Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Lek u zamrzavanju penzija i plata i u zaduživanju

Stručnjak Bečkog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku Vladimir Gligorov ocenio je da bi za Srbiju bilo najefikasnije ako bi zamrzla plate i penzije i išla na dodatno zaduživanje, umesto da podiže stopu PDV ili uvećava porez na zaradu, kao mere za popunu budžetskih prihoda u vreme krize


- Ne može se reći šta je bolje, već je pitanje u suštini šta je najefikasnije, s obzirom na potrebu da se kontroliše budžetski deficit do kraja godine. Zamrzavanje plata i penzija, ako je sprovodljivo, svakako je najefikasnije, ili eventualno linearna smanjenja, kao što je to učinjeno u drugim zemljama - izjavio je Gligorov.
On je, međutim, ocenio da je linearno smanjenje plata u Srbiji ipak neizvodljivo.
- Povećanje poreza na dohodak čini mi se neefikasnim, jer gura privredu ka sivoj ekonomiji, i to kako javni tako i privatni sektor u istoj meri. Ostaje PDV kao efikasnija mera. Problem sa PDV je to što je to opterećenje za građane sa nižim prihodima, s obzirom na to da je to porez na potrošnju - ukazao je Gligorov i dodao da je problem sa PDV to što se on naplaćuje i na uvezenu robu.
- Veliki deo srpske privrede je zavisan od uvoza. To bi poskupelo uvoznu komponentu, što je i razlog zbog kojeg se privrednici bune - istakao je Gligorov i isključio mogućnost da će biti sprovedena odluka o povećanju PDV, naglašavajući da je najverovatniji scenario dodatno zaduživanje.
Gligorov je naveo da očekuje da će misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja u Srbiju dolazi 24. avgusta, odobriti i povećanje budžetskog deficita sa tri na 4,5 odsto BDP, ali i da će tražiti smanjenje javne potrošnje.
- Mislim da će misija MMF odobriti i jedno i drugo - dodatno zaduženje i neke mere štednje, a moguće je da će tražiti da Srbija sprovede ono što stoji u Memorandumu o ekonomskoj i finansijskoj politici, koji je usvojen u okviru aranžmana s MMF, tj. da se povećaju porezi - rekao je Gligorov.
Gligorov je ocenio da će uslovljavanja MMF biti pre svega usmerana na visinu obaveznih deviznih rezervi, sa čim Srbija nema problema u ovom trenutku, ali i ograničenje kreditiranja države, odnosno njene kreditne ekspanzije.
- Drugih uslova, u suštini, nema. Biće predloga kada je reč i o tome kako bi trebalo reformisati javni sektor, fiskalnu politiku i verovatno nekih konkretnih predloga u kojim sektorima bi posebno bile potrebne reforme, kao što su socijalni sektor, odnosno socijalna davanja i javna preduzeća - kazao je Gligorov i dodao da su do sada u ovim okolnostima to bile sugestije i predlozi MMF, kao i da je i Vlada sama svesna da su te reforme neophodne.
Gligorov smatra da nije potrebno tražiti od MMF da se deo novca iz ugovorenog aranžmana, koji je do sada služio za pokriće deviznih rezervi, preusmeri u budžet.
- Možda nije do kraja jasno da kredit MMF mora da se vrati, jer to nije dotacija. Mislim da je nepotrebno sada tražiti od MMF tako nešto, a s druge strane, MMF se ne bavi investiranjem u državne obveznice. Teško da bi to bilo prihvatljivo - ocenio je Gligorov.
Prema njegovim rečima, Srbija i Vlada ne bi trebalo da imaju problema da se zaduže i na druge načine.
- Vlada Srbije nema problema da dođe do kredita u ovom trenutku. Može da izdaje obveznice i tako dođe do likvidnosti - naveo je Gligorov.
On je istakao da je Mađarskoj i Ukrajini MMF odobrio preusmeravanje novca u budžet, ali da je ta odluka doneta i zbog toga što te zemlje nisu mogle da dođu do kredita.
- Mađarska je, na primer, probala da proda državne obveznice i niko nije hteo da ih kupi. Tada su Evropska unija i MMF pritekli u pomoć. Slično je bilo sa Ukrajinom. Da ste zemlja sa izuzetno dobrim makroekonomskim performansama, što je slučaj Poljske ili Venecuele, onda MMF može da odobri kredit iz novog instrumenta - takozvani brzi kredit. To, međutim, nije dostupno Srbiji s obzirom na to da ima stend baj aranžman s MMF - objasnio je Gligorov.



Zbog novih porudžbina firme vraćaju radnike na posao

Poslodavci u Sremu tražili su u julu da zaposle 2.138 radnika, a posao je našlo 1.816 nezaposlenih sa evidencije službe zapošljavanja

Kad je reč o zapošljavanju pripravnika na godinu dana, u filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Sremskoj Mitrovici postoji zahtev poslodavaca za prijem 960, a već je počelo da radi 278 pripravnika. Filijala na evidenciji ima 1.050 visokoobrazovanih radnika bez radnog iskustva.

Direktor filijale Todor Kuzmančević naglašava da je u prvom polugodištu ove godine bez posla u Sremu ostalo 1.601 radnik i da se to stanje u drugom polugodištu već od maja menja nabolje.

Ovih dana firme koje su u januaru i februaru otpuštale radnike, sada te iste radnike vraćaju na posao.

Primer je kompanija „Meler” iz Sremske Mitrovice, a „Boksmark”, fabrika za izradu presvlaka za automobile, koja ima 40 radnika, traži ovih dana 60 novih radnika šivača, a prijave za novo zapošljavanje podnelo je još nekoliko manjih firmi, koje primaju od tri do deset radnika.

I na javnim radovima na period od četiri do šest meseci u Sremu je već angažovano 290 radnika.

– Prema sadašnjoj situaciji mislim da je najgori period iza nas, jer je sve više zahteva i za novo zapošljavanje uz subvencije koje isplaćujemo vlasnicima u iznosu od po 130.000 dinara po radniku, uz obavezu poslodavca da radnika ne može otpustiti u naredne dve godine, ove godine se zaposlilo 330 radnika, a imamo i nekoliko novih zahteva. U ovoj godini do sada nismo imali ni otpuštanja radnika zbog stečaja u preduzećima – kaže Todor Kuzmančević.



Usitnjavanje akcija pogodnost za akcionare

Smanjenjem cene jedne akcija na oko 500 dinara građani i zaposleni neće dobiti manji procent akcija nego što im pripada

gra­đa­ni i za­po­sle­ni do­bi­će 15 pro­ce­na­ta (Foto D. Ćirkov) Odluka Skupština akcionara NIS-a da usitni akcije ne znači da će građani kojima one po zakonu pripadaju biti oštećeni. Naprotiv, do povećanja broja akcija na 163.060.400 došlo je zbog pojednostavljenja predstojeće raspodele zaposlenima NIS-a i građanima Srbije, potvrdio je za „Politiku” Goran Takić, predsednik Jedinstvene sindikalne organizacije NIS-a.

Smanjenjem cene jedne akcija na oko 500 dinara građani i zaposleni neće dobiti manji procent akcija nego što im pripada, već 15 procenata, onako kako je predviđeno, a zaposlenima NIS-a pripašće oko 4,5 odsto akcija, objasnio je Takić.

On tvrdi da se u ovoj emisiji akcija ne krije prevara građana, zaposlenih i bivših zaposlenih u NIS-u, te da radnicima kompanije pripada 200 evra po godini radnog staža.

Đorđe Petrović, predsednik Udruženja budućih akcionara NIS-a kaže za naš list da je problem za zaposlene i bivše radnike kompanije u tome što se 4,5 odsto akcija NIS-a, koliko im pripada, računalo po proceni „Diloit i Tuša” da 100 odsto kompanije vredi 2,2 milijarde evra.

Da se računala vrednost po kojoj je kompanija prodata (oko 830 miliona evra) zaposlenima i bivšim radnicima NIS-a pripalo bi oko 12 odsto akcija. Ovako su oštećeni za oko 2,5 puta, kaže Petrović.

Prema njegovim rečima, prava vrednost akcija znaće se tek kada se utvrdi konačan broj onih koji imaju prava na podelu besplatnih akcija i njihove godine radnog staža, mada je uveren da će radnici i penzioneri NIS-a tu ipak biti najviše oštećeni. Oni će, umesto 200 evra po godini radnog staža, dobiti upola manje, odnosno oko 91,5 evra, objašnjava Petrović. Zapravo, došlo je do toga da je nominalna vrednost akcija od oko 10.000 dinara smanjena 20 puta i svedena na 500 dinara. Koliko će akcije biti tržišno vrednovane videće se kada počne trgovanje.

Poenta usitnjavanja (splitovanja) akcija je u tome da one lakše nađu put do kupca u budućem prometu. Ukoliko bi se zadržale visoke nominalne vrednosti akcija, onda bi samo ekskluzivni – bogati investitori mogli da se pojave na berzi kao kupci. Ovako će akcije manje nominalne vrednosti biti znatno likvidnije, odnosno njihova preprodaja će biti življa i omogućiće prodaju i kupovinu po različitim cenama. Uz to, vlasnici većeg broja akcija manje nominalne vrednosti imaju mogućnost da sami biraju trenutak kada će i koliko tih hartija izneti na tržište, prateći cenovnike na berzi.

Interesantno je, kaže Petrović, što niko od nadležnih koji su doneli odluku o usitnjavanju akcija nije precizirao kada bi njihova podela mogla da počne. Tim pre što je poslednji rok za podelu NIS-ovih akcija prošao, čime je prekršen i Zakon o besplatnim akcijama i kupoprodajni ugovor.

U pres službi NIS-a objašnjavaju da je usitnjavanje akcija tehnička procedura koja nije vezana za proces i cenu otkupa akcija. Upitani koliki će broj akcija dobiti bivši i sadašnji zaposleni NIS-a u ovoj kompaniji, oni kažu da će to definisati vlada. Osim toga, za podelu akcija vlada treba da otvori tekuće račune za pet miliona građana, na koje će biti prenete akcije posle raspodele, zaključuju u pres službi.



Iz NIS-a bi otišlo 2.200 zaposlenih

Zahteve za dobrovoljni odlazak iz Naftne industrije Srbije (NIS) podnelo je više od 2.200 zaposlenih, saopštila je juče pres služba te kompanije.

Kako se navodi, program za dobrovoljni odlazak pokrenut je pre mesec dana u nameri da se poveća efikasnost upravljanja, kao i opšta efikasnost rada u tom preduzeću.

S obzirom na to da kupoprodajni ugovor i socijalni program zabranjuju otpuštanje zaposlenih do 2012. godine, i rukovodiocima će biti ponuđeno da dobrovoljno odu iz kompanije uz isplatu od 750 evra po godini radnog staža i četiri prosečne plate.

Zaposlenima su ponuđeni i uslovi jednokratnog izmirivanja stambenih kredita od NIS-a uz popust do 80 odsto.

Primljeni zahtevi, čiji je rok za podnošenje istekao 14. avgusta, biće razmotreni u naredne dve nedelje, kada će se utvrditi da li oni odgovaraju kriterijumima za učešće u tom programu. U skladu sa odlukom, ističe se, biće istaknuta lista zaposlenih koji u programu za dobrovoljni odlazak ispunjavaju uslove i koji će otpremninu dobiti na dan napuštanja kompanije.

Pravo na dobrovoljni odlazak iz preduzeća imaju lica koja imaju više od tri godine radnog staža u NIS-u i koji u naredne tri godine ne ispunjavaju uslov za penziju. Pravo imaju i osobe sa invaliditetom i osobe koje imaju zabranu obavljanja radnih funkcija na konkretnom radnom mestu, a kompanija nije u mogućnosti da obezbedi drugo radno mesto sa odgovarajućim uslovima rada.

U saopštenju piše da je potpisivanje ugovora o sporazumnom raskidu radnog odnosa planirano za kraj septembra, odnosno početkom oktobra. Program za te kategorije zaposlenih neće biti ponovljen, a o drugim kategorijama Upravni odbor NIS-a će naknadno raspravljati. Zaposlenima koji ostaju u NIS-u, radna mesta će biti definisana u skladu sa njihovim obrazovanjem i mogućnosti obavljanja tih funkcija, navodi se u saopštenju.

U NIS-u ima oko 12.500 zaposlenih. Ruski „Gaspromnjeft” je u februaru ove godine preuzeo upravljanje tom kompanijom nakon što je platio 400 miliona evra za 51 odsto akcija tog preduzeća.



MMF će tražiti povećanje poreza?

Izjava stalnog predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdana Lisovolika za naš list da će ova institucija tražiti od Vlade Srbije „izbalansirane mere“, nagoveštava da neće biti dovoljno samo ograničiti rashode, već da će vlasti morati da pronađu i meru koja će povećati budžetske prihode, pre svega kroz rast neke od poreskih stopa. Time bi se Srbija svrstala u red zemalja poput Hrvatske i Mađarske, koje su već pribegle većim poreskim zahvatanjima, kako bi finansirale deficit budžeta


U Ministarstvu finansija imaju nekoliko planova za podizanje prihoda, pa se tako najavljuje da bi porez na plate manje od 40.000 dinara bio 10 odsto, a na veće od tog iznosa 20 odsto (umesto dosadašnjih 12 procenata). Pošto je prosečna plata u Srbiji nešto iznad 30.000 dinara, a čak 60 odsto zaposlenih prima manje od toga, realno je očekivati da bi ovakva promena pogodila samo manji broj i to dobro plaćenih građana. Kada je reč o PDV-u najavljuje se da bi gornja stopa od 18 odsto mogla da ostane nepromenjena, ali da bi neki proizvodi, trenutno oporezovani sa osam odsto, mogli da budu prebačeni u višu poresku kategoriju. Ono što možda najviše iznenađuje je ideja da bi budžet mogao da se dopuni i novim akcizama, za šta se zalaže ministar trgovine Slobodan Milosavljević. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi uvesti akcize na šećer, ulje i cement, što bi možda moglo da u izvesnoj meri pomogne državnoj kasi, ali nije jasno kako bi poskupljenje osnovnih životnih namirnica, kao što su ulje i šećer, pomoglo građanima da prevaziđu krizu.

A upravo je udar na džep stanovnika izazvao najveći revolt u okolnim zemljama, koje su pokušale da većim porezima popune budžetske rupe. Tako je Vlada Hrvatske nedavno podigla PDV za jedan procenat, na 23 odsto, i uvela takozvani „krizni porez“ sa stopama od dva i četiri odsto na sva primanja građana veća od 3.000 kuna, što je prema rečima novinara Jutarnjeg lista, toliko revoltiralo sindikate da su za septembar najavljeni masovni štrajkovi. „Ove mere su primljene dosta loše u javnosti, zbog čega ekonomisti strahuju da će građani instinktivno početi manje da troše, što bi moglo da anulira dodatne prihode koje vlada očekuje u budžetu“, kažu u Jutarnjem listu za Danas, dodajući da bi bilo bolje prihvaćeno da je Vlada podigla samo PDV i da nije dirala u plate.

Tako je postupila Mađarska, koja je podigla PDV za čitavih pet procenata, na 25 odsto, ali to nije izazvalo nikakve potrese, pošto su trgovci odlučili da ne povećavaju cene. Prema rečima Suzan Raguš, ekonomskog novinara jednog od vodećih mađarskih listova Nepsava, rizik od smanjenog prometa i jačanja konkurencije učinio je da su cene većine proizvoda i usluga ostale gotovo iste.

- Ova mera je zapravo unapredila reputaciju naše Vlade jer je pomogla budžetu, dok je inflacija samo minimalno porasla. Jedini problem je u građevinskom sektoru, kod kojeg je povećana trgovina na crno, ali to nije osobenost ni Mađarske ni ovog regiona jer se ista stvar događa i u Austriji - kaže Raguš za Danas.

Ovakvi signali iz okolnih zemalja, u kojima nije došlo do privrednog kolapsa niti do dramatičnog rasta cena, mogli bi da ohrabre i srpsku vladu da ipak podigne PDV ukoliko to zatraži MMF, uprkos protivljenjima poslodavaca, naročito kada se uzme u obzir da bi rast ovog poreza u Srbiji bio minimalan, jedan do dva odsto, što znači da bi i dalje bio relativno nizak u poređenju sa pojedinim zemljama regiona.

Komentarišući prognoze da bi MMF mogao da zahteva povećanje poreza, ekonomista Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno tržište, kaže za Danas da „nije nemoguće da će MMF tako postupiti kako bi dobio ono što traži“.

- Pitanje je šta Vlada Srbije može drugo da im ponudi jer ništa od onog što je već dogovoreno nije ispunjeno. Vlada može da podigne poreze, što je najlošije rešenje, a može i da smanji izdatke, što je najbolje. Zatim je moguće da počne sa odlaganjem ispunjavanja svojih obaveza, od plata i penzija pa nadalje, ili da ode u inflaciju što je gore i od podizanja poreza. Na kraju, može i da ništa ne čini i da čeka da se sve spontano slegne - analizira Prokopijević.

S druge strane, stručnjak Bečkog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku Vladimir Gligorov smatra da bi za Srbiju bilo najefikasnije ako bi zamrzla plate i penzije i išla na dodatno zaduživanje, koje je u stanju da obezbedi, umesto da podiže stopu PDV-a ili uveća porez na zaradu. „Povećanje poreza na dohodak čini mi se neefikasnim jer gura privredu ka sivoj ekonomiji i to kako javni tako i privatni sektor. Ostaje PDV kao efikasnija mera. Problem sa PDV-om jeste što je to opterećenje za građane sa nižim prihodima, s obzirom na to da je to porez na potrošnju“, ukazao je Gligorov u izjavi Tanjugu i dodao da je problem sa PDV-om što se naplaćuje i na uvezenu robu. On je podsetio da je veliki deo srpske privrede zavisan od uvoza pa bi takva mera poskupela uvoznu komponentu, što je i razlog zbog kojeg se privrednici bune. Gligorov ne veruje da će se sprovesti odluka o povećanju PDV-a, naglašavajući da je najverovatniji scenario - dodatno zaduživanje. „Mislim da će misija MMF odobriti i dodatno zaduženje i neke mere štednje, a moguće je da će tražiti da se povećaju porezi. Takođe, tražiće i smanjenje javne potrošnje“, rekao je Gligorov i dodao da bi moglo da bude i predloga za reformu pojedinih delova javnog sektora poput javnih preduzeća, kao i socijalnih davanja, a uslovljavanja će se odnositi pre svega na visinu deviznih rezervi i ograničenje kreditne ekspanzije države.



Dinkić: Uštede bolje od većeg PDV-a

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić juče je ponovio svoj stav da neće biti povećanja poreza, već da će vlada umesto toga izaći sa predlogom da se trajno reformišu državna uprava i javne službe i tako sistemski smanji udeo javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu, ocenivši da je to racionalnije od povećanja PDV-a. „Vlada neće usvajati platformu za predstojeće pregovore sa MMF-om niti je to bilo planirano“, izjavio je Dinkić za Emportal. Po njemu, to što su do 15. avgusta naplaćeni javni prihodi bili samo 0,9 odsto manji nego u istom periodu 2008. godine je razlog za optimizam. „Deficit budžeta u prvom polugođu bio je 56 milijardi dinara i ne vidim kako do kraja godine može da naraste na 140-150 milijardi, kao što neki procenjuju“, naveo je Dinkić.



Užičke firme skoro prepolovile izvoz

Firme iz užičkog regiona su u prvom polugodištu ove godine ostvarile spoljnotrgovinsku razmenu u vrednosti od 358,4 miliona dolara, što je za 43 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopštila je Regionalna privredna komora (RPK) Užice


Utešna vest za privredu ovog regiona, koja je u prvom polugođu imala manju proizvodnju za 22,6 odsto, je to što je u trgovini sa svetom ostvaren suficit od 80,1 milion dolara, koji je, ipak, za 16,3 odsto manji od lanjskog. Prema podacima stručnih službi RPK, izvoz robe iz užičkog regiona u prvom polugođu smanjen je za 40, dok je vrednost uvoza manja za 49 odsto.
Sasvim je izvesno da u uslovima smanjene proizvodnje, koja je evidentna od poslednjeg kvartala prošle godine, privreda ovog regiona u 2009. godini neće moći ni približno da dostigne prošlogodišnju spoljnotrgovinsku razmenu od 1,2 milijarde dolara, kada je ostvaren suficit od 121 milion dolara.
Spoljnotrgovinska razmena u junu bila je za 2,5 odsto manja u odnosu na prethodni mesec, uz smanjenje suficita za 23,7 odsto.
U strukturi trgovine sa svetom i dalje najzastupljeniji su sektori proizvodnje metala i metalnih proizvoda, prehrambenih proizvoda i pića, a posmatrano prema vrsti izvezene robe, oko 76 odsto ukupnog izvoza odnosi se na aluminijum, bakar, oružje i voće (malina).
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri firmi užičkog regiona su zemlje EU, bivše jugoslovenske republike, kao i razvijene zemlje Amerike, a u trgovini sa zemljama EU u prvom polugođu ostvaren je suficit vredan 92,2 miliona dolara. U istom periodu, prema podacima stručne službe RPK, suficit u trgovini sa bivšim republikama SFRJ iznosio je 16,7 miliona dolara, dok je deficit u razmeni sa zemljama centralne i istočne Evrope iznosio 45,6 miliona dolara.
Sa područja užičkog regiona u prvom polugodištu najviše robe izvezeno je u Nemačku, Italiju, SAD, Crnu Goru, Francusku, BiH i SAD, pri čemu se na Nemačku odnosi 22 odsto ukupnog izvoza, dok je najviše robe uvezeno iz Bugarske, Ruske Federacije, Italije, Austrije, Nemačke i Kine.



“Alliance One Tobacco” provided additional means for tobacco manufacturers
International company, “Alliance One Tobacco” announced that it had provided additional means for tobacco manufacturers in Serbia, which would be paid during agreed tobacco purchase, per one kilo and according tobacco class.

Aid for agricultural tobacco manufacturers, which are officially cooperating with “Alliance”, has been introduced in order to avoid larger losses in this year’s tobacco production, having in mind that the Ministry of agriculture has significantly reduced stimulation of the production for 2009, as it stands in the announcement.

General Manager of “Alliance One Tobacco” in Serbia, Dusan Cmiljic, stated that the company was aware that 2009 would be a difficult year for tobacco industry ever since premia were cancelled at the beginning of the year.


- It’s a fact that tobacco manufacturers could not continue with production with suddenly cancelled premia, estimated Mr. Cmiljic.

He also added that for that reason “Alliance One Tobacco” decided to give to tobacco manufacturers for this year’s production so-called “stimulation” per kilo and according tobacco class during the purchase.

- It’s very clear to us that this year the Ministry of agriculture doesn’t have sufficient means, and that it experiences difficulties not only in tobacco industry but in many other agricultural branches in Serbia, Mr. Cmiljic said, expressing his expectations that tobacco premia would be introduced again.

In the announcement stands that “Alliance One Tobacco”, one of the largest world tobacco traders, is on the Serbian market for already 5 years, with primal goal to improve production of tobacco in Serbia and to improve market’s quality.

“Alliance One Tobacco” provides to manufacturers seeding material, it buys agreed quantities for the prices named in the contracts and pays in agreed deadline. The company also has training service and offers counseling.

In November of 2008, “Alliance One Tobacco” opened a modern center for tobacco purchase in Sabac, in which it invested over one million USD.


Austrian "Stiria" is no longer "Gibnjara" owner - Share's fund soon to sell Kragujevac based company
The largest manufacturer of springs in Europe, Austrian company “Stiria” active within “Frauental” group, has retreated from Kraljevo, where it bought last year once famous “Gibnjara”.

The contract was broken, and company’s assets were transferred to the Share’s fund, which should soon publish a new tender for sale of “Gibnjara”. According to unofficial information, the new buyer will once again be “Stiria”.

- It should not be repeated that economic crisis gave a strongest strike to the metal complex. Our buyers in the car industry and wagon construction are most vulnerable in the metal complex. Our now already former owners have tried to reach an agreement with the state for a longer deadline for fulfillment of contract obligations. However, the law is above us and above Government Agencies and the Contract had to be broken off, said Mr. Dragomer Garicevic, “Gibnjara” General Manager.

“Gibnjara” used to manufacture 17.500 tones of made products on annual basis. In the firs year, upon the arrival of the Austrians, it made 2.500 tones of springs, and in the next year even 5.000 tones of various springs, mostly for the Western partners.

- Average salary was something more than 30.000 RSD, and that’s why our attitude is to keep up for a while, as the return of “Stiria” means return of its certificates, connections, contacts, market, said Mr. Milan Djokovic, Chief of Industrial Union of “Gibnjara”. According to his words, the salaries are now lowered, as business extent has drastically fallen, but they keep coming on regular basis for all workers, regardless of the fact that a great part of 170 employees is now on paid vacations.

“Gibnjara” is located within a large complex of the Wagon factory in Kraljevo, which used to be the biggest consumer of its products, but the two companies were separated during restructure processes.


Slovenian company “Novoline” Launches Takeover Bid For Remaining 5.5% in Transped
Slovenian company “Novoline”, which is the owner of 94,49% of “Transped”, announced its offer for taking over of the remaining 5,5% of this Belgrade based company for international shipping and transportation.

“Novoline” wishes to take over 7.045 shares of “Transped” and it is ready to pay 901 RSD per share. The offer will stay opened until September, 7th.

Nominal value of the regular “Transped” share is 3.000 RSD, and the average price according last three months activities is 900,01 RSD, as it stands in the offer published on Belgrade stock exchange site.

The bidder has no intentions of changing company’s activities and it is in plan to develop “Transped” by expanding market participation in Serbia and the number of clients, as well as improvement of service quality.

“Transped” shares appeared on the Belgrade stock exchange at the beginning of June, 2004. Presently the share costs 900 RSD, which is the least amount compared to the last 12 months and the maximum of 2.050 RSD in October of the last year.


President Tadic: Serbia wants to deepen relations with China
Serbian President Boris Tadic said that Serbia wants to deepen economic relations with China and stressed that relations with this country will remain important for Serbia after the entry into the EU.

In his interview for the Chinese state agency Xinhua before visiting Beijing and Shanghai, Tadic noted that Serbia and China have traditionally good relations which are not burdened by historical problems.

The Serbian President is convinced that during his visit to China the two countries will reach agreements in the field of economy and find new areas of cooperation.

Tadic expressed satisfaction with the mutual understanding and support between the two countries on the international political scene and assessed that based on good political relations, they can build stronger economic ties.

The delegation of Serbia, which will be in China from August 20 till 25, will include Deputy Prime Minister and Minister of Economy Mladjan Dinkic and Minister of Foreign Affairs Vuk Jeremic.

Tadic will have talks with President of China Hu Jintao, Chinese Prime Minister Ven Jiabao and Assembly Speaker Vu Bangu.


Minister Dinkic: Govt will suggest permanent reform of the public administration
The Serbian Government will not adopt a platform for the upcoming negotiations with the IMF mission, coming to Belgrade on August 24, nor was it planned, but it will suggest permanent reform of the state administration and public services, stated Minister of Economy Mladjan Dinkic for the EMportal.

He said that instead of increasing taxes, the Government will present the IMF mission with a proposal to permanently reform public administration and public services thus systematically reducing the portion of public spending in GDP.

In this way, a new balance will be established and this is more rational than VAT increase, Dinkic said.

Dinkic expressed conviction that the IMF will accept the proposal of the Serbian Government, and as a reason for the optimism stated that by August 15, charged public revenues were only 0.9 percent lower than in the same period in 2008.


“Ravanica” Factory in Danger of Forced Liquidation
Ever since 2001, in every possible way, the management of the company “Ravanica” from Cuprija is trying to avoid cooperation with the state bodies, the Agency for Privatization said. In further adds that in addition to the absence of cooperation, the company management is actively obstructing all activities that the Agency for Privatization is undertaking in agreement with law. The Agency further adds that even after ten official letters and calls for cooperation have been sent, not once has “Ravanica” submitted data on its assets and business activities, neither the management agreed on a single meeting with the representatives of the Agency for Privatization.


German Megle Allegedly Bought Dairy Mladost
The biggest German dairy company Megle allegedly bought dairy Mladost from Kragujevac earlier this week. There was nobody at the dairy yesterday that could either confirm or deny this unofficial information. “The company majority owner Dragan Jankov is in Belgrade, while Director is away on holiday”, we were told at the company Mladost, and suggested that we should call the company managers in ten days’ time. Those in charge of the economic sector in the city administration say that they heard from several sources that more information about the potential business arrangement of the company Megle will be available in 10 – 15 days’ time. The company Megle is present in markets across the world, and has its dairies in the Balkans, that is, in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Dairy Mladost is one of the best and most successful local companies of its kind, and has been privatized twice so far.


"Chinese Package" Worth USD 1bln
In addition to the cooperation deal, the Serbian delegation led by its President Boris Tadic, should also agree on a loan for covering the budget deficit, in which case the entire economic value of the “Chinese package” would amount to USD 1 bn, daily Blic learns from the source close to the delegation that traveled to Beijing. It is estimated that the agreement on economic cooperation is worth around USD 500 mn, which includes the construction of Zemun-Borca bridge and other infrastructural projects. Furthermore, our delegation will also ask for at least USD 500 mn for the needs of the budget.


French retail chain Interex Invests EUR 30m
The French retail chain “Interex” announced yesterday that it had so far invested EUR 30 mn in opening eight stores in Serbia. Interex General Manager for the Balkans Patrick Berte announced at the opening of Interex in Obrenovac that it is planning to open another 10 stores in the Balkans in 2009, of which another two will be opened in Serbia.


Serbia Sells 6.0 Bln Dinars (64.3 Mln Euro) in 3-mo T-Bills
Serbia’s Finance Ministry said on Tuesday it sold out a 6.0 billion dinar ($90.6 million/64.3 million euro) offer of three-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 97% of par and the accepted interest rate was 12.15%, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 600,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on November 17.

In the previous auction of three-month T-bills held on August 11 the ministry sold out its entire 5.0 billion dinar offer at an annual interest rate of 12.19%.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of three-month and six-month T-bills will be held on August 20 and August 25, respectively.


Serbian Food Wholesaler Kvin Eyes 15% Rise in 2009 Turnover Despite Crisis
Serbian food wholesaler Kvin plans to boost its turnover by 15% this year from some 14 million euro ($20 million) in 2008 and raise its market share in its Kragujevac home region to 18% from 15% despite the economic downturn, its executive director and co-owner Srdjan Paunovic said.

“Based on our eight-month results, we predict we will increase turnover by 15% this year, as planned. Unfortunately, due to the plunge of the dinar our net profit will be slightly lower,” Paunovic told SeeNews in an e-mailed interview.

The Serbian dinar traded at 93.3323 per euro on Wednesday, weaker than 77.1451 per euro a year ago, according to Serbian central bank statistics.

“We are not a major player in the country but we are, with no doubt, the biggest client of local bakeries and dairy houses, in addition to relying on other suppliers,” he said.

“In 2010 we plan to raise our current market share of 15% by three percentage points. We plan to achieve this by investing in more retail stores and raising the turnover of the existing ones.”

The company, which employs about 150, raised its operating revenue to 1.3 billion dinars (14 million euro/$20 million) in 2008 from 1.1 billion in the previous year. It also increased its net profit to 7.5 million dinars last year from 3.9 million in 2007.


Kvin, founded in November 1989, was among the pioneers of private ownership during the breakdown of communist Yugoslavia in the last decade of the 20th century. Its 6,000 square metre wholesale store in the town of Kragujevac, in the heart of the heavily forrested, fertile region of Sumadija in central Serbia, serves a market of around one million people.

“We operate mainly on the market of Kragujevac and central Sumadija’s seven municipalities. Our biggest competitor here is Delta Maxi, then Metro, Idea and local chains Dis and Trnava Promet,” Paunovic said.

“About 8,000 retailers buy products from our stores, and we plan to raise their number to 12,000 over the next six months,” he added.

Delta Maxi is part of Delta Holding group owned by Miroslav Miskovic, a Serbian tycoon who emerged in the early 1990s during the rule of ex-Yugoslav strongman Slobodan Milosevic. German retailer Metro operates five hypermarkets in Serbia, while Idea, set up in 1992, is a subsidiary of Croatian food concern Agrokor.

Kvin invested exclusively in developing its retail network last year and plans to start producing hothouse vegetables in 2010.

“We are feeling the crisis mainly through the anxiety of some business partners, on the one hand, and the government’s inability to adjust to long-term requirements, on the other. But we are operating at our usual pace at present because people have to eat. So, the crisis will affect us at the very end, if it comes to that at all,” Paunovic said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta