Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Slovenački model za metalsku industriju

Metalska industrija, najveći izvozni sektor u Srbiji, pretrpela je i najveći udarac svetske ekonomske krize jer je proizvodnja prepolovljena, a ukoliko želimo da se ona oporavi trebalo bi da se spoje potencijalni veliki infrastrukturni projekti i "slovenački model" vezivanja poslova stranih i domaćih kompanija, kaže Milorad Marković, predsednik Minel koncerna i predsednik Udruženja metalske i elektroindustrije Privredne komore Srbije

- Možemo se nadati boljem tek kada budemo imali strategiju zasnovanu na odlukama koji brendovi treba da ostanu ovde i na tome da naše firme moraju da budu partneri, a ne kooperanti strancima. Ako ste kooperant, radite šta vam se kaže, a ako ste partner ravnopravno učestvujete u poslu. Slovenci su to dobro uradili, jer tamo nije bilo teorije da ugovorite isporuku bilo čega ukoliko nema nekog domaćeg preduzeća koje učestvuje u poslu. Ako se ne radi tako, onda kupujete "svoč" sat, odnosno nosite ga dok radi.

Da li trenutno ima posla za naše firme?
- Nema dovoljno. Ali šansa je u izgradnji infrastrukture, Koridora 10, potencijalnom završetku termoelektrane "Kolubara" i gradnji novog bloka B-3 u TENT "Obrenovac". Vrednost ova tri posla je preko tri milijarde evra i u njima mora da bude maksimalno angažovana domaća industrija. Pošto domaća industrija ne može da da ponudu koja može da parira strancima treba u uslovima tendera da se insistira da minimum 50 ili 60 odsto poslova bude odrađeno od strane domaćih izvođača. Ali, da ti poslovi ne budu kopanje kanala, već da stigne dokumentacija koju će domaće firme da prouče i da nauče da rade sa njom. A kada dajete velike poslove možete da prinudite strane kompanije da dobijete partnerski odnos.

Zbog čega je, u krizi, tako stradala metalska industrija?
- Mi poslednjih godina nismo bili prepoznati od vodećih svetskih kompanija za dugoročan biznis, zaostali smo sa znanjima i prestali da budemo most istoka prema zapadnim tehnologijama. Proizvodnja u metalskoj industriji je prepolovljena, a kapaciteti su bili projektovani da proizvode jednu trećinu za Srbiju, jednu trećinu za bivšu Jugoslaviju i jednu trećinu za izvoz. Sada bi trebalo regulisati drugačiji strateški pristup - da jedna polovina bude za domaće tržište, a druga za inostrano. Ali u svemu tome mora se imati i finansijska organizacija koja će vas pratiti u izvozu. Ne možete vi da odete u inostranstvo i tražite avans. Oprema koju mi nudimo, u svetu se daje na kredit do sedam godina. Naši finansijski "zamrzivači" su prazni i preduzeća ne mogu sama da finansiraju svoje projekte. Takođe, i smanjenje broja zaposlenih u ovoj branši je povezano sa finansijskim ambijentom.

Da li to znači da banke ne prate kompanije iz ovog sektora na pravi način?
- Interes banaka je da imaju brz obrt, a to je nemoguće na industrijskim postrojenjima. Ako hoćemo viši tehnološki stepen proizvodnje, to se ne dobija za jedan ili tri meseca. Ciklus proizvodnje je od pola do jedne godine, a tada su i kamatne stope i troškovi finansiranja mnogo veći. Situaciju su malo poboljšale poslednje mere vlade i omogućilo se finansiranje proizvodnje. Međutim, najvažnije u ovom trenutku je imate li posao ili nemate.

Koliko su vam pomogli subvencionisani krediti?
- Ti krediti su pomogli industriji, ali treba smanjiti i poreska zahvatanja, jer su kod nas porezi visoki. Treba biti realan, ne može se to uraditi preko noći, ipak, u zdravstvu ili prosveti rade ljudi. Potrebno je vreme, ali osim što je važno da privreda bude opterećena što manje, treba i svi da budu učesnici davanja u budžet. Jako je veliki problem što svi govore o procentu kolača koji će da zahvate za potrošnju. Nije poenta procenat kolača, već veličina kolača. Da bi imali veliki kolač morate da imate proizvodnju i da imate proizvod za svetsko tržište. Da ova država bude prepoznatljiva i važna za svetsko tržište. Primenom znanja u industriji postaje se izvoznik.

Da li i metalsku i elektroindustriju muči nelikvidnost?
- Nelikvidnost je veliki problem čim je oko 58.000 preduzeća u blokadi. Potrebna je multilateralna kompenzacija, jer često preduzeća duguju jedna drugima u krug, i svi se pojavljuju nelikvidni. Treba napraviti trenutnu multilateralnu kompenzaciju gde će svi biti uključeni. Država mora da ispuni svoje obaveze. Budžetski korisnici su u ovom trenutku najveći dužnici u ovoj zemlji sa oko 1,4 milijarde evra duga.

Minel radi dosta za Elektroprivredu Srbije, kako ide sa naplatom duga?
- Ne mogu da kažem da EPS ne ispunjava svoje obaveze, ali i ona je limitirana cenom svoje struje. Tu je apsurd, jer cena mora da bude primerena okolini. Mi najplemenitiji oblik energije prodajemo najjeftinije u okruženju, a onda nema sopstvenih para za investicije. Posledica toga je da će ovde ljudi dolaziti da grade objekte koji će da koriste kao input nisku cenu energije. I ako se u jednom trenutku izjednači cena energije sa drugim zemljama, pitanje je da li će ti objekti onda biti profitabilni. Moraju da se uspostave pariteti. Ne možemo s jedne strane da plaćamo najskuplje telefonske impulse u Evropi, a sa druge strane najjeftiniju struju, a isto važi i za benzin. To ili važi za sve, ili ni za koga. Ne može se prema nekome ponašati diskriminatorski, a prema nekom tržišno otvoreno.

Koji je značaj metalske i elektroindustrije za privredu zemlje?
- Metalska industrija bi trebalo da bude najzaštićeniji sektor, jer ima malu profitnu marginu. Ali, ona zapošljava veoma veliki broj ljudi. U njoj je radilo oko 250.000 ljudi, koji ako primaju redovno zarade pune budžet i sami su potrošači. Metalski i elektromašinski kompleks proizvode i sekundarne i tercijalne efekte. Sve države u prošlosti su gledale da imaju veći broj zaposlenih u toj oblasti, zato su se u Nemačkoj forsirali Krup i Tisen. Nema mnogo profitabilnih industrija kao što je informatika, farmacija, bankarstvo, a i njima se ne može zaposliti veliki broj ljudi.

Da li su naša preduzeća konkurentna na stranim tržištima?
- Za dobijanje poslova na tenderima važna su tri stuba: cena, rok i kvalitet. Srpska preduzeća mogu da pariraju cenom, mogu i rokove da ispune, a imaju i kvalitet, ali uslovi finansiranja nisu adekvatni. Agencije kao što je AOFI moraju da nađu i finansiraju prave firme koje mogu da nastupe u inostranstvu. Ne kažem da ne treba finansirati poljoprivredu, ali državni interes je da se finansira viši tehničko tehnološki nivo proizvoda koji će da izađe iz ove zemlje. Ako izvozimo nizak tehničko tehnološki nivo proizvoda pitanje je gde će da rade naše porodice. Moramo nivo proizvoda da održimo na takvom stepenu koji omogućava razvoj.

Imamo li znanja za strana tržišta?
- Ako finansirate samo mala i srednja preduzeća ne postoji dugoročni razvoj. U metalskoj industriji se daje mogućnost implementacije znanja, jer nije cilj Srbije da izvozi sirovine, već da se u proizvode ugradi znanje. Kilogram "avaksa" košta 12.000 dolara, a treba proizvesti 12 tona šljiva, da bi se kompenzirala pamet ugrađena u kilogram tog aviona. Ako Srbija ima ikakav resurs to je intelektualni resurs. Imamo sreću da je srpska industrija u prošlosti sarađivala sa velikim svetskim kompanijama, kao što su "Vestinghaus", "Dženeral elektrik", "Simens"... Sve što je bilo vrhunsko u svetu sarađivalo je sa "Minelom", ili se radilo kao kod njih ili su kupovane licence. A kad se kupe licence kupujete i vrhunsku tehnologiju.



Pojačanje za nove kilovate

Hidroelektrana „Đerdap 1” spremno očekuje obnovu agregata, čija će snaga u narednih šest godina, ruskom opremom, biti uvećana za desetinu

Odustalo se od sistema „ključ u ruke”: HE „Đerdap 1” Foto D. Jevremović Kladovo – U Hidroelektrani „Đerdap 1” uveliko se pripremaju da sa ruskim partnerom „Silovije mašini” 1. septembra ove godine krenu u obnovu šest naših agregata, ruske proizvodnje, čija snaga posle 37 godina rada do kraja 2015. treba da bude uvećana deset odsto. Na konačan početak revitalizacije čeka se od potpisivanja osnovnog ugovora sa ruskim partnerom, 2003, a posle raspisivanja tendera za obnovu još 2000. godine.

Tek posle osme dopune pomenutog ugovora, 19. marta ove godine, rešena su sva sporna pitanja iz minulih godina da bi neodložan posao mogao da krene. I srpska i ruska strana uverene su da više neće biti nikakvih administrativnih spoticanja, niti sporova oko uvećane cene gradnje. Tim pre što su pored našeg investitora i ruskog isporučioca opreme, kao garanti, u posao uključene i vlade dveju zemalja.

U „HE Đerdap” su se ozbiljno pripremali za početak velikog posla. Posebno je ta mobilnost značajna sada kada su osmom dopunom ugovora znatnije promenjeni uslovi plaćanja i način realizacije predstojećih radova. Zbog gotovo dvostrukog povećanja cene radova, odustalo se od sistema „ključ u ruke“ iz osnovnog ugovora, kojim je bilo predviđeno da ruska strana obavi sve poslove. Elektroprivreda Srbije i „Đerdap“ prinuđeni su u novim uslovima – kada za ovaj poduhvat, kao pre devet godina, više nije dovoljno 100,5 miliona dolara klirinškog duga bivšeg SSSR-a bivšoj SFRJ – da preuzmu neposrednu realizaciju znatnog dela poslova.

Kako ističe Petar Manzalović, pomoćnik direktora PD „HE Đerdap” za održavanje i revitalizaciju, reč je o prilično velikim poslovima demontažnih i montažnih radova. Zaposlenima u „HE Đerdap” i desetini naših preduzeća u Srbiji „zapali” su i poslovi sanacije delova agregata koji će se ugraditi u revitalizovane mašine, a u našem delokrugu poslova su i izrada sistema automatike upravljanja i zaštite agregata i blok transformatora, neki građevinski radovi i antikorozivna zaštita.

Raspisan je i tender za te poslove na koji se uveliko javljaju naša specijalizovana preduzeća i instituti sa licencama. Početkom juna predstavnici tih preduzeća posetili su kladovsku elektranu da bi se neposredno upoznali sa uslovima rada. Značajno je za ceo poduhvat, kaže Manzalović, što su mnoge druge naše ranije obaveze iz osnovnog ugovora odavno započete i realizovane. To će investitoru sada omogućiti da odabrane izvođače radova sa novog tendera velikom brzinom uvede u posao.

Do sada su, kaže naš sagovornik, remontovane i modernizovane moćne dizalice, kojima će agregati biti demontirani i montirani. Njima će ruska oprema biti dopremana iz barži do montažnog bloka u mašinskoj hali. Atestirane su i kranske staze, izgrađena je remontna baza sa odgovarajućom opremom u kojoj će se obavljati sanacija i revitalizacija, kao i antikorozivna zaštita. Specijaliste „Silovije mašini” su, prema ugovoru, zaduženi za projektantski i izvođački nadzor i za garanciju kvaliteta, ne samo nove opreme proizvedene u Rusiji, nego i one koja će biti sanirana i revitalizovana na samom objektu.

Prvo će krenuti revitalizacija agregata broj šest, za njega je oprema već proizvedena i konzervirana i čeka na više mesta u Rusiji – ispitana i komisijski primljena. Uskoro kreće za Srbiju, a njeno pristizanje očekuje se prvih dana jula.

U kladovskoj hidroelektrani kažu da je reč o obimnoj opremi za pomenuti agregat, teškoj 1.500 tona. Zatim će, narednih godina, sukcesivno pristizati oprema za revitalizaciju i ostalih pet naših agregata. Svima njima projektovan je rok upotrebe istekao je još pre sedam godina, ali svi i dalje rade besprekorno.

Manzalović ističe da je svaki od agregata kladovske elektrane do sada odradio 270.000 radnih sati. Time je maksimalno korišćen hidroenergetski potencijal Dunava, pa je u minulih 37 godina na „Đerdapu 1” (do 16. maja ove godine) proizvedeno 214,6 milijardi kilovat-sati struje. To je više od plana za protekle godine za oko 20 milijardi kilovata, koliko, u stvari, „vrede“ četiri godišnja plana elektrane.

Predstojećom obnovom agregata i povećanjem njihove snage, proizvodni vek đerdapskog energetskog kolosa biće produžen za još najmanje 30 godina.



Jat će zakupiti dva Boinga 737-700
Beograd -- Upravni odbor "Jat ervejza" je doneo odluku o pokretanju postupka uzimanja u zakup dva aviona tipa Boing 737-700.
Avioni tipa B737-700 nove generacije, pored smanjenja operativnih troškova, unaprediće kvalitet usluga nacionalne aviokompanije, navedeno je u saopštenju Jata. Po isteku Ugovora unajmljene letelice biće vraćene vlasnicima, dodaje se u saopštenju.

Odluka Akcionarskog društva za vazdušni saobraćaj "Jat ervejz" predstavlja početak četvrte faze Programa poslovnog preokreta "Jat ervejza" od 2009. do 2013. godine, za koji je dobio podršku Vlade Srbije u oktobru 2008. godine.

Do sada su realizovane tri faze programa u okviru kojeg je Jat, u skladu sa zaključkom Vlade, sproveo sveobuhvatnu poslovnu konsolidaciju, politiku smanjenja troškova, novi program saobraćaja kao i program mera dobrovoljnog odlaska viška zaposlenih, podseća se u saopštenju.

Svoju saobraćajnu mrežu srpska nacionalna aviokompanija pokriva, pored sopstvenih, i sa četiri unajmljena vazduhoplova - dva aviona tipa ATR 72-200, jednim avionom B737-300 i jednim Boingom 737-400.


Promovisan autobus na prirodni gas
Beograd -- Kragujevačko preduzeće "Vulović transport" je promovisalo prvi srpski niskopodni autobus na prirodni gas proizveden u pogonima te fabrike u Kragujevcu.

Ovaj ekološki autobus, koji ima nisku emisiju štetnih materija sagorevanja, učestvuje u prevoženju učesnika Univerzijate koja se održava u Beogradu.

"Prva promocija autobusa koji smo proizveli u saradnji sa fabrikom MAZ iz Belorusije bila je u martu u Kragujevcu i do danas vlada veliko interesovanje sa ovaj autobus ne samo u Srbiji već i u Hrvatskoj, Kazahstanu i Belorusiji", rekao je tehnički direktor kompanije Saše Milojević.

On je dodao da je tom preduzeću fabrika MAZ poverila tržišta zemalja u okruženju kao što su Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Bugarska, Rumunija, ali i deo zemalja Evropske unije - Mađarska, Austrija, Slovenija i Italija.

Naglašavajući da je autobus i ekonomičan Milojević je naveo podatak da je na relaciji od Kragujevca do Zagreba, gde je ovo preduzeće nedavno promovisalo autobus, za gorivo utrošeno 34 evra.

Cena prvog srpskog eko-autobusa je 160 hiljada evra, a na njegovoj proizvodnji radili su Kragujevčani. Milojević je, komentarišući najave da će slovenačka fabrika proizvoditi iste takve autobuse u Kragujevcu, rekao da je "svaka konkurencija zdrava".


Putarima sledeće nedelje 175 mil. €
Preševo -- Ministar za infrastrukturu Srbije Milutin Mrkonjić je izjavio da će u toku sledeće sedmice država isplatiti putarima dug od 175 miliona evra.
Mrkonjić je kazao da očekuje od banaka da smanje kamate na kredite i tako deo sredstava vrate putnoj privredi, što bi omogućilo početak izgradnje novih deonica na Koridoru 10.

On je, prilikom obilaska gradilišta na delu autoputa od Preševa do Levosoja, rekao da je zadovoljan dinamikom kojom se radovi obavljaju i još jednom potvrdio da će taj deo panevropskog putnog koridora kroz Srbiju biti završen do 7. jula, kao i deo graničnog prelaza Preševo.

Radovi na deonici autoputa od Levosoja do makedonske granice započeti su 21. jula 2008. godine, ukupna dužina deonice je 21 kilometar, a vrednost radova 1,4 milijarde dinara.

Mrkonjić je kazao da će sredinom septembra početi izgradnja deonice autoputa od Levosoja do Donjeg Neradovca u dužini od 16,5 kilometara, koje će da finansira vlada Grčke, a vrednost radova biće oko 87 miliona evra.


Potpis sporazuma o Nabuku 13. jula
Međuvladin sporazum o izgradnji gasovoda Nabuko biće potpisan u turskoj prestonici Ankari 13. jula, izjavio je rumunski ministar privrede Adrian Videanu.
Ugovor će potpisati zvaničnici pet zemalja kroz koje će gasovod prolaziti - Turske, Bugarske, Rumunije, Mađarske i Austrije. Nemačka je šesti član konzorcijuma Nabuko, ali nema ulogu u tranzitu.

Očekuje se da će taj gasovod, čija je svrha da smanji zavisnost Evrope od ruskog gasa, početi da doprema taj energent iz regiona Kaspijskog mora i sa Bliskog istoka već 2014. godine, ali je realizacija projekta već nekoliko puta odlagana zbog manjka zaliha i neslaganja među akcionarima.

Turska, koja ima malo sopstvenih nalazišta nafte i gasa, odlagala je potpisivanje ugovora o tranzitu zahtevajući 15 odsto Nabukovog kapaciteta od 31 milijarde kubnih metara za domaću potrošnju ili re-eksport.

Videanu je naveo da je problem "turskih 15 odsto" sada rešen, što bi moglo da dovede do bržeg napredovanja realizacije projekta Nabuko u odnosu na rivalski ruski projekat "Južni tok", koji prolazi i preko Srbije.

U planu je da se 11 milijardi dolara vrednim gasovodom Nabuko taj energent transportuje iz Iraka, Egipta, Azerbejdžana i moguće Rusije i Turkmenije do Evrope.


Zorana Markovic appointed director of Anti-Corruption Agency

The Anti-Corruption Agency’s board president Cedomir Cupic stated at a press conference that Zorana Markovic has been appointed agency director and Vladimir Jankovic deputy director.


Cupic said that the candidates were elected solely on the basis of their knowledge, capabilities and experience.

Zorana Markovic is a lawyer and is currently working as Deputy Director of Invest Vertikala Konsultanti. Her mandate in the Anti-Corruption Agency will last five years.

As of January 1, 2010, the Anti-Corruption Agency will monitor financial reports of political parties instead of the Serbian parliament’s Finance Committee and will take over all duties of the Conflict of Interest Committee.



Good bilateral relations between Serbia, Greece

Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic and Greek President Karolos Papoulias today agreed that good bilateral relations between the two countries are primarily based on traditional friendship between Serbian and Greek people.




Cvetkovic voiced his appreciation to the Greek President for his support to Serbia’s EU integration and Serbia’s efforts to preserve its territorial integrity and sovereignty.

The Greek President said that Greece will continue supporting Serbia, adding that it is necessary that all Balkan countries join the EU. He also pointed out that Serbia is an important factor for stability in the Balkans.

They agreed at the meeting that economic cooperation can be further improved, as well as the volume of trade exchange.

Prime Minister Cvetkovic said that one of the Serbian government’s priorities is the construction of Corridor 10, adding that Greece’s participation is of huge importance since the project is significant for the entire Europe.

It was also agreed that today’s forum at the Hyatt Regency Hotel, themed “The Dynamics and Perspectives of Greek and Serbian Economic Cooperation”, affirmed that there is mutual interest and a huge potential for developing cooperation between the two countries.



SEELight project agreement worth EUR 6.1m signed

Serbian Minister for Telecommunications and Information Society Jasna Matic and Greek Deputy Foreign Minister Miltiadis Varvitsiotis signed today the first of the three agreements concerning the network services of the SEELight project, in the framework of the Serbian-Greek business forum.

The SEELight project tackles the materialization of the South-East European Lambda Network Facility for the regional research, academic and education communities. The network will enable to provide end-to-end network services to meet user demands, to serve as a test-bed for development of new networks and services, and to allow the SEE research and education community to participate in international networking activities.

This is the first agreement that Serbia has signed in the framework of the Hellenic Plan. The Greek networking research company GRNET and the Electro Technical Faculty of Belgrade will administer the project.

The project envisages leasing optical telecommunications systems for a period of 15 years and the purchase of equipment for the academic network in Serbia.

The cost of the entire project (including all three agreements) is estimated at €6,125,842, and 80% of the funds will come from the Hellenic Plan while 20% will be provided by Serbia.

The agreement signed today concerns the administration of the project and is valued at €310,000. The second part of the project concerning leasing optical infrastructure for linking academic institutions in Serbia through Macedonia and Greece with the rest of the European education network will cost €5 million. The third part of the project regarding the purchase of equipment will cost €700,000.

Following the signing of the agreement at the Hyatt Hotel, Matic said that the first agreement within the Hellenic plan is worth €6.1 million, noting that Greece will set aside €4.9 million and Serbia around €1.2 million for its implementation.

The Minister pointed out that the project is expected to be completed by 2011, specifying that apart from Serbia, Macedonia, Albania, Bulgaria, Montenegro and Bosnia-Herzegovina will also take part.


The project will enable young scientists from Serbia to freely cooperate with their counterparts from other countries, as well as to apply for European projects more easily and therefore to receive financial assistance for the realisation of their ideas much faster, explained the Minister.

Varvitsiotis stressed that the entire project will cost €20 million, 80% of which will be provided by Greece and the rest by other participants in the project.

Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic and Greek President Karolos Papoulias were also present at the signing of the agreement.



Valentino and Versace in Majdanpek - ambitious plans of largest manufacturer of jewelry in Serbia

After Slovenian company "Laser Bled", from Ljubljana, bought Jewelry "Majdanpek", the largest manufacturer of jewelry in Serbia, at the price of 4.6m EUR at the auction, the new owners signed the contract, according to which the design for new models of jewelry that will be produced in Majdanpek's factory will be done by famous designers from companies"Versace" and "Valentino". Mark Kavčić, the CEO of "Laser Bled", confirmed that to "Novosti".

- We have already agreed on sale of large quantity of our products with Dubai-based company "Samra", which is the main distributor of gold jewelry in Africa - says Kavčić.

- Also, we are negotiating with partners from European Union and USA about sale of our products in those countries.

Kavčić points out that the investment in modernization of production units, as well as refurbishment of the 41st retail facility of Jewelry "Majdanpek" in the country and abroad, will not be smaller than 10m EUR.

- If we want "Majdanpek" to regain its former fame and that we start manufacturing 200 kilograms of jewelry per month, which is the optimal capacity of the Jewelry, that is the minimum amount we have to invest - the CEO of "Laser Bled" pointed out.

Jewelry "Majdanpek", which is a part of Metal-processing industry "Majdanpek", employs 344 workers.

Gold and Hygiene

The primary business of "Laser Bled" since 1991 is cleaning of business facility. Kavčić, however, points out that that is only one of the businesses of his company, and he adds that the company also owns jewelry stores.



"U.S. Steel" to lay off up to 250 workers

Number of employees in the administration and accompanying services of company "U.S. Steel Serbia" will be cut by 150 - 250 - Nemanja Brković, the Communications Manager in that company, told Beta agency.

Brković added that the structure of employees in the company had been analysed and that they all believe that the dismissal of workers was "necessary step" towards creation of efficient balance between the number of people employed in the administration and production in Smederevo-based forge and its branch company in Šabac.

The company has decided to carry out "business reorganization" in order to become efficient and competitor to large manufacturers in "highly demanding global steel market".

- The employees who are declared as surplus manpower will be laid off and severance pays will be paid to them - said Brković.

He pointed out that the company had informed the representative trade unions in the company, government officials and the mayors of Smederevo and Šabac about the reduction of number of employees.



Fiat Speeds up

In the next couple of weeks, the Turin-based car factory Fiat will offer a new version of the production plan for Serbia. The source from the Ministry of Economy says that the Ministry is taking care of the agreement, and it is possible for Fiat to offer annual production of up to 140,000 vehicles. They are also to determine on whether these will be A or B class automobiles. In this way, new offer coming from one of the largest world car producers would be reduced compared to the original agreement, which was spectacularly signed in September 2008, when they bragged about the annual production amounting to 240,000 vehicles. However, the global financial crisis, which especially hit the car industry, introduced certain changes in car industry too. Apart from this indication, there is good news coming from Zastava. Namely, the current production of 2,000 cars will increase in September to 4,000 units a month. In this way, the annual production will reach 20,000 Punto models, which is two times more than compared to the last year.



Wheat Purchase to Start Today

Tanjug reports that the Novi Sad Commodity Exchange will start receiving applications for the purchase of this year’s wheat harvest for the Republic Commodity Reserves, as announced by the Association of Agricultural Journalists, AGROPRESS. According to the Government’s decision, total 65,714 tons of wheat will be purchased at price of RSD 13, VAT included. Only the registered agricultural households and cooperatives could trade wheat. The minimum agreed trade will stand at 20 tons per producer, while the maximum will go up to 100 tons. The schedule of the wheat take-over was made in the Republic Commodity Reserves, and the list containing 50 storekeepers was determined, it was said in the announcement. In addition, it was pointed out that the list is very unfavorable for certain regions, since there are no big harbors on the list, such as Bogojevo and Danubius Novi Sad.



The Serbian Petroleum Industry (NIS) Has a Surplus of 2,000 Managers and Clerks

The Serbian Petroleum Industry (NIS) has 5,000 people working in administrative departments and as managers. This means it would be painless for us to lay off 2,000 of them. As far as the remaining sectors in the company are concerned, we plan to continue the process of increasing our personnel’s efficiency, step by step, but we will not perform any more ‘mass’ activities. We have to increase competitiveness, our competition never sleeps, “said NIS GM Kirill Kravchenko.



PM Cvetkovic: Possible Another Budget Rebalance

On occasion of the first anniversary of the Serbian government, PM Mirko Cvetkovic commented on macroeconomic trends and said that GDP would slide additional 3pct by the end of the year and that the negative forecasts envisaging its fall to be 5-7pct would not come true. Cvetkovic said there might be another budget rebalance, which will be one of the topics discussed with the IMF mission at the end of August when Serbia will request an increase in budget deficit from 3pct to 4.5pct. While commenting on different estimates in domestic expert circles regarding the downturn, Cvetkovic said that statistics proved we managed to stop Serbian economy’s steep decline since March.



EPS to sign agreement on power joint venture today

Today, the Mayor of Novi Sad, Igor Pavlicic and the Director General of the Electric Power Industry of Serbia, Dragomir Markovic are to sign an Agreement on setting up the company for combined production of thermo-electric and heat energy, Energija Novi Sad, which comprises modernization and investments in Thermal Power Plant-Heating Plant (TE-TO). The agreement on setting up the joint-stock company between the city of Novi Sad and EPS envisages the modernization of the Thermal Power Plant-Heating Plant, as well as the construction of an additional block for the production of electricity and energy for central heating. Markovic announced that setting up the joint-stock company will create conditions for the city of Novi Sad and EPS to launch an international tender for attracting strategic partner for the modernization of TE-TO Novi Sad. According to him, future investment partner should provide funds for the construction of new gas-steam block in TE-TO (with the capacity of 450 MW) for satisfying needs of the heating system of Novi Sad. Total investment funds for the construction of new block TE-TO Novi Sad is estimated at more than EUR 200 mn. The launching of international tender is expected by this year’s September, and couple of investors showed interest in it until now. If everything goes as planned, Markovic believes that the new plant should start with operation by 2012.



Loans from China in September

By the end of September all necessary documents should be signed and realization of loan that Serbia is currently negotiating with China should begin, Blic learns. Serbian side, which in March launched the initiative for taking out a loan from China for the construction o Zemun-Borca bridge, sent a letter containing basic data concerning the project, as well as terms and the character of wanted cooperation. We expect the Chinese side to submit the concrete terms in the shortest period of time, Blic was told at the Ministry of Economy and Regional Development, as the project bearer. And while not much has been done with the loan which Serbia asked from Russia at the same time, the loan from China seems more than certain. Representatives of the Chinese company, China Roads and Bridges Corporation Beijing, which is a potential constructor, has already come to Belgrade twice. This company should be conducting works pertaining to the construction of a 500-meter bridge, with accompanying traffic infrastructure which is 21,000 meters long. Preliminary value of the project is EUR 200 million, and the Chinese company would get the job without public procurement process being conducted.



Sale of Engineering Co Gradjevinar to Local Firm Irva Investicije Canceled
Privatisation Agency said it has canceled the sale of engineering company Gradjevinar to local investment company Irva Investicije after the buyer failed to meet the contract obligations.

The sale was cancelled as Irva Investicije did not honour its social commitments under the contract, the agency said on its website late on Friday. It did not elaborate.

Agency sold 95.4% of Gradjevinar to Irva Investicije for 150,000 euro ($208,830) in June last year as the buyer pledged to invest a further 4.0 million euro.

The remaining 4.6% of the company are in the hands of small shareholders.


CEFTA trade surplus USD 500mn

In the first five months of this year, Serbia recorded a surplus in trade with the Central European Free Trade Agreement (CEFTA) countries worth USD 497.7mn.

This came mostly as a result of exports of agricultural produce, including grains and related products, as well as different types of beverages, the Statistical Office has announced.

Serbia imported from CEFTA countries mostly iron and steel, electricity, and non-metal mineral products.

Serbia's exports from January to May were worth USD 918.9mn, while imports reached USD 421.2mn.

Last year, Serbia recorded a surplus in trade with CEFTA worth USD 1.8bn.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta