Novac", "Napred" was also backed by four members of the previous administration - Vladan Pirivatrić, the CEO of "Energoprojekat", Ignjat Tucović, the President of the Administrative Board, Svetislav Simović, a member of the Administrative Board, and the Executive Marketing Director, Miodrag Zečević. "Napred" also received support from one independent member of the Administrative Board who work in broker company "MV Investment", owned by Miodrag Kostić.

- All of them backed the proposals of "Napred" during the voting for the members of the Administrative Board of "Energoprojekat" - says the source of "Blic Novac".

Boško Živković and Mirko Vasiljević, the Belgrade University professors, left the Administrative Board, as well as Vladimir Višnjić, former Finance Manager in "Energoprojekat".

This "scenario" indicates that the owner of "Napred" is quite interested in takeover of "Energoprojekat", that is, purchase of total of 33% of the company's capital that is still owned by the state. According to the current prices on the Belgrade Stock Exchange, that share is worth about 20m EUR.

The stockholding association of "Energoprojekat", allegedly close to the management, sent a special letter to the stockholders few days ago and invited them to "defend Energoprojekt from quite takeover", with the comment that "they will not allow a listed company to become a prey of the stockholder who owns 3% of capital".

"Napred", which owns 3.2% of stocks of "Energoprojekat", was buying stocks of the Belgrade-based building giant in March 2009. The stocks were sold by Croatian investment funds, mainly "ZB Invest", at the average price of about 340 RSD. The lowest price of stocks in the last 12 months amounted to 280 RSD, while the highest was 1,883 RSD.

The stockholders of "Energoprojekat" have not voted for the business plan for the next four years at the last assembly. The Administration has not given its opinion about the policy of dividend.


Recognition For Tigar Footwear
Tigar Footwear is the recipient of the Captain Misa Anastasijevic Recognition for "Best management in 2008". This recognition is jointly awarded by the Regional Chamber of Commerce of Nis, the University of Novi Sad/Faculty of Technical Sciences, and Media Invent from Novi Sad, within the scope of the project titled "Way to the Top".

The professional jury of the project, whose goal is to promote corporate creativity and build an entrepreneurial culture in Serbia, stated that Tigar Footwear’s management has steadily been following an extremely well-designed business policy and that the Tigar Corporation in general has a long track record of superior business performance.

The ceremony, held on 16 July at the Regional Chamber of Commerce in Nis, was attended by a large number of businesspersons and representatives from the local government, the Chamber of Commerce of Serbia, and the Regional Chamber of Commerce of Nis.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta