Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zaustavljena recesija u evro zoni

Zahvaljujući neočekivanom ekonomskom oporavku Francuske i naročito Nemačke, u 16 zemalja evro zone je u drugom kvartalu recesija gotovo zaustavljena

Statistički ured EU saopštio je da je bruto nacionalni proizvod zemalja koje za valutu imaju evro u drugom kvartalu u odnosu na prvi pao za samo 0,1 odsto. Mada je to već peti uzastopni kvartalni pad, veoma je značajno da je on, nakon rekordnog pada od 2,5 odsto u prvom kvartalu, mnogo manji nego što se strahovalo.

Mnogi ekonomisti sada, nakon što su Nemačka i Francuska ostvarile rast od 0,3 odsto, menjaju svoje prognoze, a neki čak procenjuju da je recesija već zaustavljena u celoj evro zoni.

Tekuće poboljšanje podstiče nadu da bi ekonomski oporavak u celoj evro zoni, doduše uz uslov da ga prati globalna tražnja, mogao da se desi već u drugoj polovini ove godine. To je, takođe, prilično bolje od 0,3 odsto kvartalnog pada privrede SAD, pojedinačno najjače ekonomije na svetu.

Nemačka, najveća privreda evro zone, u drugom kvartalu je izašla iz recesije, najteže posle Drugog svetskog rata, ostvarivši rast u odnosu na prethodni kvartal prvi put za više od godinu dana. Savezni statistički biro u Vizbadenu saopštio je da je najmoćnija nacionalna privreda u Evropi u drugom kvartalu imala rast od 0,3 odsto. Prethodni put se to desilo u prvom kvartalu 2008, kad je imala rast od 1,6 odsto. U neprilagođenim brojkama, međutim, BDP je pao za 7,1 odsto u drugom kvartalu 2009. u odnosu na isto tromesečje prošle godine.

Savezni statistički biro je ovakav ishod, osim nešto življom građevinskom operativom, objasnio disciplinovanjem potrošnje, koju su primenili ne samo građani u kućnim budžetima, nego i država u svojim troškovima.

Recesija je u Nemačkoj, koja je najveći izvoznik na svetu, počela upravo kad je globalna ekonomska kriza dovela do smanjene tražnje njenih proizvoda. Biro u Vizbadenu konstatuje da je izvoz ostao slab, ali je poboljšanje spoljnotrgovinskog bilansa (manji uvoz) omogućilo makar i minimalan privredni rast.

To znači da je prošla recesija koja je "tehnički početak" u Nemačkoj imala u trećem kvartalu prošle godine, ali ne i da njena privreda više nije slaba. Pad u odnosu na prošlu godinu, naprotiv, biće nastavljen cele ove (centralna banka predviđa minus od 6,2 odsto), a iduće godine se očekuje samo stagnacija.

Rast je u drugom kvartalu zabeležen i u Francuskoj. Ministarka finansija te zemlje Kristina Lagard (Christine Lagarde) saopštila je da je francuska privreda zabeležila rast od 0,3 odsto u drugom kvartalu, čime je tehnički izašla iz recesije posle četiri uzastopna tromesečja pada. Ona je pozdravila ovaj "veoma ohrabrujući razvoj" i dodala da je stimulativni plan vlade za automobilsku industriju pomogao Francuskoj da ublaži uticaj svetske finansijske krize.

Za rast u drugom tromesečju zaslužan je izvoz, uglavnom industrijske robe. Francuska je od aprila do juna izvezla više nego što je kupila. Izvoz je bio veći za jedan odsto, nasuprot padu od 7,1 odsto u prvom tromesečju.

U prvom kvartalu francuska ekonomija je opala za 1,2 odsto, dok je državna statistička agencija Insee za celu 2009. predvidela pad bruto domaćeg proizvoda za 2,4 odsto. Iako najnovije brojke znače da je recesija u Francuskoj formalno okončana, rast je suviše mali i Lagardova opominje da će tržište rada ostati napeto u predstojećim kvartalima.



Robnim rezervama 200.000 tona pšenice

Republičke robne rezerve bi do kraja godine trebalo da nabave ukupno oko 200.000 tona pšenice ovogodišnjeg roda, izjavio je direktor te institucije Goran Tasić



Robne rezerve su u završnoj fazi ugovaranja kupovine 65.714 tona pšenice ovogodišnjeg roda preko Produktne berze u Novom Sadu, rekao je Tasić. On je objasnio da oko 35.000 tona pšenice ovogodišnjeg roda, kao posledica prošlogodišnjeg izvoza Robnih rezervi, treba da bude vraćeno rezervama.

- Postoje i drugi način na koje mi dolazimo do žita, kao što je razmena za mineralna đubriva i za semensku robu. Na taj način već je uskladišteno oko 50.000 tona pšenice - dodao je Tasić i najavio da će u narednih sedam do 10 dana Robne rezerve početi novu razmenu đubriva za pšenicu ovogodišnjeg roda.

Zbog svega toga, on očekuje da se 2009. završi sa 200.000 tona pšenice u vlasništvu Robnih rezervi.

Tasić nije mogao da kaže da li će biti novog otkupa pšenice na Produktnoj berzi jer, kako je objasnio, to ne zavisi od Robnih rezervi već od Vlade i novca.

Do sada je na novosadskoj berzi sklopljeno 879 ugovora za kupovinu 65.714 tona pšenice sa registrovanim zadrugama i individualnim poljoprivrednim proizvođačima, rekao je direktor Robnih rezervi i dodao da su Robne rezerve ove godine pokušale da otkupom ravnomerno obuhvate čitavu teritoriju Srbije.

- Parametri su nam bili zasejane površine i očekivani prinosi - kazao je Tasić i precizirao da je oko 20.000 tona otkupljeno u centralnoj Srbiji, a ostatak u Vojvodini.

Demantovao je i optužbe da su samo privilegovani mogli da prodaju pšenicu Robnim rezervama po ceni od 13 dinara za kilogram.

- Otkup smo vršili preko Produktne berze u Novom Sadu, a sam broj poljoprivrednih gazdinstava s kojima je sklopljen ugovor govori o tome da je nemoguće da je to bilo dirigovano na bilo koji način - naveo je Tasić.

Prema njegovim rečima, predviđen je i otkup određene količine kukuruza ovogodišnjeg roda za potrebe Robnih rezervi, ali nije mogao da navede o kojim količinama je reč.

- Sigurno će biti obezbeđena sredstva za to - naglasio je Tasić.

U Srbiji je prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, posejano oko 560.000 hektara pšenice. Ovogodišnji rod stručnjaci su procenili na oko dva miliona tona, a prosečan prinos po iznosi oko 3,6 tona po hektaru.



Novi vlasnik za Autosaobraćaj

Kompanija En Pe Ko (NP CO) iz Beograda kupila je na berzi više od deset odsto radničkih akcija kragujevačkog Autosaobraćaja


Beogradsko preduzeće, koje slovi za jednog od najvećih uvoznika evro dizela u Srbiji, zainteresovano je i za kupovinu državnog paketa od 40 odsto akcija AS-a, čime bi postalo većinski vlasnik te još uvek najveće i najznačajnije autoprevozničke firme u Šumadiji, koja je privatizovana prema zakonskim propisima iz vremena Slobodana Miloševića.

U dosadašnjim pregovorima o kupovini većinskog paketa akcija Autosaobraćaja, u kojima učestvuju i predstavnici reprezentativnih sindikata i gradske uprave, postignut je dogovor da En Pe Ko registruje19 gradskih autobusa, čija je nabavka na lizing bila blokirana, zbog neuplaćenih depozita, kao i da za oko 760 zaposlenih u AS-u uplati doprinose za zdravstveno osiguranje. Sindikalne organizacije koje deluju u Autosaobraćaju saglasne su da su stvoreni uslovi za konačnu privatizaciju te firme, ali insistiraju da lokalna samouprava do kraja učestvuje u pregovorima sa firmom En Pe Ko.

Autosaobraćaj, nekada uspešna i ugledna firma, već godinama tavori na ivici kolapsa, o čemu svedoči i dug od oko pet miliona evra. Aktuelnim pregovorima, prethodio je pokušaj bivšeg generalnog direktora te firme Dragana Popovskog da radničke akcije registruje na svoje ime. Zbog pritiska na radnike i penzionere AS-a da mu „poklone“ svoje akcije, Popovski i četvorica njegovih saradnika proveli su, pre dve godine, izvesno vreme u istražnom zatvoru. Popovskog je nasledio Jovica Suvački, ali i on je nedavno uhapšen zbog sumnje da je zloupotrebljavao položaj i falsifikovao dokumenta.



Misija MMF stiže 24. avgusta

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) će 24. avgusta doći u Srbiju na drugu reviziju stend-baj (stand by) aranžmana, rečeno je u MMF-u


Predstavnici MMF će tokom posete Srbiji, koja će trajati do prvih dana septembra, razgovarati sa zvaničnicima Vlade Srbije i Narodne banke Srbije (NBS), ali i s predstavnicima privatnog sektora i akademskih krugova. Misiju će, kako navode u MMF-u, predvoditi Albert Jeger (Jaeger), koji je predvodio misiju u Srbiji i u martu kada je postignut sporazum o kreditnom aranžmanu Srbije sa MMF-om.

Odbor direktora MMF je Srbiji 15. maja 2009. godine odobrio stend-baj aranžman vredan 2,9 milijardi evra, koji će trajati do aprila 2011. godine. Srbija je do sada povukla prvu tranšu tog kredita od oko 788 miliona evra.

Prema ranijim izjavama guvernera NBS Radovana Jelašića, ostatak sredstava iz "stend-baj" aranžmana Srbiji zasad nije potreban, jer ima dovoljne devizne rezerve (više od devet milijardi evra) za odbranu stabilnosti kursa dinara. Jelašić je, međutim, ukazivao da je aranžman sa MMF-om bio neophodan zbog jačanja kredibiliteta i poverenja Srbije kod drugih međunarodnih finansijskih institucija, koje treba da nastave kreditiranje srpske privrede.

U ugovoru o aranžmanu Srbija se obavezala na uravnoteženje budžeta i to sa povećanjem poreza na dodatu vrednost (PDV) i na plate kao jednom od mera. To, međutim, još nije realizovano, a predstavnici srpske strane planiraju da od MMF-a zatraže povećanje budžetskog deficita sa tri na 4,5 odsto BDP u ovoj godini. U medijima je, takođe, pominjana i ideja da se budžetski deficit finansira parama iz Fonda (inače namenjenim isključivo za održanje deviznih rezervi), što bi bio presedan u istoriji ove međunarodne institucije. Kao garanciju za jeftiniju državu, Vlada će se obavezati da u narednih godinu dana značajno smanji broj zaposlenih u javnom sektoru, pre svega u prosveti i zdravstvu.

Nemački Dojče vele početkom nedelje je objavio analizu u kojoj je zaključio da je sve izvesnije da će Vlada Srbije odustati od kresanja zarada i povećanja poreza i umesto toga zatražiti veći budžetski deficit, što, kako ocenjuju ekonomisti, MMF neće tek tako odobriti.

Prognozu o odustajanju od smanjenja zarada i povećanja poreza potvrdio je i ministar ekonomije Mlađan Dinkić jer bi takav potez, kako je ocenio, značio poraz za državu i priznanje da ona ne može da smanji svoje rashode.

- Srbija ima glomaznu i preskupu administraciju i mora je smanjiti, a ne finansirati povećanjem poreza. Ukoliko povećamo poreze i smanjimo zarade smanjićemo i tražnju, a sve vlade u svetu stimulišu tražnju - istakao je ministar i izrazio očekivanje da će u takav stav uveriti i delegaciju MMF.

Upitan da li će MMF odobriti da deo novca od odobrenog zajma ode za popunjavanje budžetskog jaza, stalni predstavnik misije MMF u Beogradu Bogdan Lisovolik izjavio je za beogradske medije da je to pitanje, kao i rasprava o konkretnim iznosima, možda preuranjeno za Srbiju.

- Bilo je presedana kada su fondovi MMF korišćeni za finansiranje budžeta, kao što je nedavno to bio slučaj u Mađarskoj i Ukrajini. Istovremeno, to finansiranje se ne podrazumeva automatski, osim u donekle izuzetnim okolnostima i u dogovorenim okvirima - istakao je on i dodao da to može da se desi kad očigledno ne postoji mogućnost finansiranja budžeta pod razumnim i neinflantornim uslovima.

- Što se Srbije tiče, podjednako je značajno da postoji kredibilna izlazna strategija za ovu vrstu privremenog podupiranja budžeta u vidu održivog smanjenja troškova ili povećanja prihoda - napomenuo je Lisovolik.

Dakle, mišljenja se razlikuju i dok jedni tvrde da MMF neće dozvoliti povećanje budžetskog deficita, a još manje korišćenje sredstava iz aranžmana za popunjavanje rupe u srpskom budžetu, drugi smatraju da ipak nije nemoguć ni drugačiji razvoj događaja.



Dinkić:Građanima ubrzo akcije NIS-a

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić kaže da će građani Srbije ubrzo dobiti besplatne akcije Naftne industrije Srbije (NIS)


"Građani će akcije NIS-a dobiti vrlo brzo, mnogo brže nego što se nadaju", rekao je Dinkić. Istovremeno, u sindikatu i Udruženju budućih akcionara kažu da je Vlada već prekršila Zakon o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća pošto do 10. avgusta nije podelila akcije Naftne industrije Srbije.

Zakonski rok za podelu akcija NIS-a istekao je 10. avgusta 2009. Zakon o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća donet je u decembru 2007. godine. Na osnovu njega bi građani koji nisu dobili akcije u privatizaciji, trebalo da dobiju akcije NIS-a, Elektroprivrede Srbije, Telekoma, Aerodroma "Nikola Tesla", Jat ervejza i Galenike.

Takić: Vlada mora da podeli akcije


Akcije NIS-a moguće je podeliti jer je od privatizacije prošlo šest meseci
Vlada je prekršila Zakon o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća pošto do 10. avgusta nije podelila akcije Naftne industrije Srbije (NIS), kaže Goran Takić. Predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije NIS Goran Takić je najavio da će sindikat pokrenuti opsežnu akciju, ukoliko do kraja septembra 4,8 miliona građana Srbije i oko 24 hiljada bivših i sadašnjh zaposlenih u NIS-u ne dobiju besplatne akcije, ali nije izneo detalje te akcije.

Takić je kazao da je Vlada Srbije, posle prodaje 51 odsto akcija srpske naftne kompanije ruskom Gaspromnjeftu u februaru 2009, prema zakonu trebalo da u roku od šest meseci podeli besplatne akcije. Građani bi trebalo da dobiju 15 odsto akcija, a radnici 4,4 odsto, naveo je on i dodao da bi se time sadašnji vlasnički udeo Vlade u NIS-u smanjio sa 49 odsto, na 29,6 odsto akcija.

Vlada nije poštovala zakonski rok za podelu akcija i nije se zvanično oglasila o tome, kazao je Takić i dodao da su samo predstavnici vlade u medijima naveli da akcije nisu podeljene iz tehničkih razloga.

Budući akcionari nezadovoljni procenom


Vrednost akcija na berzi nemoguće je adekvatno proceniti
Predsednik Skupštine Udruženja budućih akcionara NIS-a Đorđe Petrović je rekao da budući manjinski akcionari ne prihvataju procenu vrednosti NIS-a, koju je na zahtev Vlade uradio "Dilojit i Tuš", a prema kojoj vrednost NIS-a iznosi 2,2 milijarde evra.

On je istakao da to umanjuje vrednost učešća manjinskih akcionara u kapitalu NIS-a i dodao da, ako se uzme u obzir ta procena vrednosti kapitala NIS-a, manjinski akcionari bi dobili akcije u vrednosti od oko 4,4, odsto vrednosti kapitala kompanije umesto da taj iznos bude oko 12 odsto vrednosti kapitala NIS-a.

"Manjinski akcionari očekuju da će Gaspromnjeft, kao većinski vlasnik NIS-a, poštovati ugovor i da ponuda za preuzimanje akcija manjinskih akcionara neće biti manja od cene koju je ta firma platila za svoje akcije u NIS-u, odnosno 96 evra po akciji", istakao je Petrović.

On je objasnio da je spor nastao kada je određeno da, pre nego što građani i manjinski akcionari dobiju akcije, treba izvršiti procenu vrednosti NIS-a, koja je utvrdjena na 2,2 milijarde evra.

"To je skoro tri puta više od one cene po kojoj je NIS prodat", rekao je Petrović i dodao da se time vrednost akcija manjinskih akcionara umanjuje za tri puta. On je istakao da zato manjinski akcionari traže da vrednost jedne akcije većinskog i manjinskog akcionara bude ravnopravna i da Gaspromnjeft plati akciju manjinskim akcionarima po onoj ceni po kojoj je on platio za akcije NIS-a.

Prema proceni Pavlovića, vrednost akcija NIS-a će u narednih četiri do pet godina biti niska, pošto je kompanija u fazi investiranja i modernizacije, a otvaranje tržišta naftnih derivata dodatno će oslabiti vrednost kompanije i akcija.



HIP Petrohemija to resume production in mid-September
Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic said today that production will start again at the petrochemical complex by the middle of September.

Speaking at a press conference after talks with the company’s trade union representatives, Dinkic said that next week his Ministry will propose to the Serbian government that they offer to help Petrohemija resume production and provide assistance to its social programme by providing funds of €10 million.

He said that the government will take steps to re-programme Petrohemija’s debts to Lukoil and the Serbian oil industry NIS, and will help the company close new long term contracts for the supply of raw petrol at low prices.

He said that agreement has already been reached with NIS concerning the reprogramming of the existing debt and new deliveries of raw petrol at a price 20% lower than present prices.

He said that an agreement has also been reached with Lukoil, to which Petrohemija owes €23 million, to supply raw petrol at almost half the previous price.

This will reduce costs and now we can make new contracts with NIS and Lukoil concerning the supply of more than 30,000 tonnes of petrol monthly, explained Dinkic.

He said that Petrohemija’s debt amounts to €224 million, which is larger than its overall assets.

The company operated with a loss of €100 million last year, while the company also lost €35 million in the first quarter of this year.

The firm is also burdened with a labour surplus of around 500 workers, according to the Ministry’s analysis.

A new job classification will be ready by August 31, Dinkic said and announced a voluntary social programme, offering €300 per year of employment for Petrohemija workers willing to take redundancy.

Dinkic will announce the appointment of a new general manager of Petrohemija on August 17.

Dinkic said there will be no tax increases or reduction of salaries in Serbia as it would further reduce demand, which is among the chief reasons for the recession.

The economically optimal strategy is to reduce expenditure and not to increase taxes, he said.

Dinkic also announced that an IMF mission will arrive in Serbia on August 24 for a second revision of the stand-by arrangement worth €2.9 billion, which will last until April 2011.

After meeting with the Deputy Prime Minister, Petrohemija workers stopped their strike.


German Pharmaceutical Company Stada H1 Sales in Serbia Fall 31% Y/Y to 45.2 Mln Euro
German pharmaceutical company Stada said its sales in Serbia fell by an annual 31% in the euro currency to 45.2 million ($64.5 million) in the first half of 2009 due to local weakness in demand in the course of the global financial and economic crisis.

In the local currency, the Serbian dinar, first-half sales decreased by 20%, the company said in its half-year financial report posted on its website.

"Moreover, in January 2009, [the company's Serbian unit] Hemofarm faced, as is known, both in sales and in production a severe local natural gas shortage due to the gas dispute between Russia and Ukraine. By taking the second quarter of 2009 alone, however, sales increased by 2% in local currency; in euro, sales decreased by 13% to 28.4 million (second quarter of 2008: 32.7 million euro)."

sales achieved by the Stada group in the Serbian market are generated mainly with generics. The sales share of generics in the first six months of 2009 amounted to 33.9 million euro, down from 50.8 million a year ago, accounting for a share of 75% in the Serbian group sales. In the branded products core segment sales recorded in the first six months of 2009 amounted to 3.4 million euro, down from 4.2 million euro a year earlier. Branded products contributed 7% to sales in Serbia, the company said.

"It remains unclear in the Serbian market if and when clear growth will occur again. Therefore, from today’s perspective, sales at the level of the previous year will hardly be sustainable in Serbia. Against the backdrop of this macroeconomic-influenced development the group is thus focused on achieving further savings in operating business activities," it added.

"With such targeted measures, the operating profitability should reach a level above Group average in fiscal year 2009 again, which is the traditional level for the entire subgroup managed from Serbia. However, the sales and earnings contributions of this subgroup will still largely depend on the development of the currency relation of the local currency, in which the subsidiary consolidates all results, to the euro."

Stada completed the acquisition of Hemofarm (www.hemofarm.com) for 494 million euro in September 2006.


EBRD mulls lending up to EUR 15mn to leading bakery firm Klas
The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) said it is considering lending 15 million euro ($21 million) to Serbia’s largest bakery group Klas for upgrades.

“New production facilities will increase capacities, improve efficiency and enlarge the product portfolio,” EBRD said in a statement late on Wednesday.

The project, whose total cost stands at 35.8 million euro, will also support further development of the company’s retail network in the country and will bring its production in line with quality standards such as HACCAP, ISO 9000 and ISO 14000, it added.


Klas, located close to capital Belgrade, is part of a sector generally dominated by obsolete equipment, the statement also said.

“The new modern bakery will encourage local producers to process according to best business practice and to increase standards in order to satisfy the company’s quality requirements.”

The project is also likely to support forward linkages improvement such as development of less developed regions through regional expansion into central and southern parts of Serbia, which have been ignored by recently developed bakery operators, the bank added.


Raiffeisen International H1 Pre-Tax Profit from SEE Operations at 129 Mln Euro, Down 56% Y/Y
Banking group Raiffeisen International said on Thursday it generated 129 million euro in pre-tax profit from operations in Southeastern Europe (see) in the first half of 2009, down 56% year-on-year.

"That result was based on good operating income at the level of the comparable period in the preceding year," Raiffeisen International said in a statement.

"However, increased provisioning for impairment losses burdened earnings considerably," it added.


Raiffeisen International's consolidated pre-tax profit plunged by 81.7% to 154 million euro in the year's first half. Its after-tax profit dropped 81.6% to 119 million euro and consolidated profit after tax and minorities shrank 86.2% to 78 million euro.

Through June, the group opened 156 new outlets in Southeastern Europe, of which 92 in Romania and 21 in Bulgaria.

In see Europe, Raiffeisen International operates in Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Romania, Slovenia and Serbia.


Serbia Sells 3.0 Bln Dinars (32.1 Mln Euro) in 6-mo T-bills
Serbia’s Finance Ministry said on Thursday it sold out a 3.0 billion dinar ($45.6 million/32.1 million euro) issue of six-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 94.20% of par and the accepted interest rate was 12.19%, the ministry said in a statement posted on its website.


The ministry sold a total of 300,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on February 11.

In the previous auction of six-month T-bills held on August 6 the ministry sold out 2.0 billion dinars worth of government securities at an annual interest rate of 12.19%.

Serbia holds scheduled auctions of six-month T-bills every week on Thursdays and of three-month T-bills on Tuesdays. The next auctions of three-month and six-month T-bills will be held on August 18 and August 20, respectively.


IMF Mission to Arrive on August 24th
The IMF mission will arrive in Serbia on August 24 to perform the second revision of the stand-by arrangement, said the IMF officials. The mission will be led by Mr. Albert Jagger, who was the head of the IMF mission in Serbia in March this year, which is when they reached an agreement on credit arrangement between Serbia and the IMF. IMF BoD approved a stand-by arrangement to Serbia on May 15, 2009 worth EUR 2.9 bn, which will be valid by April 2011.


Galeb Group to Invest in Zavarivac
The Sabac-based Galeb Group, which became a majority owner in the Vranje-based Zavarivac some time ago, has invested EUR 150,000 in the purchase of around 20 of the latest technology machines of the Sweden’s ESAB brand. Modern machines will increase the productivity and quality, and will also facilitate many stages of welding. Galeb Group is soon to invest another EUR 2 mn in the modernization of facilities, said Petar Markovic, the Chairman of the Management Board of this company.


Deputy PM Dinkic favours cuts in administration to VAT hike or cuts in salaries
Minister of Economy and Regional Development, Mladjan Dinkic said that there won’t be any increase in taxes or lowering of salaries because that would mean ‘a defeat for the state, and would also be a proof of Serbia’s incapability to reduce expenses’. ‘Serbia possesses huge and costly administration, and it needs to cut it down, and not to finance it by increasing taxes’, said Dinkic at the press conference. ‘If we should increase taxes and reduce salaries, we will lower the level of demand, unlike all other governments worldwide which try to stimulate the demand’, stressed the Minister, and at the same time expressed his expectation that he will manage to ensure the IMF in such standpoint.


Oil monopoly NIS posts EUR 40.6mn profit in Q2
The CEO of NIS, Kirill Kravchenko said yesterday that this company managed to reduce the loss in the 2Q from RSD 11 bn to RSD 7.2 bn. Unsettled claims also reduced by RSD 7 bn (to RSD 27 bn), and NIS owes banks EUR 800 mn. At the press conference, Kravchenko said that total loss in the amount of RSD 11 bn was recorded in the first three months, but NIS posted a RSD 3.8 bn profit in the 2Q. Kravchenko said that estimated EUR 548 mn will be insufficient to invest in NIS if we want the company to become the oil leader in the Balkans. ‘How much money it will take, we’ll know only after the approval of a five-year strategy for investments in NIS, the production of which is currently underway’, said Kravchenko.


Business Forum of Serbian and Slovakian entrepreneurs in Bratislava on September 21, 2009
The government-business delegation of Serbia, led by Prime Minister Mirko Cvetković, will visit Bratislava on September 21st, 2009.

As a stimulus for further improvement of economic cooperation between the two countries, Business Forum of Serbian and Slovakian entrepreneurs will be organized on that occasion, and it will be opened by the prime ministers of the two countries. After the plenary part of the Forum, bilateral talks between Serbian and Slovakian entrepeneurs will be organized.


BELEX15 Reached this Year’s High
At the Belgrade Stock Exchange, the index BELEX15 recorded today, August 14, 2009, its highest closing value since the beginning of the year. The value of the index of most liquid shares reached 645.11 index points at the end of the day, a rise of 17.04 points, i.e. 2.71% relative to the previous day. The highest recorded daily value was 648.46 index points, which is, after the value on June 8, also one of this year’s highs.
The total trading value of securities contained in the BELEX15 basket amounted today to almost RSD 33m, which accounts for 67.5% of the total share turnover realized at the Belgrade Stock exchange.
Since the beginning of the year, BELEX15 recorded a rise of 14%, increasing its value during August by 13%.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta