Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbijagas takes over Gas Promet from Republika Srpska in another debt-to-equity swap

Srbijagas is going to take over the Republic of Srpska-based Gas Promet Pale, as informed by the CEO of Srbijagas Dusan Bajatovic. The strategy of Srbijagas is taking over companies in which it has major outstanding receivables, as in the case of Pancevo-based Azotara and creating a partnership of the government, public companies and private capital.

Bajatovic also says the households and industry do not have to fear from the forthcoming heating season since there are substantial quantities of gas, even in case of a new gas crisis.



RTB Bor increases production by 38.1%
RTB Bor recorded a 31 percent increase in copper production in the first six months of 2009. The company has adopted an operating plan according to which its profit up to 2023 should reach USD 366 million. The plan is based on 1.2 billion tons of ore reserves and the government’s decision that RTB will not be privatized until its value increases. The plan also provides for investments in ore extraction, purchase of ore extraction mechanization and metallurgy.


Sole Bidder in Belgrade Fair Tender Refuses To Sweeten Offer, Procedure Declared Unsuccessful

The sole bidder in a privatisation tender for local fair company Beogradski Sajam has refused to raise its offer, a condition set by Serbia in order for the sale talks to continue, the country's Privatisation Agency said on Monday.

“The sole bidder in the tender, a consortium comprising Italian trade fair organiser Rimini Fiera and local firm Verano Motors, notified the agency in writing today that it does not accept the conditions stipulated by the tender commission in charge of handling the privatisation of Beogradski Sajam, that is, it isn’t prepared to raise the offer to no less than 40 million euro [$56.7 million],” the agency said in a statement.

The tie-in had offered an acquisition price of 1.8 million euro.

“Pursuant of the relevant legislation, the tender commission will declare the tender for the sale of 70% of Beogradski Sajam unsuccessful,” the statement also said.

The consortium offered to pay the deal price in six annual installments and has pledged to invest a further 35 million euro in the Belgrade-based company over an unspecified timeframe.


Serbia invited bids for the majority stake in December without setting a minimum price.

Beogradski Sajam, fully-owned by the state, and the Balkan country’s largest drug maker, Galenika, are the only major Serbian state-owned companies whose privatisation this year has not been delayed due to the financial downturn.

Beogradski Sajam’s net profit rose to 148 million dinars ($2.26 million/1.58 million euro) in 2008 from 120 million in 2007, according to Serbian business Registers Agency data.

The company has 106,000 square metres of exhibition space in the capital Belgrade. It employed 231 people in 2008.

Verano Motors, the authorised dealer of French carmaker Peugeot for Serbia, is part of Verano Group, which was founded in 1991 in Belgrade by Radomir Zivanic. Besides car dealing, the group is also active in investment and banking.



New Credit Bank from Maribor wants to take over Credy Banka
New credit bank from Maribor (NKBM), which is majority owned by the state, wants to take over Kragujevac-based Credy Banka, and the final decision will be made by the Supervisory Board of NKBM until the end of August.

The President of the Administration of NKBM, Matjaž Kavčić, gave "green light" for appraisal of Credy Banka, while the Vice President of the bank's Supervisory Council, Borut Svetina, did not exclude the possibility that the Council may start the procedure for takeover of the bank.

- We first need to carefully check the situation and examine the contracts, and then the Administration, rather than the Supervisory Council, should suggest business and investment plan before it makes the decision about takeover - said Svetina.

Credy Banka used to be the property of Kragujevac-based automobile manufacturer "Crvena zastava", and now its majority owner is Republic of Serbia, with the share of 55%.

The Administration of NKBM started thinking about takeover of Credy Banka when "Fiat" became strategic partner of "Crvena zastava" and announced 750m EUR worth of investments in that factory.

Possible takeover of that Kragujevac-based bank would accelerate the need for additional capitalization of NKBM, the funds for which have already been reserved by the Government of Slovenia in this year's budget.


Slede masovna otpuštanja u javnom sektoru
I dok javnost naveliko debatuje o većim porezima koji bi mogli da budu na tapetu u razgovorima sa Međunarodnim monetarnim fondom, izvori „Blica” iz Vlade Srbije poručuju da povećanja PDV i smanjenja penzija sigurno neće biti.

Domaća vlast rešila je da pred MMF izađe sa jedinim zahtevom: da se poveća budžetski deficit na 4,5 odsto BDP (bruto društvenog proizvoda). A kao garanciju za jeftiniju državu Vlada će se obavezati da u narednih godinu dana žestoko smanji broj zaposlenih u javnom sektoru, pre svega u prosveti i zdravstvu.
- Plate i penzije u javnom sektoru neće biti dodatno smanjivanje, već zamrznute sve dok ne krene rast privredne aktivnosti, što se očekuje 2011. godine. Neće biti ni povećanja PDV-a, niti poreza na plate ili akciza. Srbija će pred MMF izađi sa zahtevom za povećanje deficita na 4,5 odsto kako bi se pregurala kriza, a zauzvrat nudi smanjenje administracije, kadrova u obrazovanju i zdravstvu i smanjenje broja sudova - tvrdi „Blicov” izvor u Vladi Srbije.
Već posle prvih pregovora sa MMF-om, kada je Srbija isposlovala kredit od tri milijarde evra, najavljeno je otpuštanje 8.000 zaposlenih u državnoj i lokalnoj administraciji. Kasnije je objašnjavano da bi valjalo promeniti dva zakona, a potom i da to zapravo ne bi bila golema, odnosno dovoljna ušteda. Ipak, svi su svesni da je Srbija država činovnika, a ideju racionalizacije zaposlenih u ovom sektoru podržavaju i sindikati. Njegoš Potežica, predsednik Sindikata uprave, kaže da oni podržavaju ovu meru, ali da se ništa ne može menjati preko noći.
- Mi ćemo prihvatiti reformu i racionalizaciju, ali uz uslov da se ispoštuju svi kriterijumi za isplatu otpremnina. Neophodno je, međutim, napraviti razliku između zaposlenih u javnim i komunalnim preduzećima, koji obavljaju poslove za državu, a finansira ih lokalna samouprava, i uprave koja pruža usluge građanima. Njih je nekoliko puta manje, a uz to imaju i manje plate i Vlada mora voditi račun o tome - kaže Potežica.
Broj zaposlenih u obrazovanju povećan je sa 113.000 na 131.000 u 2004. godini, da bi se smanjio na 125.000 u 2006. godini. Prošle godine postavljen je novi rekord sa 133.000 zaposlenih u ovoj oblasti.
Žarko Obradović, ministar prosvete, kaže za „Blic” da se u ministarstvu razrađuje projekat efikasnosti sistema obrazovanja, ali da se ništa neće raditi bez dogovora sa Ministarstvom finansija i reprezentativnih sindikata.
- U razgovoru s njima povodom Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, između ostalog, upoznao sam ih i sa činjenicom da već više godina u prosveti imamo konstantno smanjenje broja učenika, ali i konstantno povećanje broja zaposlenih. Takođe, upoznao sam ih i sa podacima da ima više od tri hiljade zaposlenih koji ispunjavaju jedan od dva uslova za odlazak u penziju. U tim razgovorima niko nije spomenuo otpuštanje zaposlenih u prosveti - navodi Obradović.
Iz sindikata, pak, poručuju da je u ovom trenutku oko 3.500 onih koji ispunjavaju jedan od uslova za penziju i da bi uz otpremnine ovi ljudi mogli komotno napustiti prosvetu.
- Ove godine je iz budžeta izdvojeno oko 103 milijarde dinara za celu prosvetu, a samo za plate oko 96 milijardi dinara - kaže Branislav Pavlović, predsednik sindikata obrazovanja Srbije.
Zaposleni u Ministarstvu zdravlja slažu se sa resornim ministrom da nema niti jednog zaposlenog viška u ovom sektoru i da se uštede ne mogu napraviti tako što će se deliti radne knjižice.
Resorni ministar Tomica Milosavljević podseća da je 2005. godine izvršena golema racionalizacija kada je zdravstvo napustilo oko 15.000 ljudi.
- Posle toga je zaposleno između tri i po i četiri hiljade ljudi i to po kadrovskim standardima, vrlo restriktivno, racionalno i pažljivo. Za ovu godinu predviđeno je oko 400 novih radnih mesta. Konkursi će biti raspisivani u zdravstvenim ustanovama u narednih nekoliko meseci - kaže za „Blic” Milosavljević.
Ipak, on ističe da sve može da se radi efikasnije.
- Moguće je da se sa manje troška prave bolji rezultati, ali mislim da su glavni prostori za uštede i bolji rad u stvari promene načina finansiranja. To znači kapitacija u primarnoj zaštiti i dijagnostičke srodne grupe u bolničkom sistemu. To je nemoguće sprovesti ukoliko nema razumevanja u drugim sektorima u Vladi, odnosno ukoliko se ne promeni Zakon o platama - objašnjava Milosavljević.
Kapitaciju, odnosno plaćanje lekara po broju pregledanih pacijenata, pozdravlja i sindikat zdravstva jer to znači da će onaj koji radi primati jednu, a onaj koji zabušava drugu platu.
Kako zaposleni u ovim sektorima tako i „Blicov” izvor iz Vlade tvrdi da ovo nisu ad hok mere i da bi mogle biti primenjene u najboljem slučaju početkom naredne godine.
Inače, za nove mere protiv krize Vlada će pokušati da dobije što širi politički konsenzus, jer će, prema saznanjima „Blica”, paket prvo videti opozicija pa tek onda MMF.
Izvor iz Vlade kaže da su procene da će i dogodine deficit biti 4,5 odsto BDP-a.
Ekonomisti: MMF neće poverovati Vladi
Nove mere Vlade ekonomisti su dočekali sa nepoverenjem, budući da je proturanje probnih balona i odustajanje od dogovorenih mera, praksa izvršne vlasti u borbi sa krizom. Stručnjaci veruju da ni MMF neće biti poverljiviji prema najnovijem planu.

Ivan Nikolić je jedan od njih.
- Deficit će umesto dogovorenih dva, biti preko 5,6 odsto BDP i pretpostavljam da MMF neće dozvoliti toliko udvostručenje, nego da će tražiti da se jedan deo pokrije kroz smanjenje rashoda ili kroz povećanje prihoda. Ili i jednim i drugim. Kada gledamo gde mogu da se naprave uštede bojim se da otpuštanje u kratkom roku nije u redu. Prvo, zato što će se stvoriti veliki socijalni pritisak ljudi koji će ostati bez posla, i što ne postoji pravni okvir za tako nešto, jer se za svako otpuštanje moraju obezbediti otpremnine. Otpustiti oko 10 odsto ljudi u administraciji nije mnogo. Međutim, ako se u obzir uzimaju zdravstvo i prosveta, situacija se menja jer bi to moglo da znači 30.000 otkaza, a država za njihove otpremnine nema para, ali ni političke volje - objašnjava Nikolić.
Međutim, i pored najšireg konsenzusa, ostaje pitanje poverenja u Vladine odluke. I ekonomista Danilo Šuković veruje da je smanjenje broja zaposlenih teško sprovodivo.
- To je lako reći, ali MMF im neće poverovati budući da ni ranije najavljenih otpuštanja nije bilo. Zbog toga je jedino rešenje u smanjenju plata. To jeste nepopularna mera, ali drugog načina za uštedu nema, budući da su plate ključna cena svih cena, pa se na bazi zarada formiraju sve druge ekonomske relacije. Ako se to ne desi, smanjiće ih inflacija, a možda baš na to i idu - kaže Šuković.


Privredna komora Srbije

Smanjite porez i opterećenje na plate
Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin najavio je da će ova institucija zatražiti da se porez na dodatu vrednost (PDV) smanji od jednog do 1,5 procentnih poena. Takođe, komora će insistirati da se smanji opterećenje na plate sa 63 na 50 odsto i poreza na dobit spusti sa deset na osam odsto.





Predsednik PKS Miloš Bugarin


- Do kraja sledeće nedelje ćemo kompletirati i predate predloge Vladi Srbije, jer znamo da sada Vlada ne radi u punom sastavu. Insistiraćemo da se one ozbiljno razmotre pre sastanka sa MMF-om, kada bi Vlada mogla da bude primorana da poveća PDV ili porez na plate. U bilo kojoj od tih varijanti najveći ceh krize platila bi privreda, a u ovom trenutku problem je podjednako težak i za radnike i za sindikate i za Vladu. Baš zbog toga, ne treba ni da strada samo privreda, već da se teret rasporedi - kaže za „Blic” Bugarin.
Ekonomista Goran Nikolić ocenjuje da je sprovođenje mera Privredne komore, koje su po njegovom mišljenju dobre, u ovom trenutku nemoguće.
- S obzirom na to da imamo teške probleme sa punjenjem budžeta i da monetrana politika ne može da bude previše relaksirana, jasno je da sada nije vreme za takve poteze, nego tek kada prođe kriza - kaže Nikolić.
Da su mere PKS dobre na srednji i dugi rok, slaže se i ekonomista Ivan Nikolić.
- Međutim, teško da sada mogu da prođu. Mi moramo da smanjimo deficit, a sa takvim merama to ne možemo uraditi. Bugarin, pretpostavljam, iznosi glas privrede koja je zaista u velikom problemu, pa bi tako svako dalje opterećenje kroz povećanje PDV-a i poreza na zarade za nju bilo pogubno. Ilustracije radi, u periodu od kraja septembra do kraja marta broj zaposlenih u sektoru preduzetnika i malih preduzeća smanjen je za 133.000, dok u državnoj administraciji smanjenja zaposlenih nije bilo - kaže Nikolić.
Danilo Šuković ocenjuje da su ove mere sa strane preduzetnika dobre, jer stvaraju veći prostor za investicije i bolje uslove za poslovanje.
- Međutim, pitanje je da li država može to da ispuni. Ako bi se drastično smanjile plate u javnom sektoru onda bi to bilo dobro. Ovako u krizi je to teško sprovodivo - kaže Šuković.


Nameštaj kupuju, a tepih zaobilaze
Za kupovinu domaćeg nameštaja, podnih obloga, peći i bele tehnike građani Srbije su od kraja februara do 21. jula podigli 9.657 subvencionisanih potrošačkih kredita u iznosu od oko 17,2 miliona evra, što je doprinelo porastu prodaje ove robe. Ovi krediti umnogome su povoljniji nego inače, s obzirom na to da kamatna stopa na godišnjem nivou iznosi šest odsto, a rok otplate je do pet godina.
 
 
Duška Radosavljević, menadžer jednog od “Simpovih” salona, objašnjava da je zahvaljujući ovim pozajmicama u odnosu na decembar kada je prodaja nameštaja praktično stala, trenutna prodaja dospela na nivo prošlogodišnje.
- Ovakvom stanju su doprineli konstantni popusti koje odobravamo i mogućnost kupovine putem subvencionisanih potrošačkih kredita. Jeste da se od ukupnog broja izdatih profaktura ne realizuju sve, ali ovi krediti znatno su doprineli pomaku u prodaji, jer ima predračuna čiji iznosi idu i do 400.000 dinara. Jedina zamerka im je što procedura kod banaka dugo traje, pa po ispisivanju predračuna do njihovog odobrenja prođe sedam do 10 dana. Kada je u pitanju kupovina za keš tu je situacija znatno lošija, jer se srednji sloj izgubio, dok na čekove građana na odloženo šest do sedam meseci ljudi uzimaju samo ono što moraju - kaže Radosavljevićeva.
Nameštaj je tražen i u “Dalasovim” salonima, s tim što se, kažu, kupci ovde češće odlučuju za plaćanje kešom.
- U odnosu na prethodne mesece prodaja je trenutno dobra, u smislu da može da se preživi. Nažalost, na ovaj obim poslovanja nisu uticali subvencionisani potrošački krediti, jer je mnogo zahteva vraćeno od strane banaka, budući da su ljudi prezaduženi. Tako da najveći deo prodaje ide za keš i to pogotovo u vreme popusta. Nadam se da će naredni period - septembar, oktobar, novembar i decembar biti bolji - kaže Milutin Jovanović, direktor prodaje u “Dalasu”.
Porast prometa beleži i kompanija “Gorenje”, i to za četiri odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Kada se uzme u obzir da je ukupno tržište bele tehnike u odnosu na lane u padu za oko 15 odsto, može se reći da su ovo odlični rezultati.
- Naša roba se najčešće prodaje za keš, putem kredita koji se u radnjama izdaju na licu mesta, i putem čekova građana na odloženo. Sigurno je da su i subvencionisani potrošački krediti doprineli rastu naše prodaje, ali ne mogu da kažem koliko, jer nemam precizne podatke - kaže Marko Mrzel, generalni direktor “Gorenja” u Srbiji.
Za razliku od nameštaja i bele tehnike, prodaja podnih obloga i dalje stoji.
- Nama je posao od početka godine u padu, i taj trend nikako ne prestaje. Čak smo u junu imali i jednu akciju sniženja, ali ni to nije puno pomoglo. Ljudi dolaze, gledaju i na kraju odlažu kupovinu, a da ih pitate zašto, ni sami sebi ne bi mogli da objasne. Svi su podlegli psihološkom pritisku od krize, strahuju od gubitka posla, nedostatka novca. Kod nas za sada kupuju jedino oni koji imaju para, i to uglavnom za keš, dok prodaje putem subvencionisanih potrošačkih kredita nema. Tačnije, mi smo po osnovu ovih kredita ostvarili tek nekoliko prodaja i to u vreme kada se o ovim kreditima u medijima najviše pričalo. Kako je ta priča prestala, tako je interesovanje nestalo - kaže Njegoš Kragić, menadžer u jednoj od “Sintelonovih” prodavnica “Galerija podova”.
Subvencionisani potrošački krediti nisu pomogli ni prodaju šporeta i peći kompanije “Alfa plam”.
- U odnosu na isti period prošle godine, promet nam je manji za oko 10 odsto, s tim što tražnja za pećima na čvrsta goriva pada, dok je za električnim šporetima tražnja u porastu. Kod nas se najviše kupuje za keš, dok smo vrlo malo robe prodali za ovaj kredit. Znači državni krediti nama nisu puno pomogli - kaže Saša Badžov, direktor prodaje u “Alfa plamu”.


Nemački EnBW odustao od izgradnje termoelektrane na Kosovu
Nemačka kompanija EnBW saopštila je danas da nije više zainteresovana za izgradnju termoelektrane na Kosovu, za koju je konkurisala zajedno sa američkom firmom WGI.

Vlada Kosova još nije zvanično dobila tu odluku, ali neće raspisivati novi tender, iako je EnBW već drugi ponuđač koji je odustao, preneo je Rojters. Prošlog meseca je ponudu povukao nemački koncern RWE.
U konkurenciji za izgradnju termelektrane na ugalj snage 2.000 megavata su tako ostala samo dva zainteresovana konzorcijuma. Jedan čine italijanski "Enel" i grčki "Sencap", član koncerna "Pablik pauer", a drugi je češki ČEZ zajedno sa američkom firmom AES. Vlada Kosova je pre mesec dana odredila nove uslove za izgradnju elektrane, prema kojima investitori treba da završe radove u dve faze.
Prvobitni tender iz 2006. godine je predviđao samo jednu etapu, podseća britanska agencija.
"Kosovska strana ne vodi proces pravilno", reagovala je Američka priredna komora na Kosovu i dodala da to nije dobar signal ni za projekat, ali ni za strane investiticije u celini.
Vladu kritikuju i lokalni mediji zbog toga što se projekat odugovlači. Oni napominju da Kosovo treba da poveća proizvodnju struje i poboljša njene ekološke parametre, ali i da privuče strane investicije.


EBRD razmatra kredit od 35 miliona evra za gradsku železnicu u Beogradu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) najavila je da će 20. oktobra doneti odluku o odobravanju kredita od 35 miliona evra za modernizaciju gradskog železničkog saobraćaja u Beogradu.

Kako se navodi na sajtu EBRD (www.ebrd.com), ukupna vrednost projekta procenjena je na 88,5 miliona evra.
EBRD namerava da modernizaciju beogradske železnice finansira zajedno sa Evropskom investicionom bankom koja bi takođe trebalo da obezbedi kredit od 35 miliona evra.
Modernizacija beogradskog želežničkog saobraćaja, naveo je kreditor, uključiće i transformaciju operatera beogradske železnice Beovoza, u vlašništvu Železnice Srbije, u zajedničko preduzeće u većinskom vlasništvu Grada Beograda.

Železnice Srbije i Grad Beograd potpisali su u junu sporazum o unapređenju železničkog saobraćaja u Beogradu kojim je predviđeno da se za najviše šest godina u železnice u Beogradu uloži 109,9 miliona evra.
Tom prilikom je rečeno da će Beograd obezbediti oko 30 miliona evra za unapređenje železničke infrastrukture, dok će se oko 80 miliona evra za nabavku 20 elektro-vozova obezbediti iz međunarodnih kredita.

Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas je u junu rekao da bi u roku od godinu dana železnicom trebalo da se povežu Batajnica i Pančevački most, preko stanice Prokop.
Đilas je najavio i da će u roku od četiri godine u okviru projekta železnicom biti povezani i Ripanj, Mladenovac i Lazarevac, uključujući i druga prigradska naselja poput Grocke, Sopota i Barajeva.
Da bi se te linije pustile u rad, biće potrebno izgraditi neke stanice, popraviti deonice na kojima vozovi zbog oštećenja idu sporo, opremiti pružne prelaze i povezati ili izgraditi kolosek na pojedinim mestima.

Kako je rečeno posle potpisivanja protokola u junu, Grad Beograd i Železnice Srbije planiraju da do jeseni osnuju preduzeće koje će izvoditi radove, a radovi bi trebalo da počnu do kraja godine.


Najverovatnije podržavljenje Beogradskog sajma
Beogradski sajam bi, sudeći prema ranijim najavama iz Vlade Srbije trebalo da bude podržavljen.
 
Tender za prodaju Beogradskog sajma je propao, a ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić nedavno je najavio da će Sajam biti podržavljen ako tender ne uspe. Model podržavljenja preduzeća već je primenjen nekoliko putau slučajevima neuspešnih tendera za preduzeća od strateškog interesa za državu.

Direktor Beogradskog sajma Anđelko Trpković zalaže se za podržavljenje. "Ono za šta se mi zalažemo, posle očigledno neuspešnog procesa privatizacije, je da napravimo model na osnovu kog će Beogradski sajam nastavi uspešno da posluje. To je moguće i bez privatnog kapitala", rekao je Trpković za B92.

Trpković je naveo da je Beogradski sajam uspešno državno preduzeće i da bi u narednom periodu bilo logično da njegovi vlasnici budu Vlada Srbije, Grad Beograd i bivši i sadašnji zaposleni. "Verujem da Beogradski sajam može, iz sredstava koja samostalno može da stvori u narednih četiri ili pet godina, da radi na investicijama i stvori novu vrednost i da potom opet pokušamo privatizaciju", rekao je Trpković.


Fiat: 15 New Factories in the Industrial Zone
Relevant institutions in Serbia were submitted first concrete Fiat’s plans and projects for the construction of factories which will make a part of future Fiat’s accompanying industry in Serbia. Danas daily learns that the documentation, which is a forerunner of the business plan of Fiat Cars Serbia, comprises comprehensive drafts of plants of Italian factories (with accompanying communal, energy, and other infrastructure), in which to produce parts for installation in Fiat’s cars, as well as buses of Iveco company. According to these plans, total 15 factories will be built on the construction land that stretches over 60 hectares in the industrial zone Koroman polje, near Kragujevac. A 35-hectares parcel will host 14 Italian companies, which will be a part of the accompanying industry of Fiat Cars Serbia, while the neighboring 20-25 hectares will be used by Iveco, which operates within Fiat Group, to build a factory for manufacturing buses and trucks. However, this will only happen in case that the major Fiat’s assembler, Magneti Marelli acquires Zastava Trucks, which is speculated about for months.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta