Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Akcije slabe, dolar jača

Vodeći indeksi akcija u Evropi i svetu izgubili su oko dva odsto vrednosti usled pojačanih sumnji investitora u održivost započetog privrednog oporavka u vodećim globalnim ekonomijama


Rezervisan stav investitora oko izgleda za dugoročniji uzlet planetarne ekonomije, uprkos činjenici da su Nemačka, Francuska i Japan već prema pokazateljima za drugi kvartal izašli iz recesije, pomogao je i usponu dolara, koji je ojačao prema evru i korpi drugih jakih valuta.

- Sada imamo novu realnost, jer je izlazak iz recesije jedna stvar, dok je održivost privrednog oporavka nešto drugo - ocenio je direktor kompanije "Seven investment menadžment" Džastin Urkvart Stjuart, komentarišući uticaj globalnih ekonomskih kretanja na poslovanje finansijskih i robnih berzi.

Stjuart ističe da se već zabeleženi privredni rast u tri velike zapadne ekonomije može objasniti i povoljnim dejstvom obimnih stimulativnih programa koje su sprovele vlade Japana, Nemačke i Francuske. Sada je, međutim, pitanje koliko će taj rast biti održiv na duži rok, ističe Stjuart.

Vodeći svetski indeks akcija MSCI oslabio je za 1,9 odsto, u odnosu na nivo zabeležen u petak, kada je vredeo najviše u proteklih 10 meseci. To je najveći dnevni pad ovog indeksa od početka prošlog meseca, dok je najnovije pojeftinjenje cena akcija na kineskom tržistu bilo najizraženije od decembra prošle godine.

Panevropski indikator kretanja cena deonica FTSEurofirst 300 oslabio je istovremeno za dva odsto, a tržišni analitičari očekuju da se trend pada cena "preslika" i na njujorški Volstrit, gde se nalazi najveća planetarna berza akcija. Najpoznatiji kineski Kompozitni indeks akcija na Šangajskoj berzi opao je za 5,8 odsto, a samo u protekla čtiri poslovna dana taj indikator je izgubio oko 17 odsto vrednosti.

Dolar je ojačao za 0,7 odsto u odnosu na korpu šest drugih jakih valuta, dok je prema evru zadržao kurs nešto veći od 1,40 za zajedničku valutu 16 članica Evropske unije, ali je prema toj novčanoj jednici vredeo manje nego na samom kraju minule sedmice. Jen je, međutim, na dve indikativne devizne berze, u Londonu i Njujorku, kotirao nešto više od 94,6 za "zelenu valutu" ili za minimalnih 0,15 iznad zaključne vrednosti u petak.

Finansijski eksperti u londonskom Sitiju upozoravaju da bi uspon "zelene novčanice" prema evru mogao biti privremen i da investitori moraju i dalje imati u vidu veoma važnu ulogu Kine na valutnim berzama, posebno zbog toga što ima najveće svetske devizne rezerve u vrednosti oko dva biliona (hiljade miljardi) dolara.



Cena jedne akcije NIS-a 500 dinara

Skupština akcionara NIS-a donela odluku o podeli akcija među zaposlenima u NIS-u i građanima Republike Srbije, cena jedne akcije će biti 500 dinara

Prema toj odluci, broj tih hartija od vrednosti povećan na 163.060.400 komada, pri čemu je smanjena cene jedne akcije do minimalnog nivoa koji predviđa zakon, odnosno, na 500 dinara. Skupština akcionara donela je odluku da se unesu odgovarajuće izmene u osnivačkom aktu i Statutu NIS-a.

Takođe, Skupština akcionara odobrila je imenovanje Vitalija Baranova za člana Upravnog odbora NIS-a, navedeno je u saopštenju te kompanije.

Generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko izjavio je tokom vikenda, u intervjuu Tanjugu, da je ta kompanija spremna da malim akcionarima isplati cenu akcije koja neće biti manja od one koja je plaćena prilikom privatizacije NIS-a, koja ne može da bude manja od cene koju je "Gaspromnjeft" platio za jednu akciju NIS-a, odnosno, 96 evra po akciji (oko 9.000 dinara).

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je prošle nedelje da će građani Srbije akcije NIS-a "dobiti vrlo brzo, mnogo brže nego što se nadaju".

Zakonski rok za podelu akcija NIS-a istekao je 10. avgusta 2009. godine, kako je to predvideo Zakon o podeli besplatnih akcija javnih preduzeća, koji je donet u decembru 2007. godine.

Na osnovu njega bi građani, koji dosad nisu dobili akcije u privatizaciji, trebalo da dobiju akcije NIS-a, Elektroprivrede Srbije, Telekoma, Aerodroma Nikola Tesla, Jat Ervejza i Galenike.



"Alajans" obezbedio dodatna sredstva za duvandžije

Međunarodna kompanija "Alajans uan tabako" (Alliance One Tobacco) saopštila je da je obezbedila dodatna sredstva za proizvođače duvana u Srbiji, koja će im biti isplaćena prilikom ugovorenog otkupa duvana, po kilogramu i klasi duvana

Pomoć za sve poljoprivredne proizvođače duvana, kooperante "Alajansa", uvedena je kako proizvođači ne bi imali velike gubitke u ovogodišnjoj proizvodnji duvana, imajući u vidu da je Ministarstvo poljoprivrede značajno redukovalo stimulaciju proizvodnje za 2009, navedeno je u saopštenju.

Direktor "Alajans uan tabako" u Srbiji Dušan Cmiljić kazao je da je ta kompanija još od ukidanja premija na početku godine bila svesna da će 2009. biti teška godina za proizvodnju duvana.

- Činjenica je da sa iznenada ukinutim premijama proizvođači duvana ne bi mogli da nastave s proizvodnjom - ocenio je Cmiljić.

On je dodao da je "Alajans uan tabako" iz tog razloga odlučio da za ovogodišnju berbu proizvođačima da takozvanu "stimulaciju za berbu 2009" po kilogramu i klasi duvana prilikom otkupa.

- Jasno nam je da ove godine Ministarstvo poljoprivrede usled nedostatka novčanih sredstava ima poteškoće ne samo pri proizvodnji duvana, već i u mnogim drugim granama poljoprivredne proizvodnje u Srbiji - kazao je on i izrazio očekivanje da će premije za duvan biti ponovo uvedene.

U saopštenju je istaknuto da "Alajans uan tobako", jedan od najvećih svetskih trgovaca duvanskim listom, na srpskom tržištu posluje pet godina, sa ciljem unapređivanja proizvodnje duvana u Srbiji i proizvodnje tržišno prihvatljivog kvaliteta duvana.

"Alajans" prilikom ugovaranja proizvođačima obezbeđuje i repromaterijal za sadnju duvana, otkupljuje ugovorene količine po cenama navedenim u ugovoru i plaća u dogovorenom roku, napominju u kompaniji i dodaju da kompanija ima i rejonske službe u celoj Srbiji koje vrše obuku i daju savete poljoprivrednicima.

U novembru 2008. kompanija "Alajans van tobako" otvorila je savremeni centar za otkup duvana u Šapcu u koji je uloženo više od milion dolara.



RAZGOVOR - Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji

U poređenju sa drugim zemljama u regionu, proizvodnja se bolje držala u Srbiji, ali to ne bi trebalo da bude jak razlog za opuštanje

Kao prvo, pad proizvodnje u Srbiji je i dalje veoma dubok. Kao drugo, podaci za prvi kvartal odražavaju relativno visok rast u dva sektora - transportu i komunikacijama, kao i finansijskom posredovanju. Nije verovatno da će ovaj rast biti održiv. Kao treće, relativno mala zavisnost Srbije od izvoza je možda pomogla da pad proizvodnje bude komparativno ograničen tokom globalnog pada, ali iz istog razloga Srbija možda neće imati onoliko koristi od budućeg globalnog oporavka kao neke druge zemlje - kaže u intervjuu za Danas stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik komentarišući trenutnu ekonomsku situaciju u našoj zemlji.

l Kako ocenjujete mere koje je preduzela srpska vlada poput subvencionisanih kredita, oporezivanja mobilne telefonije, izdavanja trezorskih zapisa i povlačenja kredita za podršku budžetu?

- To su samo neke od mera (i ne uvek najbitnije) koje su srpske vlasti preduzele. Neke od njih imaju „ekspanzivne“, a druge „restriktivne“ efekte na ekonomsku aktivnost. Takva mešavina može biti neophodna, pošto postoji potreba ne samo da se podrži proizvodnja, već i da se na pravilan način pomogne ispravljanju ekonomskih neravnoteža koje su se nagomilale tokom godina rasta. Kako mi to vidimo, srpske vlasti su bile odgovarajuće proaktivne u traženju rešenja za krizu i mislimo da bi dobro osmišljeni paketi kreditne podrške privatnom sektoru mogli da igraju potencijalno korisnu ulogu u bavljenju krizom. Što se tiče tačne procene efekata donetih mera, možda je suviše rano, budući da je njihova implementacija i dalje u toku i da rezultati tek treba da se u potpunosti materijalizuju.

l Mislite li da će dosadašnje mere biti dovoljne da se finansira budžetski deficit i da se zauzda pad BDP? Da li je realno očekivati da MMF odobri Srbiji deficit od 4,5 odsto, bez dodatnih mera od strane Vlade (smanjenja javne potrošnje i povećanja PDV-a)?

- Ne bih komentarisao konkretna pitanja, s obzirom na osetljivost zbog predstojećih pregovora. Mogu samo da kažem da ćemo tražiti izbalansirane i verodostojne mere koje uzimaju u obzir skorašnji razvoj situacije i koje su usmerene ka obezbeđivanju fiskalne održivosti.

l Da li MMF i dalje stoji iza svojih ranijih prognoza ekonomskih parametra za Srbiju za ovu godinu, kao što su pad BDP-a od dva odsto i budžetski deficit od tri procenta?

- Trenutno pravimo nove makroekonomske i fiskalne projekcije i nismo u poziciji da damo precizne brojke. Ali, uprkos nekim skorašnjim znacima poboljšanja u globalnoj ekonomiji, naše projekcije za Srbiju su u konačnom zbiru lošije od osnovnog scenarija programa.

l MMF je odobrio dodatnih 500 miliona dolara Srbiji za podršku deviznim rezervama. Guverner Jelašić veruje da naša zemlja sigurno neće morati da iskoristi sva sredstva iz stend-baj aranžmana. Da li se slažete? Da li je moguće da sredstva MMF budu iskorišćena za podršku budžetu i koji bi uslovi morali da budu ispunjeni da bi to bilo odobreno?

- Koliko mogu da vidim kontekst tih opaski, tu ne može biti mnogo kontroverzi. Jasno je da je situacija sa balansom plaćanja bila bolja nego što je očekivano u proteklim mesecima i to je ohrabrujuće, ali rizici i dalje ostaju. U svakom slučaju, mi bismo se u potpunosti složili sa mnogim guvernerovim izjavama da su redukcija potrošnje i reforme koje podstiču rast ključne za održivi izlaz iz krize. Finansijska podrška je takođe važna, ali je u izvesnom smislu sekundarna u odnosu na sposobnost ekonomije da se reformiše i prilagodi. Što se tiče mogućnosti da se novac MMF-a iskoristi za podršku budžetu, to ne ide automatski i bile bi potrebne određene izuzetne okolnosti i dogovoreni okvir. O tome tek treba da se razgovara.



Ko se kliza na zejtinu

Kako su proizvođači ulja u Srbiji u poslednjih godinu dana jedan drugom „kopali jamu” i uspeli da kao kartel stignu do prijave Komisije za zaštitu konkurencije. – Da li je država progutala pogrešnu udicu

Šta bi s nacionalnim rabatom: jestivo ulje u beogradskoj prodavnici (Foto Tanjug) Tek što je u Komisiju za zaštitu konkurencije stigao zahtev Ministarstva trgovine o utvrđivanju postojanja kartela na tržištu jestivog ulja, a država opomenula proizvođače da dogovaranje o ceni neće proći, učinilo se da će potrošači s jeseni profitirati. Da će zejtin opet plaćati manje od 100 dinara, koliko staje u svim zemljama u regionu.

Kako sada stvari stoje, ništa nije sigurno – niti da će proizvođači vratiti nacionalni rabat od 11 odsto, niti da će država intervenisati iz robnih rezervi, kao ni to da će Antimonopolska komisija imati osnova da ih kazni. Sve karte su otvorene, ali je najmanje verovatno da će na policama osvanuti cenovnici od pre poskupljenja, ma koliko država pokušavala da pokaže koliko joj je stalo do kupaca.

Sutra će se, kako saznajemo, predstavnici uljara naći za istim stolom sa ministrom poljoprivrede Sašom Draginom.

Trebalo bi da iznesu probleme i objasne u kakvoj je situaciji proizvodnja, a moguće je da će biti reči i o tome kako su stigli na tapet Antimonopolske komisije i to po prijavi Ministarstva trgovine.

Ono je, da podsetimo, podnelo zahtev Komisiji za zaštitu konkurencije da pokrene postupak protiv „Vitala” iz Vrbasa, „Sunca” iz Sombora (zajednički vlasnik „Invej”), „Dijamanta” iz Zrenjanina (u vlasništvu hrvatskog „Agrokora”) i „Banata” iz Nove Crnje zato što su u dva navrata – u junu i julu istovremeno ukinuli rabat trgovcima za po 11 odsto i sporazumno utvrdili cene svojih proizvoda.

Tako se cena ulja po litru popela na nivo od juna prošle godine – 123,5 do 124,5 dinara. Ovo je ujedno i prvi put da je država podnela zahtev za vođenje postupka protiv kartelskog ponašanja na tržištu, ali i prvi slučaj kartela koji je dospeo pred Komisiju.

Dijana Marković-Bajalović, predsednica Komisije, kaže za „Politiku” da će ovo telo uraditi svoj deo posla (po starom zakonu, jer novi stupa na snagu 1. novembra), kao i da očekuju dokaze iz Ministarstva trgovine u narednih nekoliko dana.

U Ministarstvu kažu da dokazi nisu problem. Više je nego jasno, kaže Nebojša Lazarević, pomoćnik ministra trgovine, da je dogovora o ceni bilo.

– Cene nije zabranjeno podizati, ukoliko ima osnova i proizvođač je u stanju da i sa novom cenom zadrži lojalnost kupaca. Ali, zabranjeno je da se više proizvođača na tržištu dogovori o tome, što se u ovom slučaju i dogodilo – tvrdi Lazarević.

Još nije sigurno da li će država intervenisati uljem iz Republičkih robnih rezervi. To u ovom trenutku zvuči kao pritisak na proizvođače po principu – „vratite rabate i cene, jer ako to ne učinite moraćemo mi nešto da uradimo”. Država otvoreno priznaje da joj nije u interesu da na bilo koji način ugrozi proizvođače, ali kupac je ipak ispred svega. A bilo je i onih koji smatraju da se i na ovaj način država dodvorava potrošačima.

Kako su dva ljuta rivala na tržištu ulja „Invej” i „Agrokor” postali kartel u očima države i javnosti, na to pitanje verovatno neće moći da odgovori ni Antimonopolska komisija. Ali dobri poznavaoci odnosa uljara u poslednjih godinu dana razumeli su priču koja bi otprilike glasila ovako (bez navođenja imena kompanija):

U proleće prošle godine jedan proizvođač koji je imao zalihe sirovina i jaku firmu-maticu iza sebe (a time i novac) video je dobru priliku da „sahrani“ konkurenta.

Pa je taj proizvođač uveo nacionalni rabat od 11 odsto i spustio cenu ulja. Drugi proizvođač shvata igru, ali tri meseca radi bez nacionalnog rabata a tada shvata da njegovo ulje stoji na policama, a konkurenciji cveta posao.

I zato i taj drugi proizvođač uvodi rabat i posluje gotovo sa gubicima, ali pošto iza sebe ima više kompanija uspeva da amortizuje gubitke. Godinu dana kasnije i jedni i drugi zaključuju da nije vreme da se poklanja novac i shvataju da bi bilo dobro da se manu međusobne borbe, jer se već postavlja pitanje opstanka.

Jedan proizvođač izlazi iz te „tuče” nešto jači, mada je čistu dobit u poslednjih godinu dana potrošio u borbi protiv konkurencije, a drugi proizvođač je još slabiji i shvata da je ukidanje rabata neminovnost. Oba proizvođača ukidaju nacionalni rabat u istom trenutku (dogovorom ili bez njega) i stižu na tapet Ministarstva trgovine koje je „progutalo udicu” i odlučilo da zaštiti kupce.

Potrošači su jedini profitirali iz ovog slučaja.

Trgovci su na neki način bili na gubitku, jer su svoje marže obračunavali na manju osnovicu.

Proizvođači su u nemilosrdnoj konkurenciji stigli dotle da plate i kaznu zbog nedozvoljenog ponašanja na tržištu.



Government adopts several bills, decrees
At yesterday’s session the government passed the bills on the adoption of the International Labour Organisation’s Maternity Protection Convention (No 183) and on affirming Protocol 14 BIS along with the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms.

It also adopted the bill on affirming acts amending the Constitution and the Convention of the International Telecommunication Union, as well as the bill on affirming the agreement on cooperation between Serbia and Russia to export used nuclear waste to Russia.

The government passed the bills on affirming the Agreement on Economic Cooperation between the Serbian and Croatian governments and the Agreement between Serbia and the Regional Environmental Centre for Central and Eastern Europe regarding the centre’s legal status in Serbia.

It also adopted amendments to the decree on the terms and manner of state subsidised purchase of cars made in Serbia and the decree on establishing the programme of construction, reconstruction and maintenance of water management facilities for 2009.

The government agreed to alter the basis for closing the Agreement on Economic and Technical Cooperation in Infrastructure Projects between Serbia and China and the Communiqué on closing the Memorandum of Understanding on Cooperation in Tourism between the Serbian Ministry of Economy and Regional Development and the Chinese National Tourism Administration.


Tender for Zupa Extended until September 30th
The Privatization Agency extended the deadline for the submission of offers for the purchase of Krusevac-based chemical industry Zupa until September 30, at the request of both potential buyers, the company announced. Both potential buyers requested from the Agency to extend the deadline for the submission of offers with the explanation that they need more time to look into the cost-efficiency of the investment,” said the GM Miroljub Milojevic. The tender documentation was bought by Czech consortium Spolhemija and Krusevac-based Plima Holding.


NIS shareholders approve shares distribution
NIS shareholders have made a decision on the method of distribution of this company’s shares in order to simplify procedure for the distribution of shares to former and present workers of this company, as well as to Serbian citizens. The number of shares of NIS has been increased to 163,060,400 with a simultaneous decrease of price per share to RSD 500, which is the legal minimum. The Shareholders’ Assembly has elected Vitaly Baranov to be a member of NIS management board, a press release adds.


Public debt continues rising to EUR 9.7bn at end-Jul
Serbia's total public debt amounted to EUR 9.69 billion at the end of July, which is EUR 908 million more than at the end of 2008, the Finance Ministry has stated. Serbia's overall direct obligations amounted to EUR 8.48 billion, of which its foreign debt was EUR 4.79 billion, while its internal debt was EUR 3.69 billion, it is stated on the Ministry’s website. Serbia’s indirect obligations amounted to EUR 1.21 billion. At the end of 2008, Serbia’s overall public debt amounted to EUR 8.78 billion, i.e. 25.9% of GDP at the time.


Agricultural Export Brings in USD 855.8 Million
Exports of Serbia's agriculture and food processing industry sectors totaled USD 855.8mn by June 2009, two percent less than in the same period of 2008. The figures were published in the Serbian Chamber of Commerce PKS publication Konjukturni Trendovi on current economic trends. The value of imports in these sectors was down 17.3 percent on the same period last year, and amounted to USD 620.1mn. The most important agricultural agrarian products in the mentioned period were yellow corn (USD 132.2 million), frozen Rolend raspberry (USD 56.5 million), refined sugar made of sugar beet and beer made of malt. The leading export products were raw coffee and bananas.


NIS sells 25,000 tons of heating oil to commodity reserves
The Commodity Reserves Directorate signed yesterday an agreement with the Serbian Petroleoum Industry (NIS) on purchasing 25,000 tons of mazut. After the signing, the Directorate’s director Goran Tasic said to the media that the new shipment of mazut, along with the previously bought quantities, would provide sufficient quantity of this energy commodity for any urgent interventions during winter. Tasic could not comment on the exact quantity of mazut in reserves, since the information is classified; in addition, he could not comment on the price of the bought mazut, since, as he stressed, the price is a part of commercial contract with NIS. An executive to NIS Arcady Egzirijan said that the company sold mazut to the Directorate at a price far lower than to any buyer in Serbia, including the heating plants.


NIS sells 25,000 tons of heating oil to commodity reserves
The Commodity Reserves Directorate signed yesterday an agreement with the Serbian Petroleoum Industry (NIS) on purchasing 25,000 tons of mazut. After the signing, the Directorate’s director Goran Tasic said to the media that the new shipment of mazut, along with the previously bought quantities, would provide sufficient quantity of this energy commodity for any urgent interventions during winter. Tasic could not comment on the exact quantity of mazut in reserves, since the information is classified; in addition, he could not comment on the price of the bought mazut, since, as he stressed, the price is a part of commercial contract with NIS. An executive to NIS Arcady Egzirijan said that the company sold mazut to the Directorate at a price far lower than to any buyer in Serbia, including the heating plants.


Trade-in scheme for locally produced Punto to be expanded
Changes and amendments to the Government of Serbia decree pertaining to subsidized automobile purchase, adopted at its yesterday’s session, envisage an expansion of the programme “old for new” by additional 5,000 “Punto” automobiles produced in Kragujevac, the Ministry of Economy said. The Government Decree regards subsidized purchase of automobiles produced in Serbia with a EUR 1,000 discount and recycling of the old automobile. According to the latest data of the Ministry of Economy, by 11 August, around 8,436 requests for the purchase of automobiles subsidized by the state were submitted to banks and their value amounts to EUR 57.19 mn. Of that 6,318 requests, worth EUR 43.14 mn were approved. The “Old for New” programme offers a EUR 1,000 discount, so that the basic Punto model costs EUR 5,999 with the discount, VAT included.


EBRD Provides 22 Mln Euro to Polish IT Firm Asseco for Expansion in SEE

The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) said on Tuesday it will provide 22 million euro ($31 million) in funding to Polish IT firm Asseco to boost its expansion in southeast Europe (see) and Turkey.

“The EBRD is making an equity investment of 15 million euro, and will provide a 7.0 million euro loan to Asseco Southern Eastern Europe (ASEE), to support the company’s development and acquisition of new software development companies in the balkans and Turkey,” the EBRD said in a statement.

Owned by Asseco Poland, ASEE provides various Information technology services for the banking, public and telecom administration sector in Croatia, Serbia, Romania, Slovenia, Albania, Bulgaria, Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Macedonia, operating through its subsidiaries in these countries.

“The company is pursuing further expansion and has identified new software development companies as potential acquisition targets,” the EBRD said in the statement.


“The EBRD is pleased to support the development of Information technology market in southeast Europe,” the EBRD business Group Director for Central Europe, Western balkans, Turkey and Telecommunications, Peter Reiniger, was quoted as saying in the statement.

“This project will help Asseco to improve further its competitiveness in the region through a diversified portfolio of products and services, while contributing to cross-border transfer of IT skills among company’s subsidiaries,” he added.

To date the EBRD has invested over 2.5 billion euro in a range of ITC projects across its countries of operation.

There are plans for a total of four acquisitions in see, including one each in Croatia and Romania, Croatian online news outlet Poslovni Dnevnik (www.poslovni.hr) reported earlier this month, quoting Drazen Pehar, the president of Logos, a Zagreb-based IT company acquired by Asseco last year. He added that the company has not decided yet on the other two acquisition targets.



Serbia 2009 Wheat Output Rises 1.7% to Preliminary 2.131 Mln Tonnes
Serbia's wheat output rose by 1.7% to a preliminary 2.131 million tonnes this year, the country’s statistics office said on Monday.

The wheat was harvested from 565,990 hectares at an average yield of some 3.77 tonnes per hectare, the statistics office said in a statement.

Serbia harvested its 2008 wheat crop from 487,731 hectares.


Final figures for the 2009 wheat harvest will be available in the middle of September.

Compared to the annual average wheat harvest in the 1999-2008 period, the 2009 wheat output is 3.0% higher and the harvested area is 16.1% up.

The statistics office also said that Serbia expects to raise its maize output by 7.54% to 6.62 million tonnes this year. Sunflower seed crop is expected to fall 14% to 391,057 tonnes.

The soybean harvest is expected to rise by 12.25% to 393,941 tonnes, while the sugar beet crop is seen rising by 25.88% to 2.89 million tonnes.


Serbia's June Construction Output Falls 35.5% Y/Y
Serbia's June construction output, measured by the estimated value of completed projects, fell by 35.5% year-on-year, data from the country's statistics office showed.

Construction output in June was 9.0% higher than a month earlier, the statistics office said in a statement.

A total of 771 construction permits were issued in June, down 14.6% from a year earlier.


In May, the country's construction output was down 41.5% on the year and 18.7% lower on the month. A total of 789 construction permits were issued in May, 19.2% down from a year earlier.

Details on the value of Serbia's June construction output and the number of issued permits follow (pct change):

Y/Y M/M
TOTAL ESTIMATED VALUE -35.5 +9.0
TOTAL PERMITS -14.6 -2.8
BUILDINGS, ESTIMATED VALUE -19.6 +8.2
BUILDINGS, PERMITS -8.0 -1.7
OTHERS, ESTIMATED VALUE -65.5 -8.2
OTHERS, PERMITS -38.2 -16.8


Serbia's July Restaurant, Hotel Prices Rise 10.7% Y/Y
Prices in Serbia's restaurants and hotels soared by an annual 10.7% in July and were 0.1% higher than a month earlier, data from the country's statistics office showed on Monday.


In June, restaurant and hotel prices were 10.9% up on the year and were 0.1% higher than in May. These prices rose by 9.4% in 2008.

Serbia restaurant and hotel prices (pct change):

July'09 June'09 July'08
m/m +0.1 +0.1 +0.3
y/y +10.7 +10.9 +10.6


Austria Antriebstechnik Launches Takeover Bid For Remaining 27.2% in Subotica based “Sever”
ATB Company “Austria Antriebstechnik” has published its offer for taking over 27,2% of Subotica based ATB Company “Sever”.


“Antriebstechnik”, which is majority owner of “Sever”, is ready to pay 130 RSD for one share

of electrical engines and generators manufacturer. The offer will be opened until September, 1st.


Nominal value of “Sever” company’s share is 500 RSD. Accounted price on December, 31st, 2008 was 8.539,92 RSD, and the new price made from the last three months activities is 130 RSD, as it is announced in the offer published at Belgrade stock exchange site.


The bidder claims that it has intentions to maintain present activities in Subotica based company, and also to improve the programs of manufacture, to expend contents and types of services, to be more economic and productive in its work.


“Sever” company’s shares have been outside Belgrade’s stock exchange market since the end of 2007.


Present value is 130 RSD, which is a minimum for one year period, compared to the maximum of 150 RSD, from September of the last year.


IMF conditions approval of larger budget gap on sustainable policies
International Monetary Fund official in Serbia Bogdan Lissovolik says the IMF will ask for balanced and credible measures for securing fiscal sustainability. Lissovolik told Belgrade daily Danas that he did not wish to comment on the recent economic measures of the Serbian government, because of the “sensitivity of the coming talks”.

"Currently, we are making new macro-economic and fiscal projections and we are not in the position to give precise numbers. Despite some recent and significant improvements in the global economy, our projections for Serbia are worse in the final balance than the basic scenario of the program,” Lissovolik said.


Spanish tramcars arrive to Belgrade – tender for purchase of 30 vehicles finalized
Spanish company, CAF, has won the tender for purchase of new tramcars, as it was confirmed yesterday (August, 17th, 2009) by the Mayer, Dragan Djilas, to “Blic” newspapers. As it was earlier announced, modern, low-floor and air conditioned tramcars should be on the streets by the end of the next year.

Commission made of professionals and experts from the City Transportation Company “Belgrade”, from Engineering Faculty and City Parliament, have reached a decision after careful examination of offers, as it was a matter of 60 million euros deal. Only one vehicle costs about 2 million euros.

One part of the means is provided from the city’s budget, and other part is coming from European Investment Bank’s loan. The exact date when the tramcars would be on Belgrade streets is going to be known as soon as the Government signs the contract with the Supplier. The last tramcar, among a total of 30, should be delivered in three years the latest. Even tough there were certain assumptions that the supplier has already been chosen, Agency for investments was still not ready to make announcements. General Manager of the City Transportation Company “Belgrade”, Radoslav Nikolic, says that the decision hasn’t been made yet, adding that only technical commission reviewed the offers.

Tender for purchase of 30 new tramcars was published on April, 29th, and due date for submission of offers was June, 20th. There hasn’t been any official information of bidders’ names, but according to some sources, tender documentation was taken by 14 potential suppliers. Still, final offer was submitted only by two companies – the Spanish CFA and Croatian “Koncar elektricna vozila”. At first, Croatian media published information that “Koncar” had already won the tender, but obviously all the dilemmas are now solved.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta