Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DIN najavio otpuštanje više od trećine radnika

Duvanska industrija Niš (DIN) će, da bi osigurala konkurentnost i održivost poslovanja u Srbiji, u sklopu procesa reorganizacije, uz otpremnine, do kraja leta otpustiti više od trećine trenutno zaposlenih


Kako se navodi u današnjem saopštenju DIN-a detaljne analize su pokazale da za efikasno i održivo poslovanje ta kompanija ne treba da ima više od 580 zaposlenih, dok trenutno zapošljava gotovo 910 ljudi.

"Za zaposlene za čijim je radom prestala potreba, DIN je pripremio program koji im obezbeđuje korektne otpremnine u skladu sa Pojedinačnim kolektivnim ugovorom o radu, a koje su značajno veće od minimalnih iznosa propisanih Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom o radu", navodi se u saopštenju DIN-a, koji posluje u sastavu "Filip Moris Internešenela".

Kako se navodi, prosečan bruto iznos otpremnine za zaposlene koji će napustiti DIN iznosi približno 1,7 miliona dinara, odnosno 1,5 miliona dinara neto.

Da bi dodatno pomogao zaposlenima koji napuštaju kompaniju u pronalaženju novog posla, DIN je dogovorio sa kompanijama kojima će biti povereno obavljanje određenih poslovnih aktivnosti da pruže mogućnost zaposlenja bivšim zaposlenima DIN-a.

Procenjuje se da bi na ovaj način više od 80 bivših zaposlenih moglo vrlo brzo da dobije priliku za novi posao, navodi se u saopštenju DIN-a.

Osim "optimizacije" broja zaposlenih, DIN će se, u sklopu procesa reorganizacije, usredsrediti na svoju osnovnu delatnost, odnosno proizvodnju cigareta.

Ostale poslovne aktivnosti biće poverene specijalizovanim kompanijama, a poslovi za koje će DIN angažovati specijalizovane dobavljače uključuju: obezbeđenje, ishranu zaposlenih, održavanje, kao i pripremu i pakovanje robe.

"Ova promena omogućiće kompaniji povećanje kvaliteta i efikasnosti, dok će istovremeno mala i srednja preduzeća u Srbiji dobiti priliku da se razviju i prošire svoje poslovanje kao dobavljači DIN-a", navodi se u saopštenju.

Posle najavljenih promena u poslovnom modelu, dva ogranka Filip Moris Internešenela (DIN i Filip Moris Beograd) će u Srbiji ukupno zapošljavati više od 1.120 radnika širom zemlje.



Trgovanje na Produktnoj berzi nešto aktivnije ove sedmice

Na Produktnoj berzi u Novom Sadu ove sedmice je realizovano trgovanje u količini 3.145 tona, što je za 20 odsto više nego prethodne nedelje, dok je vrednost prometa povećana za oko 34 procenta, na 33.110.900 dinara


Veći porast vrednosnog od količinskog obima prometa nije u vezi sa rastom cena, nego je, kako je navedeno u današnjem izveštaju Berze, isključivo posledica promene u strukturi prometa.

Pšenicom ovogodišnjeg roda je trgovano u količini od 1.300 tona po ceni od 9,72 do 10,04 dinara po kilogramu, uključujući i PDV. Prodato je i 25 tona pšenice prošlogodišnjeg roda po ceni od 12,42 dinara.

Ugovorena je prodaja 1.200 tona kukuruza "na zeleno", sa isporukom u oktobru, po ceni od 8,10 do 8,21 dinar i 270 tona kukuruza roda 2008. godine, po ceni od 9,72 dinara.

Trgovano je još i sojom u zrnu roda 2009. godine, sa isporukom između 15. septembra i 15. oktobra, u količini od 250 tona po ceni od 22,68 dinara po kilogramu.

Indeks Produktne berze PRODEX danas je zaključen na 120,08 indeksnih poena, što je 1,94 poena manje nego prošlog petka, saopštila je Berza.



Više duguju nego što potražuju

Najveće državne kompanije duguju 627 milijardi dinara. – Obaveze EPS-a premašile 200 milijardi dinara. – „Srbijagas” i Jat najteže nose dužnički teret

„Srbijagas” ima najveći dužnički teret (Foto V. Arsić) Osim što je minus njenih kompanija celu privredu ponovo uvukao u gubitašku zonu, država je i dužnik bez premca. Na dušu samo 17 najznačajnijih javnih infrastrukturnih preduzeća knjiži se čak 627,2 milijarde dinara duga ili 12,8 odsto ukupnih obaveza privrede.

Dugovi ovih kompanija dostigli su 42,1 odsto njihovog kapitala, dok dugovi za 2,3 puta prevazilaze vrednost obrtne imovine. Čak devet od 17 kompanija posluje u uslovima dugoročne finansije neravnoteže, a više od trećine dugova su dugoročne obaveze, ukazuju najnovije analize Republičkog zavoda za razvoj.

Dugovi su se najvećim delom smestili u bilansima pet preduzeća. Najveći gubitaš je ujedno i najveći dužnik. Obaveze EPS-a na kraju 2008. dostigle su 200,4 milijarde dinara, što je trećina ukupnih dugova ovih javnih preduzeća. Sledi Telekom „Srbija” sa 105,4 milijardi dinara obaveza, NIS sa 78,7, „Železnice Srbije” duguju 75 i „Putevi Srbije” koji su u ovu godinu ušli sa 81,2 milijardi dinara. „Putevi” su se, ove godine, uz državni amin, ponovo zadužili kod banaka, da bi, istina, razdužili manje od trećine – „dvadesetak” milijardi putarima. Dugoročna zaduženost pobrojanihpreduzeća čini 87,4 odsto dugoročnih obaveza 17 javnih kompanija, uz dominantno učešće Telekoma (21,2 odsto) i EPS-a (27,7 procenata).

Međutim, dužnička kriza i odsustvo dugoročne finansijske ravnoteže posebno je izražena kod PEU „Resavica” i nesolventnih „Srbijagasa” i Jata. Oni zapravo najteže nose svoj dužnički teret.

Dužnički teret „Srbijagasa” (31,2 milijarde dinara) teži je triputa od njegovog kapitala i 2,3 puta premašuje obrtnu imovinu.

Ukupne obaveze veće su od obrtne imovine i kod „Puteva”,„Železnice”, Telekoma, „Skijališta”, „Srbijašuma”, NIS-a, EPS-a. Ovajproblem ne muči„Transnaftu”, Aerodrom, PTT, „Vojvodina šume”, „Srbijavode” i „Vode Vojvodine”.

Javna preduzeća guše i kratkoročni dugovi, koji za 78,6 nadmašuju njihova kratkoročna potraživanja, ukazuje analiza Zavoda.

Pojedinačno posmatrano, samo šest preduzeća uspeva da servisira i kratkoročnim potraživanjima pokrije kratkoročne dugove: EMS, „Transnafta”, Aerodrom, PTT, „Vojvodinašume” i „Srbijavode”. Najnepovoljniji odnos obaveza prema potraživanjima krajem prošle godine imali su „Putevi”. Dugovi ovog javnog preduzeća bili su 19 puta veći od potraživanja, a obaveze iz poslovanja nadmašile su kratkoročna potraživanja 25 puta.

-----------------------------------------------------------

I plate iznad proseka

U Srbiji je, ipak, još isplativije raditi u državnim kompanijama, nego u prosečnoj privatnoj ili mešovitoj firmi. Iako duguju i guše se u gubicima, sva javna preduzeća, i dalje bolje plaćaju svoje još mnogobrojno ljudstvo. Prošle godine plate su im u proseku 37,2 odsto bile jače nego u privredi. Za privrednim prosekom koji je lane iznosio 32.746 dinara, kao već godinama, zaostajali su jedino železničari sa 27.780 dinara.

Međutim, listu najboljih platiša u javnom sektoru više ne predvodi Jat. godinama najdarežljivijeg poslodavca, lane su zamenile „Vode Vojvodine” sa prosečno mesečno isplaćenih 73.620 dinara. Za oko hiljadu dinara manje – 72.513 – kući su u proseku nosili zaposleni u „Transafti”, dok je Jat trećeplasirani sa 68.878 dinara.

Plate znatno iznad proseka uživali su i prošlogodišnji gubitaši – EPS (za 53,8 odsto ) i NIS (za 76,5 odsto) dok su zaposleni u „Putevima” i „Resavici” bili za koji procenat iznad republičkog proseka.



Rupa u državnoj kasi sigurno veća od 115 milijardi dinara

Kako je nedavno izjavila ministarka finansija Diana Dragutinović, manjak u republičkom budžetu ove godine iznosiće između 110 i 115 milijardi dinara, a sredstva za pokrivanje tog iznosa već su obezbeđena. Međutim, stručnjaci su skeptični oko tih cifara, procenjujući da će deficit biti za najmanje 20 ili 30 milijardi dinara veći i upozoravaju da je veliko pitanje koliko će sredstava od najavljenih pozajmica stići do kraja godine

U prilog tom stavu ide i vest da je Evropska unija Srbiji juče odobrila zajam od 100 miliona evra namenjen budžetu, ali uz uslov da polovina te sume bude povučena tek naredne godine.

Profesor Megatrend univerziteta Vladimir Vučković smatra da će deficit biti bar 130 milijardi dinara, a moguće i celih 150 milijardi, koliko je procenjeno u prošlom broju biltena Makroekonomske analize i trendovi.

- Ne bih imao previše poverenja u prognoze Vlade Srbije jer su se do sada pokazale kao lošije od prognoza najlošijih analitičara. Očigledno je da će država tražiti od Međunarodnog monetarnog fonda povećanje manjka na 4,5 odsto BDP-a, što je oko 100 milijardi dinara, dok će se ostatak popuniti dodatnim zaduživanjem. Još ne znamo dokle se stiglo u pregovorima o raznim kreditnim aranžmanima, ali je bilo iznenađujuće čuti da će država tražiti od MMF-a da se sredstva iz kreditnog aranžmana preusmere za pomoć budžetu, što se nikada ranije nije dogodilo - kaže Vučković.

Prema njegovim rečima, država bi trebalo da pokrije budžetsku rupu, ali „pošto je prilično netransparentno na koji način se troše prikupljena sredstva, pitanje je da li je novac od izdatih državnih zapisa već upotrebljen za penzije ili u druge svrhe“.

Slično mišljenje ima i Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne studije, koji naglašava da je teško prognozirati iznos deficita, ali da se većina procena kreće u rasponu od 140 do 160 milijardi dinara. Prema njegovim rečima, država nema mnogo izbora, već mora da uzima kredite kako bi pokrila manjak, pošto je propustila da sprovede neophodne mere štednje, odnosno da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru.

- Pitanje je samo da li je bolje zadužiti se na domaćem ili stranom tržištu. Iskustva drugih zemalja, poput Hrvatske, koja se sprema da uzme ino-zajam, pokazuju da se poboljšava situacija na međunarodnom planu. Državni krediti jesu bolji u odnosu na komercijalne zbog nižih kamata, ali pregovori o njihovom odobravaju uglavnom dugo traju. Tako se postavlja pitanje u koje će svrhe država moći da iskoristi kredit Svetske banke, koji nije namenjen za jednu godinu, a i sigurno je da će prioritet imati plate i penzije. Ne zna se ni da li će najavljeni kredit iz Rusije stići ove godine, niti kada će tačno biti puštena sredstva iz zajma EU. Zato su komercijalni krediti i državne obveznice najbolji izvori prihoda i mislim da će se na kraju ceo posao zatvaranja deficita i završiti preko državnih zapisa, što potencira i guverner Narodne banke Radovan Jelašić - ocenjuje Gligorov, aludirajući na niz zajmova koje bi, prema najavama, Srbija uskoro trebalo da uzme.

Među njima su krediti Svetske banke od 250 miliona dolara (od čega je 50 miliona već povučeno), zatim pomoć EU od 100 miliona evra, kredit iz Rusije od 200 miliona evra i tri komercijalna kredita od Alfa banke, Vojvođanske banke i Pireus banke u ukupnom iznosu od 90 miliona evra. Država je tokom ove godine redovno emitovala i obveznice u ukupnoj vrednosti od 92,25 milijardi dinara, koje dospevaju na naplatu na tri do šest meseci, a ta suma će rasti ukoliko se emitovanje nastavi i narednih meseci što je veoma izvesno.

Ivan Nikolić iz Ekonomskog instituta takođe smatra da će deficit premašiti projektovanih 115 milijardi i to za 20 do 30 milijardi dinara, ali dodaje da bi i tolika rupa trebalo da bude pokrivena bez većih problema. Ipak, prema njegovom viđenju, to prevashodno zavisi od rejtinga Srbije, odnosno od toga da li će nam MMF odobriti drugu tranšu kredita, „jer ako pregovori propadnu, država više nigde ne bi mogla da se zaduži“.

- Problem nije u tome da li Srbija može da podmiri veliki deficit, već u tome što nam MMF možda uopšte neće odobriti da imamo toliki manjak. Emitovanjem državnih zapisa samo se odlaže problem jer Vlada na kraju mora i da vrati novac koji dobije tim putem - podseća Nikolić.

Penzije glavni problem

Prema rečima Ivana Nikolića, struktura budžetskog deficita je glavni problem jer su krajem prošle godine transferi za penzije činili 20 odsto ukupnih izdataka, a sada već 35 odsto. „Ovi troškovi se dramatično povećavaju jer se smanjuje broj zaposlenih. Od kraja septembra do kraja marta broj radnika u Srbiji pao je za čak 133.000. Rešenje je samo u radikalnom smanjenju javnog sektora i to kako u broju zaposlenih u državnoj upravi, tako i u visini plata“, zaključuje Nikolić.

EK daje 100 miliona evra pomoći

Brisel - Evropska komisija juče je odobrila 100 miliona evra podrške budžetu Srbije. U saopštenju Komisije navodi se da srpski budžetski deficit rapidno raste usled tekuće krize. Pomoć od 100 miliona evra obezbeđena je iz IPA fonda, a isplata bi trebalo da bude obavljena u dve rate, od po 50 miliona evra, u jesen ove i u prvoj polovini 2010. godine, ukoliko pomenuti uslovi budu ispunjeni. Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da budžetska pomoć Evropske komisije dolazi u pravom momentu jer prihodi budžeta Srbije nisu na očekivanom nivou.



EBRD odobrila kredit za Koridor 10

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je Srbiji kredit od 150 miliona evra za izgradnju deonice autoputa na Koridoru 10, od Niša do Dimitrovgrada, saopštila je juče ta banka

Reč je o deonici autoputa E-80 u dužini od 90 kilometara gde je već izgrađeno 18 kilometara puta, tako da će EBRD finansirati izgradnju preostalog dela. Kako se navodi u saopštenju, autoput će biti izgrađen na novoj ruti, koja uključuje i povezivanje sa postojećom putnom mrežom i na toj deonici takođe će biti naplaćivana putarina. Ukupna vrednost radova procenjena je na 795 miliona evra.

„Izgradnja autoputa E-80 predstavlja strateški projekat za Srbiju i region. Doneće velike koristi Srbiji u pogledu trgovine i regionalnih integracija na Balkanu“, izjavio je direktor poslovne grupe EBRD za transport Tomas Majer. EBRD je do sada u Srbiji plasirala više od 1,6 milijardi evra, od čega više od 610 miliona evra u sektoru infrastrukture.



Berza obara cenu struje

Nosila bi ime SERPEX i trebalo bi da ima velikog evropskog strateškog partnera, kaže Dragan Vlaisavljević, direktor Direkcije EPS-a za trgovinu električnom energijom

Virtuelna trgovina: Berza struje Jevtiniji uvoz i kilovat-sat na domaćem tržištu, kupovina struje preko brokera-trgovaca, berzansko trgovanje EPS-a... samo su neke pozitivne strane najavljenog stvaranja berze električne energije u Srbiji. Ukoliko bi se ubrzalo njeno formiranje, berza u Beogradu bi mogla da postane centralno mesto za kupoprodaju struje u jugoistočnoj Evropi.

Dragan Vlaisavljević, direktor Direkcije EPS-a za trgovinu električnom energijom, kaže da je ideja da se napravi berza koja bi prerasla nacionalne okvire i preko koje bi se realizovao najveći broj transakcija sa električnom energijom okolnih zemalja.

– Nova berza u Srbiji zvala bi se SERPEX i trebalo bi da ima evropskog strateškog partnera, jer je važno da se povežemo sa nekim ko je mnogo jači, veći i priznatiji i kome će trgovci i partneri moći da poveruju. Na taj način bi se sprečio mogući kartel koji bi u jednoj zemlji mogao da diktira cenu električne energije. U ovom trenutku najbliži mogući partner bila bi ujedinjena Lajpciška i Pariska berza i u tom slučaju u Beogradu bi imali nemački, francuski, slovenački i domaći kapital – naglašava Vlaisavljević.

Da bi berza električne energije mogla da počne da radi prethodno treba da bude liberalizovano domaće tržište struje, što se teško prihvata, jer bi kompanije i fabrike plaćali tržišnu cenu struje.

– Od trenutka formiranja do početka rada berze potrebno je da prođe od 12 do 15 meseci. Na berzi važi pravilo da se posle transakcije novac odmah uplaćuje, jer ako do toga ne dođe, ugled berze odmah pada. I mora da ima određeni broj ponuđača i kupaca kako bi se ostvarila dobra likvidnost– smatra Vlaisavljević.

Nikola Rajaković, državni sekretar u Ministarstvu energetike, kaže da je najava berze električne energije definitivna orijentacija od koje će najviše koristi imati EPS. On dodaje da Zakon o energetici nije smetnja uvođenju berze, ali da će se u njegovim izmenama još eksplicitnije formulisati pravni okvir za berzansko poslovanje.

– Sigurno je da će država preko Elektromreže Srbije ostvariti kompletnu kontrolu nad radom berze. Pravila za njen rad i softverski alati neophodni za rad biće na vreme pripremljeni. Prednosti uvođenja berze su ne samo u definisanim i otvorenim pravilima trgovanja električnom energijom, već i u razvoju tržišnih i tehnoloških znanja povezanih sa radom specifičnog tržišta električne energije, jer je struja roba posebne vrste – ističe Rajaković.

Vlaisavljević smatra da bi berza električne energije dovela do boljih ekonomskih odnosa između svih delova elektroenergetskog sektora, naročito uspostavljanjem referentnih cena električne energije i usluga na tržištu. On dodaje da bi država zakonom trebala da natera kupce u Srbiji koji su već sada kvalifikovani da izađu na tržište i na njemu kupuju struju. Takvih kupaca u Rumuniji trenutno ima 250.

Berze su uspešne onoliko koliko su likvidne i to će za srpsku berzu električne energije biti ključni test uspeha. Rumunska berza OPCOM, na primer, poslednjih godina je u velikoj ekspanziji, a ključ tog uspeha leži u činjenici da su svi tamošnji proizvođači električne energije obavezni da deo svoje proizvodnje plasiraju na tržište preko berze. Time se stimuliše rast tržišta, a proizvođačima se omogućava da ostvaruju veće prihode.

U slučaju berze u Srbiji za sada, međutim, nema najava da će, recimo, HE „Đerdap”, HE „Bajina Bašta”, TENT „Nikola Tesla” ili bilo koji drugi proizvođač energije u okviru EPS-a imati sličnu obavezu. Jer, bez ovog uslova berza u Srbiji neće imati puno šansi za uspeh.

Aleksandar Obradović, direktor ČEZ-a u Srbiji, kaže da ne postoji univerzalna berza električne energije u Evropi i da svaka država za sebe uređuje tržište strujom. Međutim, postoje grupe zemalja koje su regulatorno bliske, i koje su otvorile vrata slobodnoj berzanskoj trgovini.

– Kada govorimo o berzi strujom govorimo o „veleprodajnom tržištu”, tj. tržištu između raznih elektroprivreda koje između sebe trguju kao i između velikih kupaca energije. Nisam upoznat sa berzom kod koje bi obični potrošači mogli da kupuju u Evropi. Kod berze električne energije cena se formira tržišno, ali postoje neka pravila koja standardizuju tipove ugovora kao i količine po kojima se struja trguje – kaže Obradović.

Istovremeno sa najavljenim stvaranjem pravnih, ekonomskih i informatičkih uslova za otvaranje berze, radi se istovremeno na otvaranju granica i omogućavanju da elektroenergetska preduzeća iz regiona mogu da učestvuju na tržištima više zemalja. Da bi neka kompanija mogla da prodaje električnu energiju na stranoj berzi mora da ima „ćerku“ firmu u određenoj državi. U Srbiji je licencirano više od 30 preduzeća za trgovinu električnom energijom koje su potencijalni učesnici na otvorenom tržištu električnu energije.


Tržište kao preduslov

– Ideja o stvaranju berze električne energije u Srbiji je dobra i treba je pozdraviti. Berze podrazumevaju postojanje tržišnih uslova, a prodaja energije po tržišnim cenama je osnovni preduslov za normalan razvoj energetike, izgradnju novih elektrana, pospešivanje energetske efikasnosti i razvoj obnovljivih izvora, kaže Nenad Savić, direktor komunikacija kompanije EFT.

Za razliku od tradicionalnih, berze električne energije rade u virtuelnom prostoru. Kao što pokazuje primer EFT, koji svakodnevno trguje na sedam berzi, može se sedeti u Beogradu ili bilo gde drugde, a biti značajan učesnik na berzi u Lajpcigu, Rimu, Beču ili Bukureštu.

– Svi učesnici na ovim berzama su obavezni da prođu kroz rigoroznu proceduru licenciranja na osnovu koje se ustanovljava njihova tehnička i finansijska sposobnost da trguju na ovim platformama. Međunarodne berze električne energije su regulisane i vođene strogim pravilima, kaže Savić.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta