Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Veliki potencijal malih preduzeća

Razvoj preduzetništva strateški je cilj svih tranzicionih zemalja, a naročito je značajan u vremenu globalne ekonomske krize, jer smanjuje broj nezaposlenih i siromaštvo i postaje značajan zamajac razvoja ekonomije, izjavila je danas Milena Vasić iz republičke Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća

U izjavi novinarima posle seminara u hotelu "Aleklsandar" u Vrnjačkoj Banji, u organizaciji "Oportjuniti banke", a prilikom posete malim preduzetnicima korisnicima mikro kredita, Vasićeva je dodala da je podrška mikro i malim biznisima, koji inače imaju veoma otežan ili nikakav pristup bankarskim kreditima, značajna za razvoj privrede naše zemlje ali i društva u celini.
Ona je navela da mala preduzeća trenutno u Srbiji zapošljavaju trećinu od ukupnog broja zaposlenih, da je imaju veliki potencijal razvoja, naročito u seoskim sredinama, ali da je veoma važno obezbediti im mikro kredite radi uspešnog poslovanja.
Menadžer za marketing i komunikacije "Oportjuniti banke" Mirjana Dmitrović je kazala da su "trenutno u fokusu banke male, ruralne sredine udaljene od velikih centara koje imaju veliki ekonomski potencijal, a malo pristupa potrebnim novčanim sredstvima zbog udaljenosti od gradova i nedostatka informacija o kreditima".
Prema njenim rečima, ovaj model, koji se u svetu uveliko koristi, moguće je primeniti i u Srbiji radi poboljšanja socijalne slike.
Cilj posete novinara je da se skrene pažnju na značaj mikrofinansiranja koje predstavlja veoma snažnu podršku za brži razvoj preduzetništva.
"Oportjuniti banka" je jedina banka u Srbiji koja isplaćuje kredite za početak poslovanja, stimuliše razvoj preduzetničkih sposobnosti i pomaže preduzetnicima da unaprede posao i ostvare poslovne ideje.
Banka je otvorila i pomogla održanje oko 45.000 radnih mesta u Srbiji sa preko 70 miliona evra kredita mikro, malim i srednjim preduzećima.
"Oportjuniti banka" a.d. Novi Sad deo je medjunarodne mreže banaka i mikrofinansijskih organizacija "Oportjuniti internešenel", jedne od vodećih globalnih institucija u oblasti mikrokreditiranja a njene filijale postoje u Beogradu, Subotici, Nišu i Kragujevcu sa još 11 poslovnih jedinica širom Srbije.
Medju osnivačima i akcionarima banke su i Evropska banka za obnovu i razvoj i Razvojna preduzetnička banka Holandije - FMO.
Glavni partner "Oportjuniti banke" u Srbiji je Američka agencija za medjunarodni razvoj, koja je od 2001. godine do danas dodelila sredstva u ukupnom iznosu od 12 miliona dolara.
"Oportjuniti internešenel" je osnovana 1971. godine, a danas je njena mreža prisutna u 27 zemalja širom sveta i ima preko milion klijenata.



U srednjem Podrinju kiša spustila cenu maline na 50 dinara

U srednjem Podrinju zbog lošijeg kvaliteta izazvanog višednevnom kišom, otkupna cena maline poslednjih dana spustila se i na 50 dinara za kilogram

Na početku kampanje otkupa prvih dana juna, malina je najpre plaćana 80, potom 170 dinara, a pre desetak dana kada je počeo kišni period cena je bila oko 100 dinara po kilogramu.

Stručnjak za voćarstvo u Zavodu za poljoprivredu u Loznici Zlatica Kuzmanović izjavila je novinarima da bi u slučaju prestanka kiše, narednih dana moglo doći do poboljšanja kvaliteta i cene maline.

Ona je procenila da ovogodišnji prosečan prinos maline zbog suše i kiše, neće prelaziti tri i po tone po hektaru, što je trećina roda iz ranijih uspešnijih godina proizvodnje ove voćke.

Malinjaci se u Srednjem Podrinju prostiru na 1.200 hektara zemljišta. Zavod pokriva područje Loznice, Ljubovije, Krupnja i Malog Zvornika.



Suficit sa CEFTA 500 miliona dolara

Srbija je u prvih pet meseci ove godine ostvarila suficit u razmeni sa zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma od 497,7 miliona dolara


To je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda, odnosno žitarica, proizvoda od njih i raznih vrsta pića, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku. Srbija je iz zemalja CEFTA regiona najviše uvozila gvožđe i čelik, električnu energiju i proizvode od nemetalnih minerala.

Izvoz Srbije od januara do maja iznosio je 918,9 miliona dolara, a uvoz 421,2 miliona dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 218,2 odsto.

Srbija je u prošloj godini ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA od 1,8 milijardi dolara, što je takođe bio rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Što se uvoza tiče, Srbija je iz zemalja CEFTA najviše uvozila gvožđe i čelik, kameni ugalj, plutu i drvo.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima stalni suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi. Prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle tržišta EU.

Njegove dodatne prednosti su blizina i poznavanje poslovne kulture i preferencija potrošača, kao i mogućnost oslobađanja od carina za izvoz proizvoda za čiju proizvodnju je korišćeno 70 odsto sirovina iz CEFTA regiona ili EU.



Putarima sledeće nedelje 175 mil. €

Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić je izjavio da će u toku sledeće sedmice država isplatiti putarima dug od 175 miliona evra

Mrkonjić je kazao da očekuje od banaka da smanje kamate na kredite i tako deo sredstava vrate putnoj privredi, što bi omogućilo početak izgradnje novih deonica na Koridoru 10.

On je, prilikom obilaska gradilišta na delu autoputa od Preševa do Levosoja, rekao da je zadovoljan dinamikom kojom se radovi obavljaju i još jednom potvrdio da će taj deo panevropskog putnog koridora kroz Srbiju biti završen do 7. jula, kao i deo graničnog prelaza Preševo.

Radovi na deonici autoputa od Levosoja do makedonske granice započeti su 21. jula 2008. godine, ukupna dužina deonice je 21 kilometar, a vrednost radova 1,4 milijarde dinara.

Mrkonjić je kazao da će sredinom septembra početi izgradnja deonice autoputa od Levosoja do Donjeg Neradovca u dužini od 16,5 kilometara, koje će da finansira vlada Grčke, a vrednost radova biće oko 87 miliona evra.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta