Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U ponedeljak počinje otkup pšenice

Produktna berza u Novom Sadu od ponedeljka, 6. jula počeće da prima prijave za otkup pšenice ovogodišnjeg roda, a za potrebe Republičkih robnih rezervi, saopštilo je danas Udruženje novinara za poljoprivredu "Agropres"


Prema odluci Vlade Srbije biće otkupljeno 65.714 tona po ceni od 13 dinara sa uračunatim porezom na dodatu vrednost (PDV), prodavci mogu biti jedino registrovana poljoprivredna gazdinstva i zadruge. Najmanja ugovorena prodaja po proizvođaču iznosiće 20 tona, a najveća 100 tona.

U skladišta će se primiti pšenica sa najmanje 77 kilograma hektolitarske težine, vlagom do 13 odsto i dva odsto ukupnih primesa.

U Republičkim robnim rezervama sačinjen je raspored prijema pšenice po okruzima i utvrđena lista od 50 skladištara, kaže se u saopštenju i ističe da je za pojedine regione ta lista veoma nepovoljna, jer na spisku nema čak ni velikih luka, kao što je Bogojevo i Danubius Novi Sad.

Među skladištima se ne pominju "Fidelinka", "PIK Bečej", "Tamiš", "Mlin Kikinda" i drugi, dodaje se u saopštenju.

Produktna berza za kontakte u ovom poslu odvojila je 20 telefonskih linija i prema dosadašnjim iskustvima u sličnim poslovima očekuju da će ova kampanja trajati petnaest dana.

Vojvodina svake godine na tržište nudi 98 odsto roda pšenice.



Telekomu 60 mil. € od Telekoma RS

Telekom Srbije zaradio je oko 60 miliona evra profita od rada Telekom Republike Srpske za nepune dve godine od privatizacije


Telekom Republike Srpske od juna 2007. do kraja maja 2009. godine zabeležio je ukupan profit od 160 miliona konvertibilnih maraka, odnosno 80 miliona evra.

Istovremeno, Telekom Srbije je isplatio u potpunosti akviziciju Vladi Republike Srpske od 646 miliona evra, kao i 50 miliona evra investicionih obaveza koje je preuzeo pri kupovini Telekoma Republike Srpske.

Generalni direktor Telekoma Republike Srpske Predrag Ćulibrk kaže da je, prema poslednjim pokazateljima, Telekom Republike Srpske među najuspešnijim preduzećima te vrste u Evropi i dodaje da je za dve godine od privatizacije broj pretplatnika mobilne telefonije udvostručen, a zabeležen je i rast pretplatnika fiksne telefonije.

Takođe, značajan je i rast usluge ADSL i ostalih usluga. M:TEl ima nacionalnu pokrivenost u Bosni i Hercegovini, dok su ADSL i fiksna telefonija prisutni na teritoriji Republike Srpske.

Prema njegovim rečima, tako uspešno poslovanje dovelo je do velikog investiranja, a najviše je uloženo u modernizaciju i digitalizaciju fiksne telefonije. Trenutno se značajna sredstva ulažu u razvoj treće generacije mobilne telefonije, a stvorena je i neophodna baza za razvoj IPTV usluga.

On je rekao da podaci o zaradi, ali i o povećanju broja korisnika telekomunikacionih usluga govore o tome da je investicija Telekoma Srbije bila opravdana i podsetio da je ta privatizacija bila najveća investicija jedog preduzeća iz Srbije izvan granica zemlje.



Devizna štednja građana premašila pet milijardi evra

Devizna štednja građana Srbije premašila je pet milijardi evra i poslednjeg dana juna dostigla 5.026,5 miliona evra, saopštila Narodna banka Srbije


Posle povlačenja oko milijardu evra deviznih depozita u poslednjem tromesečju prošle godine, devizna štednja je u ovoj godini postepeno rasla, a prosečan dnevni rast bio je dva miliona evra. U junu je dostignut raniji prosečni mesečni rast devizne štednje od gotovo 100 miliona evra i u tom mesecu devizna štednja je dnevno rasla u proseku 4,5 miliona.

O jačanju poverenja u bankarski sektor govori i podatak o vodećoj poziciji štednje na godinu dana, koja sada učestvuje s 30,3 odsto u deviznoj štednji građana, navodi NBS.

Činjenica da su građani u svakom trenutku mogli da raspolažu ulogom, stabilnost dinara u dužem periodu i aktivnosti banaka na privlačenju štediša stvorili su uslove da se sve više građana opredeljuje za štednju u banci i doprineli uverenju da im je tu novac najsigurniji, zaključuje NBS.



Milosavljević pozvao Grke da ulažu

Ministar trgovine i usluga Srbije Slobodan Milosavljević je pozvao grčke privrednike da ulažu u Srbiju, naročito u oblast energetike i infrastrukture

On je rekao da je Grčka uložila u srpsku privredu u poslednjih osam godina 1,6 milijardi dolara i dodao da su u prva tri meseca u 2009. godini grčke direktne investicije iznosile 11,1 miliona dolara.

Grčki kapital, prema njegovim rečima, najviše je uložen u oblasti bankarstva, telekomunikacija, zatim u prehrambenu industriju, industriju cementa, energetiku, trgovinu i hotelijerstvo.

Prema njegovim rečima, Srbija želi da uprkos svetskoj ekonomskoj krizi poveća ukupnu robnu razmenu sa Grčkom, kao i da se poveća nivo investicija koje dolaze iz Grčke.

"U prošloj godini ukupna razmena dve zemlje iznosila je 498,7 miliona dolara od čega je izvoz iz Srbije bio 211 milona dolara, dok je deficit bio 76,5 miliona dolara", kazao je Milosavljević. Srbija je najviše izvozila šećer, polietilen, bakar, otpatke od gvožđa i čelika, a najviše smo uvozili južno voće, šipke od legure aluminijuma i cigarete.

Ministar je kazao da Srbija nudi niz pogodnosti stranim investitorima za ulaganje, a posebno je istakao nedovoljno iskorišćen sporazum o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom.

On je naveo da je Srbija usvojila set mera kojima treba da ublaži efekte svetske ekonomske krize i ima cilj da u narednom periodu poveća konkutrentnost proizvoda i tržišta. Ostvarivanju tih ciljeva, prema njegovim rečima, doprineće i bolje korišćenje CEFTA sporazuma.



Milanović: U rudarski sektor potrebno uložiti milijarde evra

Državni sekretar u Ministarstvu energetike Radivoje Milanović izjavio je da je u rudarski sektor u Srbiji potrebno uložiti milijarde evra da bi proizvodnja minaralnih sirovina u rudnicima bila podignuta na najviši mogući nivo

Milanović je u intervjuu Tanjugu rekao da je potrebno što pre uraditi Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama u Srbiji kako bi se privukli strani investitori da ulažu u rudarski sektor u našoj zemlji.
Državni sekretar u Ministarstvu energetike najavio je da je sasvim izvesna gradnja nove termoelektrane u Kostolcu, u koju je potrebno uložiti oko 500 miliona evra, i dodao da će najverovatnije na jesen ili u proleće biti raspisan tender za gradnju tog postrojenja.
„Planiramo da površinski kop Drmno u Kostolcu proizvodi od devet do 12 miliona tona uglja, što je dovoljno za taj novi termokapacitet,” rekao je Milanović, i istakao da bi slično postrojenje snage 300 megavata trebalo da bude izgrađeno u Štavlju u okviru istoimenog rudnika sa podzemnom eksploatacijom, čije rezerve iznose od 50 do 70 miliona tona uglja.
On je naglasio da se prošle godine u budžet Srbije „slilo” oko milijardu dinara od naknade za korišćenje rudnog blaga, a da bi posle usvajanja novog zakona o rudarstvu koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, priliv u budžet trebao da bude još veći.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta