Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Austria’s Alpine wins EUR 4.6mn tender to build road section in west Serbia
Vienna-based construction firm Alpine won a tender to conduct road upgrades worth 427 million dinars ($6.5 million/4.6 million euro) in Serbia.

Under the deal, Alpine will upgrade an 11 kilometre motorway section between the south-western municipalities of Kokin Brod and Nova Varos.


The project, which includes the reconstruction of two bridges, is expected to take a year to complete, Politika said. The tender will be financed with a loan from the European Investment Bank (EIB).

Last August, Austrian consortium Alpine-Porr walked away from a concession deal for the construction of the northern Horgos-Novi Sad motorway after the Serbian government refused to guarantee the consortium more than 200 million euro a year in road tolls, a four-year extension of the construction period, as well as an extension of the concession term to 30 years from 25. Failure to reach an agreement on the terms prompted the consortium to seek international arbitration.

Serbia said in October it planned to borrow 1.39 billion euro from international financial institutions until 2012 under a 2.9 billion euro plan to develop its road infrastructure.


Jelašić: Krajem avgusta još 500 miliona od MMF-a

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je da će Srbija krajem avgusta moći da povuče još 500 miliona dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sa kamatom manjom od jedan odsto godišnje, isključivo za potrebe deviznih rezervi centralne banke


Ta sredstva nisu iz ugovorenog stend-baj aranžmana s MMF-om od oko 2,9 milijardi evra, od kojih je Srbija već povukla prvu tranšu od oko 800 miliona evra.

Jelašić je rekao da će nova sredstva od MMF-a biti dostupna na osnovu novih lokacija specijalnih prava vučenja i objasnio da je reč o dodatnoj likvidnosti koju će MMF kreirati radi finansijske podrške svojim članicama u uslovima svetske finansijske krize, bez obzira na to da li imaju finansijski aranžman s tom finansijskom institucijom ili ne.

Zbog te dodatne pogodnosti, NBS neće morati, čak i da joj zatreba novac za devizne rezerve, da povuče svih 2,9 milijardi evra, koliko joj aktuelni aranžman s MMF-om omogućava. Time se otvara prostor za Vladu Srbije da tokom predstojećih pregovora izdejstvuje da jedan deo dogovorene finansijske podrške MMF-a bude iskorišćen za pokrivanje budžetskog deficita.

- Drugi razlog zašto država neće morati da povuče ceo kredit od MMF-a je to što će tekući platni deficit u ovoj godini biti daleko niži, najverovatnije jednocifren, dok je u 2008. godini bio blizu 18 odsto BDP - istakao je Jelašić.

Guverner je nagovestio da postoji zakonska mogućnost da NBS odobri kredit državi, ali Memorandum o razumevanju, koji je Vlada Srbije potpisala s MMF-om, strogo zabranjuje da centralna banka kreditira državu.

- Međutim, čak i kad bi Memorandum dozvolio tu opciju, to u postojećim uslovima ne bi bilo potrebno, jer država zaduživanjem na domaćem tržištu kapitala, kao i u inostranstvu, za sada može da pokrije budžetski deficit - rekao je Jelašić.

On je najavio da će novim zakonom o NBS-u biti zabranjeno da centralna banka kreditira državu.



Rekordna proizvodnja Valjaonice bakra u Sevojnu

Valjaonica bakra Sevojno saopštila je danas da je u julu ostvarila proizvodnju od 3.651 tone, što je rekord još od 1990. godine, čime je prebacila mesečni plan za 32,3 odsto

Ukupna proizvodnja u ovoj firmi, čiji je većinski vlasnik Ist point (East Point Holdings), u proteklih sedam meseci iznosila je 20.627 tona, ili pet odsto iznad plana, a 3,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

U saopštenju za javnost ova firma navodi da je na tržište, uglavnom svetsko, plasirala 21.922 tone proizvedene robe, što je za 1.295 tona više od proizvodnje, čime je plan realizacije prebačen za 11,6 odsto, dok povećanje u odnosu na isti period prošle godine iznosi 11,8 odsto.

"Mislimo da se radi o vrlo ohrabrujućim podacima, koji daleko nadmašuju slične trendove u bližem i širem okruženju, što nam uliva nadu da ćemo čitavu godinu završiti čak iznenađujuće uspešno", navodi se u saopštenju Službe odnosa s javnošću ove firme.

Valjaonica bakra u ovoj godini nije otpuštala radnike, već je preko programa Vlade Srbije "Prva šansa" primila više od 40 pripravnika, uglavnom inženjera, ekonomista i različitih majstora, s ciljem da posle optimizacije broja zaposlenih počne i sa podmlađivanjem kadrovskog potencijala.

"Kao veliki izvoznici, zadovoljni smo pojačanom pažnjom Vlade, usmerenoj prema izvoznoj privredi, što shvatamo kao zakasnelo priznanje za naše zalaganje da bez rasta izvoza i postepenog uravnoteženja spoljnotrgovinskog bilansa, naša ekonomija nema šansi", ističu valjaoničari bakra.

U ovom firmi smatraju da su, i pored svetske ekonomske krize i velikih turbulencija u segmentu cena obojenih metala, pozitivni rezultati poslovanja ostvareni u poslednjih nekoliko godina rezultat velikih investicionih ulaganja od više od 24.000.000 evra, koja su omogućila da se produktivnost rada četverostruko uveća.

"Očekujemo da naša makroekonomska politika 'vidi' gde su izvozne šanse Srbije, a mi tvrdimo da je vertikalni reprolanac bakra, od RTB Bora do prerađivača na čelu sa Valjaonicom bakra Sevojno i Novkabelom iz Novog Sada, naša najveća šansa", navodi se u saopštenuj Valjaonice bakra.

Dodaje se da ne traže privlegije, već samo objektivnu valorizaciju strateških izvoznih potencijala Srbije i konkretne makroekonomske mere spceijalno namenjene takvim izvoznicima.



"Tigar" emitovao korporativne obveznice

"Tigar" (TIGR) je za poznatog investitora, kompaniju "Dunav osiguranje", izdao prvu emisiju kratkoročnih korporativnih obveznica u vrednosti od 95 miliona dinara, objavilo je pirotsko preduzeće na sajtu Beogradske berze


"Dunav osiguranje" je odlučilo da kupi "Tigrove" dužničke hartije u cilju plasiranja slobodnih sredstava u profitabilne projekte. Podrška daljem razvoju "Tigra", kako je ocenjeno u saopštenju, istovremeno je i podrška razvoju ukupne privrede u pirotskom regionu i širenju osnovne delatnosti "Dunav osiguranja", kao i značajna podrška daljem razvoju tržišta kapitala u Srbiji.

Dalji razvoj tržišta kapitala treba da stvori dobre uslove firmama koje imaju projekte za koje su ulagači zainteresovani. Te firme će, zatim, analizom uslova bankarskih kredita i emisija hartija od vrednosti tražiti najbolja rešenja, ističu u "Tigru".

Iz pirotske kompanije takođe poručuju da su i ranije bili zainteresovani da tržište kapitala koriste u punom kapacitetu, kao i da će se, kada se investiciona klima popravi, stvoriti uslovi za emitovanje obveznica na duži rok ili konvertibilnih hartija.

Akcije pirotskog "Tigra" su na A listingu Beogradske berze. Trenutno ta vlasnička hartija košta 716 dinara, prema maksimalnih za godinu dana 1.220 dinara iz avgusta 2008. i minimalnih 340 iz marta ove godine. Tržišna kapitalizacija "Tigra", prema trenutnoj ceni akcija, jeste 1,23 milijarde dinara.



Metali sve jeftiniji

Cene metala na svetskim robnim berzama trenutno su u silaznoj putanji, ali analitičari u Londonu ukazuju da pad tih kotacija za sada nije preteran


Jačanje dolara, niže cene nafte i berzanske špekulativne radnje se u krugovima tržišnih specijalista smatraju osnovnim razlozima za najnoviji talas pojeftinjenja vitalno važnih metala.

Aluminijum je na Londonskoj berzi metala (LME) pojeftinio za 28 dolara, ili za 1,42 odsto, na 1.937 dolara za tonu, dok je cena za istu količinu bakra blago skliznula za 35 dolara (0,58 odsto) na 6.050 dolara. Nikl je na LME pojeftinio za 350 dolara, ili za 1,75 odsto, tako da tona tog metala trenutno košta 19.650 dolara.

Cena paladijuma snižena je za 1,45 dolara na 275,15 dolara za uncu, dok je zlato simbolično poskupelo - za 0,09 odsto ili za 90 centi na 949,8 dolara po finoj unci od približno 31,1 gram. Srebro je pojeftinilo za pet centi, na 14,34 dolara za uncu, a platina za 5,8 dolara, na 1.250,6 dolara za finu uncu.

Investitori zasad ne očekuju, sudeći prema tekućoj dinamici trgovanja na londonskom i njujorškom tržištu metala, da će pad cena na tom segmentu berzanskog poslovanja biti dugovečniji i nastoje da na najbolji način iskoriste trenutne tendencije. Neki investitori su, osim toga, uvereni u skori početak oporavka svetske ekonomije i računaju na uspon kotacija sirovina, dok drugi ukazuju da je tržište metala već spremno za uzlaznu korekciju cena za 20 do 30 odsto.



VRVI: Berbu grožđa neće ugroziti poništena privatizacija

Berba grožđa sa 1.300 hektara kompanije "Vršački vinogradi" biće obavljena po planu i neće je ugroziti nedavno poništena privatizacija, najavio je direktor marketinga ove firme Marin Turika

Turika je naglasio da će berba početi na plantažama sa "muskat otonelom", a tačan datum odrediće tehnolozi u zavisnosti od plana proizvodnje vina.

- Ova godina može se smatrati uspešnom. Očekujemo da će sa 1.225 hektara vinograda u rodu biti nabrano od 730 do 750 vagona kvalitetnog grožđa - rekao je on i dodao da je u tim vinogradima posađeno 13 sorti.

Tokom berbe u "Vršačkim vinogradima", u zavisnosti od vremenskih prilika, biće angažovano i od 500 do 700 sezonskih radnika iz cele Srbije.

- Ukoliko nas vreme posluži berba će trajati standardnih 45 dana i sa manjim brojem radnika. U suprotnom moraćemo da povećamo radnu snagu kako bismo sve završili u optimalnom roku - rekao je Turika.

On je naglasio da su sve faze, od listanja i cvetanja do sazrevanja, prošle bez većih poremećaja.

- Izbegli smo prolećne mrazeve, ali ne i manju štetu od grada u fazi cvetanja na 150 hektara u Gudurici. Srećom, nepogoda nije uticala na rod. Očekujemo da i berba prođe bez problema - kazao je on i dodao da "Vršački vinogradi" godišnje proizvedu oko 10 miliona litara vina, od čega oko osam miliona prodaju.

- Mesta za zalihe uvek ima, raspolažemo savremeno opremljenim podrumom kapaciteta 34,2 miliona litara, kojem rod predaje i 150 kooperanata - istakao je Turika.

Agencija za privatizaciju krajem aprila poništila je ugovor o kupoprodaji 70 odsto društvenog kapitala "Vršačkih vinograda" jer konzorcijum koji je privatizovao kompaniju nije ispoštovao ugovorne obaveze vezane za investicioni program. Predstavnica 72 odsto državnog kapitala u "Vršačkim vinogradima" Vidosava Rajković i predsednik opštine Vršac Čedomir Živković nedavno su najavili da će se angažovati da pronađu odgovarajućeg strateškog partnera jer, kako su ocenili, najveća vinogradarsko-vinarska firma u Srbiji nikako ne sme da stane.



Znaci oporavka u Evropi
Posle duže od godinu dana ekonomskih muka, Evropljani se vraćaju u radnje i ponovo istražuju stambeno tržište. Kompanije su usporile tempo otpuštanja. Uslovi kreditiranja se popravljaju



Ali, centralne banke i neki ekonomisti opominju na oprez pri tumačenju podataka koji govore o naznakama izlaska iz svetske kreditne krize. Još nema ubedljivih dokaza o ozdravljenju, kažu oni.

Ipak, akcije na berzama rastu, a izveštaji govore o tome da se pristup kreditima popravlja, da talas otpuštanja u Britaniji jenjava, dok poslovno poverenje u Francuskoj jača. Ekonomisti predviđaju da će brojke za drugi kvartal pokazati da je drastičan pad ekonomskog rasta 16 država evro-zone usporen na 0,5 odsto u odnosu na prethodno tromesečje - značajno poboljšanje u odnosu na pad od 2,5 odsto u prvom kvartalu.

U Nemačkoj, najvećoj privredi Evrope, rast poverenja poslovnih krugova i potrošača podržan je solidnim znacima oporavka, kao što su povećanje izvoza i narudžbina industrijskih proizvoda. Nemački izvoz, kičma privrede zemlje, zabeležio je rast od sedam odsto u junu - najveći za gotovo tri godine - mada je i dalje manji za 22,3 odsto na godišnjem nivou. Industrijske narudžbine bile su u junu veće za 4,5 odsto, posle majskog rasta od 4,4 odsto.
U Španiji, broj ljudi koji traže pomoć za nezaposlene pao je u junu u trećem uzastopnom mesecu i što je najveći pad od jula 2004, a minus u prodaji automobila od 11 odsto u istom mesecu viđen je kao krupno dostignuće na tržištu koje je u maju zabeležilo pad prodaje za više od 40 odsto.

Relativno dobre vesti ohrabrile su stanovništvo širom Evrope da hrabrije krene u kupovine, pa i da se oprezno vrati na stambeno tržište. Britanski Centar za ekonomska i poslovna istraživanja smatra da će cene kuća i stanova početi ponovo da rastu 2010. godine posle kraha izazvanog kreditnom krizom.

Ekonomisti opominju na dve prepreke pred oporavkom. Jedna je nezaposlenost koja raste i koja verovatno neće biti obuzdana u drugoj polovini godine. Druga prepreka je skok cena nafte koji će ograničiti potrošnju stanovništva.

Azija se polako izvlači iz recesije
Najnovije ekonomske vesti iz Azije i Australije pokazuju da se ti regioni izvlače iz recesije, mada polako i teško, piše američki dnevnik "Njujork tajms" pozivajući se na izveštaj svog dopisnika iz Hongkonga.

List navodi da je Kina objavila nekoliko solidnih privrednih rezultata, dve azijske centralne banke su zadržale kamatne stope na istom nivou, dok je poslovno poverenje u Australiji poraslo na dvogodišnji maksimum.

Kina je podnela globalnu ekonomsku krizu bolje od većine drugih zemalja zahvaljujući agresivnim stimulativnim merama koje je lani preduzeo zvanični Peking, dok je poslednjih meseci ta država iznenadila čak i optimistične analitičare velikim investicijama, potrošnjom i proizvodnjom, ocenjuje "Njujork tajms". Podaci za jul, koje je objavio kineski Zavod za statistiku, pokazali su rast industrijske proizvodnje od 10,8 odsto na godišnjem nivou, što je nešto više od povećanja iz juna. Istovremeno je zabeležen rast maloprodaje od 15,2 odsto.

Trgovinski podaci koje je objavila kineska Opšta carinska uprava su, sa druge strane, pokazali pad izvoza u julu od 23 odsto u poređenju s istim mesecom lani, što je ipak nešto manji pad nego što su očekivali analitičari, ističe "Njujork tajms".

Odražavajući sve veći optimizam da su značajni napori vlade u Pekingu da stimuliše rast doveli Kinu na put oporavka, ekonomisti banke Goldman Saks povećali su prognozu privrednog rasta Kine za 2009. na 9,4 odsto, što je bolje u odnosu na ranije procenjenu ekonomsku ekspanziju od 8,3 odsto. Stopa privrednog rasta, a posebno izvoza, ipak je značajno niža u odnosu na vreme pre nego što je globalna ekonomska kriza prošle godine počela da nanosi štetu azijskim zemljama, koje dosta zavise od izvoza.

Od ostalih privrednih vestu u zemljama azijskog regiona pažnju je privukao, prema oceni "Njujork tajmsa", izveštaj iz Tokija u kome je navedeno da je Banka Japana zadržala svoju referentnu kamatnu stopu na nivou od 0,1 odsto, dok Južna Koreja već šest mesec zaredom takođe ne menja vlastitu dvoprocentnu baznu interesnu stopu.

Australija je u julu zabeležila rast poslovnog poverenja na najviši nivo u gotovo dve godine, ukazuje "Njujork tajms".
 
 
 
Prepolovljen trgovinski suficit Kine
Uprkos rastu industrijske proizvodnje, uzrokovanom stimulativnim paketima vlade koji su podstakli domaću potrošnju, Kina je u julu zabeležila veliki pad trgovinskog suficita u odnosu na isti mesec 2008. - za 58,2 odsto na 10,63 milijarde dolara. Opšta carinska uprava saopštila je da je u julu realizovan izvoz u vrednosti 105,42 milijarde dolara, ili za 23 odsto manje nego u istom periodu lani, čime je premašen junski pad od 21,4 odsto. Uvoz je istovremeno opao za 14,9 odsto na 94,79 milijardi dolara, dok je u junu zabeleženo smanjenje od 13,2 odsto. Podaci za sedam meseci 2009. pokazuju pad suficita za 13,1 odsto na 107,48 milijardi dolara.

Pozitivan je, međutim, podatak da je Kina u julu uvezla rekordnu količinu nafte i rude gvožđa kako bi podmirila potrebe svoje metalurške, automobilske i građevinske industrije. Podaci Carinske službe pokazuju da je uvoz nafte u julu povećan u poređenju sa prethodnim mesecom za 18 odsto na 19,6 miliona tona, dok je kupovina rude gvožđa porasla za pet odsto na 58,1 milion tona. Za uvoz sirovina Kina je prošlog meseca potrošila 13,8 milijardi dolara.


Q2 Computer Sales Fall 21.5%
Computer sales in Serbia fell by 21.5% year-on-year to 67,570 in the second quarter of 2009, the country’s Chamber of Commerce said on Wednesday.

“Sales are expected to pick up in the next quarter but they are unlikely to reach the 2008 levels,” the chamber said in a statement.

Desktop computers accounted for 70.7% of all personal computer sales in Serbia, while laptops accounted for 18.9%, the statement said. sales of servers were 1.3% of total.


Hewlett Packard (HP), Lenovo and Dell held a combined 80.4% share of the computer market in Serbia in the first half of the year.

According to local analytical company Mineco, which follows Information technology market in Serbia, the country's computer market will recover in the third quarter but the growth will be slower than the one achieved in the third quarter of 2008, the statement added.

Serbia’s Information technology market grew to 550 million euro ($781 million) in 2008 from 460 million euro in 2007, local media reported earlier, citing Mineco data.


Copper ore for 100 years
The ‘Bor’ basin is of national interest and that is why its status as a state company is the best solution. Had it been privatized, 3,000 workers from total 5,000 would be left jobless.

Today we have an excellent cooperation with the Government and the World Bank that has finally provided 30 million Dollars for elimination of black ecological locations and 13 millions for the development of small and medium-size enterprises. In spring there shall begin construction of the most contemporary copper melting plant. With investment of 120 million Dollars the ore production shall be doubled in a year or two. On the basis of all indicators we can have successful business dealing in the following decade. And the ore deposits can be exploited in the following 100 years.’, Blagoje Spaskovski, ‘RTB Bor’ General director says for ‘Blic’.


Jugoremedija on Tender
Contract on the tender sale of Jugoremedija was signed yesterday in the Privatization Agency, CEO of the Zrenjanin-based pharmaceutical company, Zdravko Deuric told media representatives. ‘The state will sell its package of shares in Jugoremedija together with small shareholders’ stake, in order to find the strategic partner that will expand medicament production’, said Deuric. Jugoremedija is currently engaged in repairing plants, which is necessary for obtaining international certificates for production of medicaments (GMP), in which they’ve invested EUR 8.3 mn. ‘We expect to obtain a loan in the amount of EUR 2 mn in order to finish the investment worth EUR 10 mn. In this case, the production should start in 20 days, after which we should receive GMP certificates’, announced he.


Proposal of Measures by Next Wednesday
Working group of the Government of Serbia in charge of overcoming problems in exercising employees’ rights in terms of crisis is to adopt the final version of the draft of proposal of measures on Wednesday, August 19, after which it will discuss with its social partners on this matter, as announced from the Ministry of Labor and Social Policy. Constitutive session of the working group, which was presided by the Minister of Labor and Social Policy, Rasim Ljajic was held yesterday, and the session was also attended by the representatives of all relevant ministries and state institutions that make the group in the first place. It was discussed on the meeting about the draft of the proposal of measures for overcoming the problems, and the draft will be amended by proposals and suggestions in the following couple of days. As said, the working group is expected to adopt the final version of measures on Wednesday, August 19, after which they will discuss on this document with their social partners.


IMF to allocate SDRs equivalent to USD 500mn in support of reserves
Governor of the National Bank of Serbia, Radovan Jelasic said yesterday that Serbia will be able to withdraw another USD 500 mn from IMF funds in the end of August. These funds are not part of already agreed standby arrangement with the IMF in the amount of EUR 2.9 bn, from which Serbia already drawn the first EUR 800 mn tranche. In his statement to EMportal, Jelasic explained that these are additional funds that are to be provided by the IMF in order to give the financial support to its members in terms of financial crisis, regardless of whether they have a financial arrangement or not. Owing to this additional help, NBS will not have to draw the overall EUR 2.9 bn even in case it should lack money for foreign currency reserves.


1,500 Workers Want to Leave NIS on Voluntarily Basis
Administrative staff in NIS has two more days to use the opportunity for getting redundancy for leaving the company on voluntarily basis: they will be in possibility to submit applications for voluntarily leaving by August 14th, based on the programme that was published a month ago. The company announced the commencement of this programme because it reached a conclusion that it employs excessive number of administrative and management cadre – 5,000 to 12,000 of employees. ‘Analysis performed by Shell Global Solutions Company in 2008 showed that the working productivity is on the low level. It also uncovered the flaws in the management system, as well as the fact that there is redundant labour on managerial positions’, said the former general manager of NIS, Kiril Kravchenko. ‘Two thousand people – this is the maximum number of employees that NIS could have on its payroll, having in mind its financial condition. However, the real number of redundant administrative and management staff is even higher than this’, said a source from NIS.


Encouraging News from the Copper Mill in Sevojno
In spite of the global financial crisis, the Copper Mill in Sevojno increased the level of production, which stood at 3,651 tons in July, which broke the 1990 record, and topped the planed level of production by 23 pct. From January to July 2009, production increased by 3.2 pct compared to the same period last year, as announced by the management of this company, with Zoran Drakulic’s East Point Company as the majority owner. ‘These are very encouraging news, which exceed similar trends in the neighboring countries, which fills us with optimism and hope that we are to accomplish excellent results by the end of this year’, it was said in the announcement.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta