Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Više bakra, deviza i optimizma
Berzanska cena porasla za dva i po puta, a država brine i o gradnji nove topionice u Boru i standardu 4.800 radnika
Bor – U rudarskom Boru optimizma je više nego ikada u poslednjoj deceniji. Blagoje Spaskovski, od novembra prošle godine novi direktor ove nekada moćne kompanije – koja je zapošljavala i 24.000 radnika, i u izvozu (dvostruko većem od uvoza) zarađivala više od trista miliona dolara godišnje – kaže da ima više razloga za vedrije raspoloženje Borana. On navodi da je proizvodnja sada gotovo za polovinu veća od prošlogodišnje, da je usvojen biznis plan koji garantuje profitabilnu proizvodnju do 2023. godine i da će se u Boru već za četiri godine proizvoditi 50.000 tona bakra, dvostruko više nego što će biti proizvedeno u ovoj godini.

Optimizam pojačava i to što je ovih dana bakar na Londonskoj berzi dostigao cenu od 5.930 dolara za tonu, što je 3.260 dolara ili dva i po puta više nego u novembru prošle godine. Biće ga više i u izvozu jer je u julu otkopano 2.374.000 tona iskopina (rude i jalovine) što je više za dva i po puta nego u julu minule godine.

Bez otpuštanja i opuštanja

Promene su očigledne i velike u proteklih devet meseci. Stiglo se od beznađa do optimizma. Novi direktor, dugogodišnji ugledni stručnjak i uspešni rukovodilac rudarske proizvodnje (školovan u Boru), naglašava da se radilo više, organizovanije i štedljivije. Nije bilo para za osetnija ulaganja, ali su troškovi, oslobađanjem od privilegovanih snabdevača, smanjeni za 33 odsto. Skinuto je više jalovine da bi se krenulo prema bogatijoj rudi s većim sadržajem metala na kopovima u Boru i Majdanpeku kao i u „Jami” borskih rudnika. Ukazano je veće poverenje mladim stručnjacima i zadobijena naklonost sindikata.

– Novo poslovodstvo, koje predvodim devet meseci, obećalo je da neće biti otpušten nijedan radnik, iako su potencijalni kupci na minulim tenderima zahtevali otpuštanje gotovo 3.000 zaposlenih, a održano je i obećanje da neće biti umanjivanja plata – objašnjava promene i optimizam direktor Spaskovski. – Posebno želim da naglasim da je većem optimizmu u Boru doprinelo i to što je država promenila odnos prema sopstvenom bakru i Boru i njegovom preduzeću. Kada neko kaže da nije uspeo ni treći pokušaj privatizacije ja ga ispravim i kažem: Uspeo je – prevođenjem RTB u državno vlasništvo. Time je država sačuvala svoju najvažniju i najperspektivniju stratešku sirovinu i zaštitila egzistenciju i standard Borana.

Drugačiji odnos države ispoljen je u februaru ove godine kada je ona i zvanično odlučila da garantuje kredit od sto trideset miliona dolara uloga u novu savremenu topionicu. Direktor Spaskovski je uveren da će ona sigurno početi da se gradi u prvom kvartalu iduće godine i početi da radi 2013.

– Izbegnuto je tako otpuštanje 3.000 radnika i to je, više od svega probudilo njihov optimizam – objašnjava direktor Spaskovski. Sada ih ima 4.800 i zahvalni su državi. Spremni su da rade bez opuštanja.

Ulaganja u Bor – isplativa

Direktora Spaskovskog i sve Borane posebno raduje što je Odbor RTB-a ovih dana u Beogradu usvojio biznis plan ove kompanije o njenom razvoju do 2023. godine. Kaže da je novo borsko rukovodstvo bilo uporno da ubedi Vladu Srbije da rude bakra u Boru i Majdanpeku ima za još sto godina. Najzad su i vladini stručnjaci u to poverovali i tako se stiglo do biznis plana. Direktor Spaskovski kaže:

– Plan pokazuje svim „nevernicima”, kakvih je minulih godina bilo mnogo, da se ovde isplati rudariti. Predviđa se odlična dobit u narednih 15 godina. To znači da će i sva ulaganja u Bor biti dugoročno isplativa. I u metalurgiju i u rudarstvo Bora i Majdanpeka. Uverene su u to i banke koje će nas kreditirati. Trebalo bi da nam se javno izvine svi oni „eminentni stručnjaci” koji su 2001. i 2002. godine slali Vladi Srbije sumorne poruke iz Bora.

Obavestio nas je direktor borske kompanije da je sve više onih koji se interesuju za ulaganje u Bor. Kaže da su ovde dolazili i predstavnici dva internacionalna investiciona fonda. Tražili su da preuzmu rudnike „Cerovo” i „Borsku reku”. Ali, nisu prihvaćeni zato što su svoj profit stavili ispred Bora i Srbije. Bor će, veli Spaskovski, već od iduće godine, kada se očekuje proizvodnja od 30.000 tona bakra, i sam znatnije moći više da ulaže u obnovu rudarske proizvodnje.

A kada bude mnogo više vredeo nego sada, Bor će se, ako bude potrebno, i sam prodati. Ali, za mnogo više para nego što je iko do sada nudio.


Kopaonik će biti najveći ski centar u jugoistočnoj Evropi
Miodrag Kostić, predsednik „MK grupe”, najavio je investicije od 12 miliona evra u naredne četiri godine u hotele „Grand”, „Suvo rudište” i kompleks „Konaci” na Kopaoniku.

Namera ove kompanije je da Kopaonik postane najveći ski-centar jugoistočne Evrope, rečeno je na prezentaciji projekta ulaganja.
Prema biznis planu ove kompanije, za zimsku turističku sezonu 2009/10. biće renovirano 56 soba i 22 apartmana, od čega 13 VIP apartmana i dva predsednička apartmana, recepcija i foaje, kao i aperitiv bar. U planu je i da se konaci „Zvečan” i „Ras” transformišu u hotel „Suvo rudište” koji će biti kategorisan sa četiri zvezdice, kao i potpuna adaptacija preostalog dela konaka, koji će zadržati koncept turističkog naselja apartmanskog tipa. Svi objekti biće podignuti na nivo usluge kategorisane sa četiri zvezdice. Kostić je najavio saradnju sa lokalnim vlastima, nacionalnim parkom Kopaonik i JP „Skijališta Srbije” u cilju razvoja hotelijerstva i turizma na Kopaoniku.
- Smatramo da Kopaonik može biti zanimljiva internacionalna ski-destinacija. Plan je da sarađujemo sa turističkim organizacijama na nacionalnom nivou, ali i sa inostranim turoperaterima. Primarni cilj nam je da vratimo sve one turiste koji su ranijih godina zimovali ovde, ali i da pridobijemo nove goste, prvenstveno iz istočne Evrope - dodaje Kostić.
Pored ski-turizma, razvijaće se i kongresni turizam u saradnji sa internacionalnim kongresnim centrima. U planu je i izgradnja najvećeg spa centra u Srbiji, na dve hiljade kvadratnih metara, koji će u svom sastavu imati bazene, saunu, sobe za masažu, đakuzi i tursko kupatilo, sadržaje za zabavu i decu, veliku podzemnu garažu.



U Srbiji ima oko 24.000 fantom firmi
Srpski privrednici nisu osetili nikakvu vajdu od prvog paketa mera Vlade za suzbijanje ekonomske krize. Čak i firme koje su uzele subvencionisane kredite dižu glas jer je to nedovoljno za izvoznike. Ipak, najgore je u celoj priči što većina preduzeća uopšte nije mogla da konkuriše za jeftinije kredite zato što je uslov bio da ne daju otkaze, a i saplitali su ih loši bilansi. Ovo pokazuje anketa Privredne komore Srbije obavljena među preduzećima, na reprezentativnom uzorku.

Privrednicima smetaju „statističke igre” izvršne vlasti kada je u pitanju zaposlenost. U prosečan broj zaposlenih u oktobru prošle godine bili su uračunati sezonski radnici iz poljoprivrede i građevinarstva, kojima firme daju otkaz i ako podignu kredit za likvidnost čiju kamatu subvencioniše država - ne može se dokazati da je održan prosečan broj zaposlenih iz pomenutog meseca.
Kad je reč o podsticanju novog zapošljavanja, u ovoj obimnoj anketi, samo tri preduzeća su iskoristila ovu meru, a najveća im je boljka što na tržištu rada nema kadrova sa posebnim znanjima i veštinama pa će ubrzo masovan problem postati: kako supstituisati stručnjake koji odu u penziju.
- Privrednicima je poseban problem netransparentnost javnih nabavki i na lokalnom i na nivou javnih preduzeća, kao i favorizovanje pojedinih ponuđača kroz uslove tenderske dokumentacije. Žale se da je pojačan pritisak i nerazumevanje inspekcijskih organa posebno na lokalnom nivou. Ukazuju na to da povećanje cena energenata i drugih usluga čije cene kontroliše država radi punjenja budžeta vodi samo ka padu konkurentnosti i inflaciji - kaže za „Blic” Ivan Jakšić, direktor za odnose s javnošću PKS.
U oceni efekta mera Vlade, u PKS konstatuju da to što je NBS četiri puta snižavala referentnu kamatnu stopu na godišnjem nivou, nažalost, nije dovelo do smanjenja kamatnih stopa poslovnih banaka, a toga neće ni biti sa i dalje visokom referentnom kamatnom stopom i stepenom dinarske imobilizacije. Dok s jedne strane Vlada sprovodi program podrške privredi kreditima sa subvencionisanom kamatom, ona, paradoksalno, preko finansijskog tržišta umanjuje raspoloživa sredstva banaka za kreditiranje privrede.
- Iako je novi aranžman sa MMF uticao na stabilizaciju kursa dinara i ukupnu makroekonomsku stabilnost, a i sporazum sa bankama u okviru „Bečke inicijative” imao je stabilizujući efekat na deviznom tržištu, privrednici ocenjuju da se NBS bavi podrškom likvidnosti banaka iako tog problema nema u bankarskom sektoru, umesto da se bavi profitabilnošću, dakle kamatnim stopama. Banke ocenjuju da je neracionalno s jedne strane držati 35 odsto deviznih rezervi u dinarima, a sa druge strane imati mogućnost kratkoročnog zaduživanja kod NBS - ističe Jakšić.
Uprkos bombastičnim najavama, realizacija infrastrukturnih objekata nije pokrenula investicionu tražnju i ukupnu privrednu aktivnost. Privrednici navode kao primer to što za izgradnju koridora 10, u šta su uprte oči cele javnosti, još nisu okončane pripremne radnje kao što je otkup zemljišta. Opšta je ocena da Srbija nije iskoristila novac koji joj je odobren od međunarodnih finansijskih institucija.
Podaci koje saopštava Miloš Bugarin, predsednik PKS, još su alarmantniji.
- Prema poslednjim podacima NBS od 30. jula 2009. godine, u blokadi je 61.285 preduzeća, sa oko 150.000 zaposlenih i sa ukupnim iznosom blokade od 262 milijarde dinara. U odnosu na oktobar 2008. godine to je 15 odsto više preduzeća, dok je dinarski iznos blokade povećan za oko 56 odsto (tada su bile 164 milijarde dinara). Preko 60 odsto svih blokiranih preduzeća je nelikvidno duže od godinu dana - iznosi Bugarin.
Još bitnija je struktura tih preduzeća. Među blokiranima, 125 su velike firme, 521 - srednje, 13.923 - mala preduzeća, 9.029 vode se kao nerazvrstani, a tu su i 22.861 preduzetnik i 14.826 preduzeća bez podataka o pravnoj formi.
- Ta poslednja i ova nerazvrstana preduzeća posebno zabrinjavaju. To su uglavnom fantom firme sa jednim ili nijednim zaposlenim, a sa velikim dugovima, koje se preregistruju pod drugim imenom, sa istom delatnošću, što Agencija za privredne registre ne proverava, a trebalo bi. Sektor malih i srednjih preduzeća, koji treba da bude najvitalniji i pokretač razvoja, u najvećim problemima je i sa izraženom hroničnom nelikvidnošću - konstatuje predsednik PKS.
Iz ovih i obilja drugih podataka jasno se vidi da je finansijska kriza u Srbiji odavno prerasla u ekonomsku, zaključuje Bugarin. Ovakva ekonomska kriza, dodaje on, preti da eskalira u socijalnu, na šta ukazuje činjenica da svakodnevno imamo prosečno između čak 20 i 30 štrajkova kojima država pristupa ad hok, a ne sistemski. Preti burna jesen, zaključuje sagovornik „Blica“, najavljuju to i sindikati i sada je više nego ikada potreban sistemski pristup rešavanja problema u tripartitnom dijalogu: predstavnici vlasti, poslodavaca i sindikata.
Da li će vlasti i poslodavci imati sluha za ove poruke pokazaće naredne sedmice.

Mere koje Privredna komora traži od Vlade
- Postepeno smanjivati obavezu držanja dela devizne rezerve u dinarima n Nastaviti dalje sniženje referentne kamatne stope NBS
- Uvođenje garancija za međubankarske pozajmice
- Povećati kašnjenje (docnju) bankarskim dužnicima sa 60 na 90 dana i omogućiti im reprogramiranje dugova
- Uvesti kredite za trajna obrtna sredstva sa otplatom do tri godine i grejs period od minimum šest meseci
- Omogućiti kompenzaciju potraživanja između privrede i države (plaćanje poreza i doprinosa prebiti sa budžetskim dugom države prema preduzeću)
- Bolje organizovati, brže i efikasnije realizovati sve pripremne radnje, uključujući infrastrukturne projekte radi efikasnog povlačenja sredstava od međunarodnih finansijskih institucija da bi uzeli zamah infrastrukturni investicioni projekti

* Ove mere će PKS dostaviti kabinetu premijera Mirka Cvetkovića kad se ministri vrate sa godišnjeg odmora


Šta su preduzeli Vlada Srbije i NBS
- Ukidanje obavezne rezerve na kreditne linije iz inostranstva, oktobra prošle godine
- Garantovanje štednih uloga do 50.000 evra, decembra prošle godine
- Uvođenje subvencionisanih kamata za kredite za likvidnost
- Aranžman sa MMF (stabilnost dinara) i smanjenje javne potrošnje
- Bečki sporazum, tj. održavanje neto pozajmica Srbije od strane ino-banaka na sličnom nivou kao ranije


Za investicije samo mrvice
- Merama Vlade Srbije za prevazilaženje efekata ekonomske krize predviđena su sredstva za subvencionisane kredite. Do sada je od strane privrede podneto zahteva u iznosu od 912 miliona evra, a od toga realizovano 523 miliona evra. Od toga, 802 miliona evra zahteva je bilo za kredite za likvidnost, što potvrđuje tešku situaciju u kojoj se nalaze naša preduzeća. Odobren je 471 milion evra. Poražavajući podaci su za investicione kredite. Zahtevi su bili u iznosu od 29 miliona evra, a od toga je odobreno samo 514.000 evra i samo tri preduzeća su dobila ovaj investicioni kredit, što pokazuje da je i mala zainteresovanost i mala šansa za razvoj. Likvidnost i preživljavanje preduzeća su primarni problemi - kaže Bugarin.



Kolektivni godišnji i pauza u proizvodnji "punta"
KRAGUJEVAC - Proizvodnja automobila "punto" u kragujevačkoj fabrici automobila biće prekinuta do 24. avgusta zbog kolektivnog godišnjeg odmora koji počinje danas, izjavio je generalni direktor Zastava vozila Zoran Radojević.

Radojević je rekao da su stvorene zalihe koje u potpunosti zadovoljavaju potrebe prodaje.

Od kraja marta, kada je počela proizvodnja "punta" sa znakom Fijata, u kragujevačkoj fabrici je kompletirano 7.145 vozila.

Radojević je najavio da će u kragujevačkoj fabrici od septembra biti povećana proizvodnja "punta".

Od septembra više vozila

"Počinjemo sa većim obimom proizvodnje, najverovatnije od 1. septembra, što znači da će umesto sadašnjih 120 sa traka silaziti 200 vozila dnevno ili 4.000 na mesečnom nivou", rekao je Radojević.

Tokom kolektivnog godišnjeg odmora u fabrici automobila biće obavljen redovni remont postrojenja i izmeštanje stare opreme, a na tim poslovima će biti angažovano oko 300 radnika.

Biće, takođe, nastavljeno ekološko čišćenje fabrike, izmeštanje industrijskog otpada i boja, prema obavezama iz ugovora sa italijanskim Fijatom.

Socijalni program

U petak je završen drugi krug izjašnjavanja radnika o socijalnom programu i za odlazak iz fabrike opredelilo se 174 radnika.

Predsednik Samostalnog sindikata Zastava automobila Zoran Mihajlović rekao je da se najviše radnika izjasnilo za odlazak uz socijalni program za opciju "pet godina do penzije" ili su ispunili uslove za redovan odlazak u penziju.

On je najavio da će u novembru biti otvoren treći krug izjašnjavanja za odlazak iz kompanije.

Predstavnici lokalne uprave Kragujevca su se nedavno dogovorili sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i Fijata o početku postupka eksproprijacije 35 hektara zemljišta u Kormanskom polju, gde će biti izgrađeno sedam do deset fabrika italijanskih kompanija, koje su kooperanti fabrike Fijat automobili Srbija.


Društvena imovina odlazi u istoriju
U Srbiji je ostalo da se privatizuje još 160 društvenih preduzeća – izjavio je državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije Nebojša Ćirić. On je u intervjuu agenciji Beta kazao da su to preduzeća za koja je prvi ili drugi put objavljen poziv za prodaju.

Na taj broj preduzeća koja još nisu privatizovana trebalo bi dodati još oko 140 firmi čiji su osnivači iz bivših jugoslovenskih republika i koja više ne podležu Zakonu o privatizaciji. Prema Ćirićevim rečima, ta preduzeća biće izmeštena iz portfelja Agencije za privatizaciju i privatizovana, ili će njihov stutus biti rešen u skladu s uredbom Vlade Srbije.

Ćirić je istakao da je Agencija za privatizaciju prema zakonskom roku objavila javne pozive za prodaju svih preostalih društvenih preduzeća do kraja 2008. godine.

– Očekujem da društveni kapital do kraja ove godine, što je u skladu i s Ustavom, bude potpuno eliminisan – naglasio je državni sekretar za privredu i privatizaciju.

Ćirić je precizirao da će privatizacija društvenog kapitala biti završena prodajom kapitala ili pokretanjem likvidacije ili stečaja u onim preduzećima koja nakon tri i više aukcija nisu našla vlasnike.

Prema podacima Agencije za privatizaciju, u Srbiji je od 2002. godine dosad ukupno privatizovano oko 2.500 preduzeća, a prihod od privatizacije dostigao je 2,9 milijardi evra. Od ukupnog broja na tenderima i aukcijama prodato je 1.825 preduzeća, a preostala su privatizovana preko tržišta kapitala i na druge načine.

Besplatne akcije

Državni sekretar Ministarstva ekonomije Nebojša Čirić tvrdi da će do kraja godine biti podeljene besplatne akcije Naftne industrije Srbije. Ćirić je agenciji Beta rekao da će dotad biti usvojene izmene i dopune Zakona o pravu na besplatne akcije koje će omogućiti da i pre sprovedene privatizacije budu podeljene akcije ostalih pet preduzeća: "Telekoma", EPS-a, "Aerodroma", "Galenike" i "Jat ervejza" u toku prve polovine sledeće godine.

– Treba da se proveri još oko 50.000 građana i 2.000 radnika, ali, suštinski, za podelu akcija ne predstavlja problem promena vlasništva u NIS-u – kaže Ćirić.


Smanjuje se broj nezaposlenih
U junu i julu, prvi put posle osam meseci, beleži se smanjenje broja nezaposlenih, kažu u Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Direktor Vladimir Ilić ocenjuje da su tome doprinele mere Vlade Srbije, koja je, kroz program zapošljavanja pripravnika i javne radove, otvorila 30.000 radnih mesta.
 
Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Vladimir Ilić izjavio je da je u Srbiji u julu bilo 756.662 nezaposlena, što je oko 12.500 više nego u istom mesecu prošle godine.

Ilić je u intervjuu agenciji Beta rekao da se u prethodna dva meseca prvi put beleži smanjenje broja nezaposlenih na evidenciji, nakon što je osam meseci za redom broj nezaposlenih povećavan za po oko 8.000 ljudi mesečno.

"To može da ukaže na blagi oporavak tržišta rada", rekao je Ilić i naveo da je u julu broj nezaposlenih smanjen za 7.000, a u junu za 4.500.

Ilić je ocenio da su smanjenju broja nezaposlenih doprinele mere Vlade Srbije, koja je kroz program zapošljavanja pripravnika i javne radove otvorila 30.000 radnih mesta.

Prema njegovim rečima, deo prijavljenih na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nije nezaposlen, već ima prihode od rada na crno, neprijavljenih samostalnih delatnosti, izdavanja stanova ili poljoprivrede, a prijavljuje se da bi koristio pomoć za nezaposlene, poput markice za prevoz, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Kako je naveo Ilić, oko 60 odsto ljudi prijavljenih na biro za nezaposlene želi da prihvati posao koji mu ta služba ponudi.

Zbog toga, kako je rekao, postoji velika razlika između registrovane stope nezaposlenosti, koja u julu iznosi 26 odsto i rezultata ankete o radnoj snazi, koju je prema metodologiji EU, u aprilu sproveo Republički zavod za statistiku i koja je pokazala da je u Srbiji stopa nezaposlenosti 15,6 odsto.

Ilić je istakao da je, prema anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti povećana sa 14 odsto u oktobru 2008. godine na 15,6 u aprilu 2009. godine, što je znatno manje povećanje nego u zemljama okruženja i EU, gde je stopa udvostručena.

"Mogu da zaključim da u Srbiji na tržištu rada još nema ozbiljnih teških posledica ekonomske krize kao na Zapadu", rekao je direktor Nacionalne službe za zapošljavanje.

Ilić je rekao da je nezahvalno davati prognoze o kretanjima na tržištu rada do kraja godine, ali da očekuje stagnaciju broja nezaposlenih ili blagi rast.


Smanjena spoljnotrgovinska razmena Srbije i Rusije
Beograd - Spoljnotrgovinska razmena Srbije i Rusije u prvoj polovini godine dvostruko je manja nego u istom periodu 2008. godine i iznosila je 1,1 milijardu dolara, saopštila je Privredna komora Srbije.
 
Kako se navodi u podacima PKS, Srbija je u trgovini sa Rusijom zabeležila deficit od 831,6 miliona dolara, a razlog smanjenja robne razmene je globalna ekonomska kriza. Izvoz iz Srbije beleži pad od oko 48 odsto u odnosu na prvih šest meseci prošle godine i iznosi 147,7 miliona dolara, kao i uvoz (smanjenje od oko 49 odsto) koji je premašio 979 miliona dolara. Do pada uvoza došlo je zbog januarske gasne krize, ali i smanjene isporuke nafte i uglja, dok je na pad izvoza uticalo smanjenje isporuka voća i povrća.

Rusija je osmi partner Srbije kad je reč o izvozu, sa učešćem od 3,91 odsto, dok je prvi partner u uvozu, sa učešćem od 13,24 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 15 odsto. Najzastupljeniji proizvodi u srpskom izvozu u Rusiju su pokrivači podova i tapete, sastavljene podne ploče, lekovi, hartija, gume, dizalice, trešnje i višnje. Srbija iz Rusije najviše uvozi naftu, gas, ureu, aluminijum, đubriva.


Kronošpan počeo probnu proizvodnju u Lapovu
LAPOVO, 9. avgusta 2009. (Beta) - Austrijska kompanija Kronošpan (Kronospan) započela je u Lapovu probnu proizvodnju ploča od drveta u okviru investicije čija će vrednost dostići 300 miliona dolara, izjavio je predsednik Opštine Lapovo Dragan Zlatković.

On je agenciji Beta kazao da je završena izgradnja prve proizvodne hale, kao dela prva faze investicije Kronošpana u industrijskoj zoni u Lapovu, i da će se u tom pogonu proizvoditi ploče od iverice, laminati i drvene OSB ploče za građevinarstvo.

Zlatković je kazao da je u toku probna proizvodnja i testiranje mašina, a da se zvaničan početak proizvodnje očekuje krajem avgusta.

On je podsetio da je Kronošpana na osnovu dogovora od pre dve godine kupio 55 hektara zemljšta za pogone u Lapovu.

Na poslovima izgradnje i pripreme proizvodnje, kazao je Zlatković, u Kronošpanu je trenutno angažovano od 130 do 150 radnika.

"Dogovoreno je da u prvoj fazi, u Kronošpanovoj proizvodnji bude zaposleno 300 radnika, a u drugoj fazi , kada se završi kompletna investicija, ukupno 700 proizvodnih radnika", rekao je predsednik Opštine Lapovo.

On je dodao da će u okviru celog sistema koji prati proizvodnju i poslovanje Kronošpana biti angažovano oko 7.000 radnika.

Zlatkovića je rekao da će realizacija druge, završne faze investicije početi 2010. godine, prema dinamici koju će odrediti Kronošpan prema svojim poslovnim planovima i ekonomskoj situaciji u svetu.

"Izgradnjom punih kapaciteta na površini od 55 hektara , fabrika u Lapovu će biti jedna od najvećih u sistemu Kronošpana u svetu", rekao je on.

Kronošpan ima fabrike u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji, a fabrika u Lapovu će biti jedina za područje Srbije i Bosne i Hercegovine, naveo je Zlatković.

Prema njegovim rečima, industrija Kronošpan opredelila za ulaganje u Lapovu , pre svega zbog povoljnog geografskog položaja i povlastica koje je dobila od lokalne samouprave.

"Kronošpan je ar zemljišta platio 300 evra, a oslobođen je u narednih 10 godina plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljište i drugih lokalnih prihoda koji su sastavni deo budzeta" rekao je Zlatković.

Opština Lapovo će Kronošpanovu investiciju podržati izgradnjom nove saobraćajnice, neposredno uz fabriku, dok će se sredstvima Nacinalnog investicionog plana graditi put Lapovo - Velika Plana u dužini od 1,75 kilometara.

Zlatković je ocenio da je dolazak Kronošpana u Lapovo privukao i druge velike investitore među kojima su Hedel Majer, Vaker Nojson, Logistički centar iz Londona, industrija iz Turske, DV oil, a budući ulagači su i domaće firme Forma ideale, Vulović transport i MAZ.

"Posle realizacije tih investicija Lapovo će imati veći broj zaposlenih nego stanovnika", rekao je Zlatković i ocenio da će se time značajno popraviti socijalna karta u celom regionu.

Opština Lapovo sada ima manje od 1.000 nezaposlenih i 9.500 stanovnika.


Majkrosoft inovacioni centar u Srbiji u 2010. godini
Informatička kompanija Majkrosoft planira da u Srbiji sledeće godine otvori inovacioni centar, izjavio je direktor Kancelarije Majkrosofta u Srbiji Vladan Živanović.
 
On je izjavio da je osnivanje inovacionog centra za izradu informatičkih rešenja velika investicija i "zahtevna u tehnološkom smislu" i dodao da zbog toga ne može biti realizovana ove godine, kada uslovi na tržištu nisu dobri.

U inovacionim centrima Majkrosoftovi partneri na osnovu platforme te kompanije prave specifična rešenja, za potrebe korisnika poput banaka i radnji.

"Mislim da će se uslovi steći do kraja ove kalendarske godine i da možemo očekivati da se sledeće kalendarske godine otvori inovacioni centar u Srbiji", kazao je Živanović.

Inovacioni centar se, kako je naveo Živanović, po pravilu osniva van glavnog grada, u nekom od centara čiji razvoj Majkrosoft želi da podstakne, a ne osniva ga Majkrosoft sam već u saradnji sa Američkom organizacijom za međunarodni razvoj USAID i drugim organizacijama.

U svetu ima više od 60 inovacionih centara.

Živanović je kazao da Majkrosoftov razvojni centar u Srbiji trenutno radi pet projekata, među kojima su prepoznavanje rukopisa za ćirlični tekst i neka pisma koja imaju specifične simbole, poput baskijskog i arapskih, kao i za prepoznavanje mapa i razvoj baze podataka SQL.

U svetu ima pet razvojnih centara, kazao je Živanović i dodao da oni funkcionišu kao "laboratorije Majkrosofta van centrale u Redmondu", u kojima se razvijaju stvari koje će biti primenjene u budućnosti, uglavnom u operativnim sistemima Majkrosofta i bazama podataka.

Kako je naveo, Srbija je prijavljena za još dva projekta, ali "zbog ekonomske situacije nije izvesno kako će se ti projekti dalje odvijati".

"Razvojni centar u Beogradu nastao je sticajem srećnih i dobrih okolnosti, što je Srbija imala veterane koji rade u Majkrosoftu" i koji su bili spremni da dođu u Srbiju da bi tu pokrenuli neke projekte.

"Enklava srpskog kadra koji radi u Majkrosoftu je prilično velika, jedna od bogatijih i većih unutar Majkrosoftove strukture i sticaj je srećnih okolnosti što smo imali priliku da dva naša veterana imaju ambiciju da dođu ovde i donesu neku novu tehnologiju ovde", rekao je Živanović u intervjuu agenciji Beta


Austrian company Kronospan Started the Production
Austrian company Kronospan started the trial production of wood plates in Lapovo, as the part of investment the worth of which is estimated at USD 300 mn, said the President of the Municipality of Lapovo, Dragan Zlatkovic. He said that the construction of the first hall completed, which is a part of the first stage of Kronospan’s investment in the industrial zone of Lapovo. This plant will produce chipboard plates, laminates, and wooden OSB plates for construction industry. The official beginning of production is expected in the end of August.


Equipment for Djerdap on the Way
Deputy Director of Hydro Power Plant (HPP) Djerdap 1, Petar Manzalovic said yesterday that the revitalization of HPP will commence on September 1st, and the first out of six aggregates was shipped from Russia so as to replace the existing ones. ‘1,500 tons of equipment was shipped via the River Danube. The equipment comprises parts of generator and turbines’, said Manzalovic. He added that everything is ready for the start of revitalization, in the course of which they will disassemble the old equipment that was in use for four decades, and they will install new one. ‘Upon the completion of repair, which is scheduled for 2015, the power of generator will increase to 205 megawatts from present 174 megawatts’, said he.


A 60-pct Fall in Furniture Industry
Manufacturing industry, which accounts for more than 90 pct of Serbia’s export, was by 19.9 pct lower in June than in June 2008. However, in the last couple of months, the fall stood at 23 pct. In the course of June, four segments experienced a positive inter-annual growth rate: production of radio, TV, and telecommunication equipment experienced a 83.3-pct increase, followed by the production of office and IT machines (42.1 pct), tobacco industry (22.2 pct), and publishing industry (a 2.9-pct growth). However, these segments share in total industry’s share was minimal. In the array of other branches of manufacturing industry that recorded a fall compared to the last year’s June, furniture industry recorded the poorest results, which is by 58.8 pct lower, followed by the production of traffic means (which recorded a 50.4-pct fall), while the pride of Serbian industry – the production of basic metals – dropped by 46.1 pct than in the same period last year. Textile industry also recorded a 30-35 pct fall in production compared to the last year’s June.


Reduced Level of Foreign Trade Exchange between Serbia and Russia
Foreign trade exchange between Serbia and Russia in the first half year was two times lower than in the same period 2008, and it stood at USD 1.1 bn, as announced by the Serbian Chamber of Commerce. As stated in the SCC report, Serbia recorded a USD 831.6 mn deficit in trade with Russia, and the reason for the fall in commodities exchange is to be found in global financial crisis. Exports from Serbia recorded a 48-pct fall compared to the first six months 2008, and it currently stands at USD 147.7 mn. The same stands for imports (with a 48-pct fall), which topped USD 979 mn. Fall in import occurred because of gas crisis that hit the country in January this year, but also due to reduced deliveries of oil and coal. On the other hand, the fall in export was triggered by the fall in fruits and vegetables export.


Jelasic warns about lack of government strategy in talks with IMF
Radovan Jelasic, the Governor of the National Bank of Serbia (NBS) assessed that the Government of Serbia has no detailed plan with which to go out in front of the representatives of the International Monetary Fund who are to arrive in Serbia on August 24. ‘These days, I only hear on what the Government wants, or doesn’t want, and no one speaks of what we are ready to do in return, that is, what measures we are to implement… I heard not one concrete suggestion on what we should do, except for ‘chore singing’ that the IMF should allow us higher budget deficit’, said Jelasic in an interview for Vecernje novosti. Asked on whether it is necessary to introduce additional taxation of incomes higher than RSD 40,000 and the VAT increase to 20 pct, Jelasic assessed that the reduction of salaries that are above the average would bring minimal income. ‘Therefore, if we are to head this direction, we should also include the under-average salaries. Just the same, we should increase income in VAT. Nevertheless, the situation is now different than compared to March – namely, the budget hole is deeper, and it is not longer enough to increase VAT by 1 pct only’, said the Governor.


Number of jobless drops in 2nd consecutive month in July
The Director of the National Employment Service, Vladimir Ilic said that there were 756,662 unemployed persons in Serbia in the course of July. Ilic said that they have recorded the reduction in the number of unemployed for the first time in the last two months, and stated that the number of unemployed persons reduced in July by 7,000, and in June – by 4,500.


160 Public Companies Waiting for Sale
Another 160 public enterprises is left to be privatized in Serbia, said the State Secretary of Economy & Privatization of the Republic of Serbia, Nebojsa Ciric. He expressed his expectation that the state capital should be completely whipped off by the end of this year. In an interview for Beta Agency, he said that these are companies for which they have announced sales for the first, or the second time in a row. Ciric said that the number of companies that weren’t privatized just yet should be added additional 140 companies whose founders are from former Yugoslav republic, and who are no longer subject to the Privatization Law. These companies will be moved from the Privatization Agency’s portfolio and privatized, or their status will be solved in accordance with the provision of the Government of Serbia. Ciric said that the privatization of state’s capital will end by the sale of capital, or they will launch the liquidation or bankruptcy procedure for those companies that failed to find new owners after three and more auctions.


Deadline for the Purchase of Belgrade Fair to Expire Today
Deadline given by the Privatization Agency to the sole bidder interested in the purchase of a 70-pct stake in the Belgrade Fair, consortium Verano-Rimini will expire today. At the session that was held on July 27th, the tender commission, which is engaged in the privatization of the Belgrade Fair reached a decision for the negotiations with the sole bidder to start if the consortium agrees to increase the offered price for capital in the amount of EUR 1.8 mn, that is, to EUR 40 mn at least. In addition, they decided to give a 15-day deadline to the bidder so as to say whether it agrees with newly imposed condition. Consortium that is made out of Verano Motors Company and Rimini was the sole bidder on the tender for the purchase of Belgrade Fair, by offering the price of EUR 1.835 mn for Belgrade Fair. They have also offered the investment programme in the amount of EUR 35 mn, and they accepted minimum responsibilities which were part of social programme. After they opened the financial bid on July 13th, the Economy Ministry said that the offer is unacceptable.


"Tigar" registered growth of export in July - over 1.2m EUR
Corporation "Tigar" has registered growth of export, and the value of export in July 2009 exceeded 1.2m EUR.

Dominant export programme in the corporation is footwear. About 70,000 pairs of rubber footwear were exported in July, mainly to constant buyers in Finland and Italy (50% of whole export). The next on the list are France, Germany and Canada. After trial shipments in June for the new buyer in Great Britain, two more deliveries were made in July.

"Tigar" is the leader in rubber footwear production and sales in Serbia with the market share of 70%. Its share in European market currently amounts to 5%, which makes two thirds of the factory's incomes.

Thanks to export activities, factory "Tigar Chemical Products" registered growth of overall lrealization in July as well. That factory traditionally receives larger order from the buyers in Greece during the summer months.


"Microsoft" Innovation Center in Serbia in 2010 - specific solutions for banks and stores
"Microsoft" plans to open an innovation center in Serbia next year - said Vladan Živanović, the Manager of Serbia-based office of "Microsoft".

He told "Beta" agency that the founding of the innovation center for development of IT solutions was big and "demanding investment from technological point of view", and he added that that was the reason why its realization could not take place in 2009 when the market conditions were not good.

In the innovation centers, the partners of "Microsoft" use the platform of that company to create specific solutions for the needs of various users, such as banks and stores.

- I think that the conditions will be created by the end of this calendar year, and that we can expect the innovation center in Serbia to be opened in 2010 - said Živanović.

As Živanović explained, the rule is that the innovation center be founded outside the capital city, in one of the centers whose development "Microsoft" wants to stimulate, and it is not founded by "Microsoft"alone, but in association with the US Agency for International Development (USAID) and other organizations.

There are over 60 innovation centers in the world.

Živanović said that the Microsoft Development Center in Serbia was currently working on five projects, one of which is the handwriting recognition project for cyrillic text and some letters with specific symbols, such as Baskian and Arabian. There are also the map recognition project and SQL database development project.

- There are five development centers in the world - said Živanović and added that they functioned as "Microsoft's laboratories outside the headquarters in Redmond", in which software designers developed solutions to be applied in the future, mainly in the "Microsoft" operative systems and databases.

As he explained, Serbia has applied for two more projects, but "the economic situation makes further development of these projects uncertain".

- The development center in Belgrade was the result of lucky and good circumstances since Serbia had veterans who worked in "Microsoft" and who were willing to come to Serbia to start certain projects.

- The enclave of Serbian staff in "Microsoft" is pretty big, one of the richest within Microsoft's structure, and we were so lucky to have two veterans with the ambition to come to Serbia and introduce some new technology here - said Živanović.


City of Belgrade to obtain EUR 35mn EBRD loan for rail modernisation

The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) said on Friday it is considering a 35 million euro ($51 million) loan to Serbian capital city Belgrade for the financing of the modernisation of a metropolitan-wide suburban rail transit system, as part of the overall City Transport Development Strategy.

“The suburban rail system will involve the transformation of the existing suburban passenger rail operator, Beovoz, owned by Serbian Railways (SR), into a Joint Venture (JV) TOC (train operating company) to be majority controlled by the City of Belgrade, in line with sector best practice,” the EBRD said in a statement.


The project is to be co-financed with the European Investment Bank, which will also provide 35 million euro, the statement added.

The total cost of the project is 85.5 million euro.



Key Policy Rate Kept at 12 Percent
After reviewing current economic developments, the NBS Monetary Policy Committee decided to keep the key policy rate on hold at 12 percent.

The next MPC meeting is scheduled to take place on 4 September 2009.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta