Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Trgovinski deficit manji 44,5 odsto

Spoljnotrgovinski deficit Srbije u prvih šest meseci ove godine bio je 3,4 milijarde dolara, što je 44,5 odsto manje nego u istom periodu prošle godine


Kako je objavio Republički zavod za statistiku, u prvoj polovini godine izvezeno je robe u vrednosti od 3,8 milijardi dolara, što je 32,8 odsto manje nego u istom periodu 2008, a uvezeno za 7,2 milijarde dolara, što je smanjenje od 39 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,2 odsto i veća je nego pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 47,4 odsto.

U prvoj polovini godine nastavljene su tendencije pada izvoza i uvoza s kraja protekle godine, a glavni faktor je svetska ekonomska kriza koja je dovela do pada privredne aktivnosti, kako u svetu, tako i kod nas.

Pad izvoza Srbije je posledica i velikog smanjenja cena primarnih proizvoda na svetskom tržištu, a koji imaju veliko učešće u strukturi našeg izvoza. Glavni uzrok smanjenja uvoza je pad industrijske proizvodnje i domaće potrošnje u Srbiji, navedeno je u saopštenju.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije, pojedinačno, bili su Bosna i Hercegovina sa 443,7 miliona dolara, Nemačka - 421,6 miliona dolara i Crna Gora - 379,6 miliona dolara. U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, pojedinačno, bili su Ruska Federacija sa 943,3 miliona dolara, Nemačka - 892,3 miliona dolara i Italija - 713,8 miliona dolara.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa članicama Evropske unije - više od polovine, a najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Irakom i Makedonijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa, kao i nedovoljnog korišćenja Bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini od strane naših izvoznika.

Naš drugi po važnosti partner su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 649 miliona dolara, a koji je rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Najveće učešće u izvozu u prvih šest meseci imali su odeća, uglavnom vojni prsluci - 300 miliona dolara, gvožđe i čelik - 249 miliona dolara, žitarice i proizvodi od njih - 235 miliona dolara, povrće i voće - 196 miliona dolara i obojeni metali - 188 miliona dolara.

Prvih pet odseka sa najvećim učešćem u uvozu su nafta i naftni derivati - 606 miliona dolara, drumska vozila - 563 miliona dolara, prirodni gas - 475 miliona dolara, gvožđe i čelik - 348 miliona dolara i industrijske mašine za opštu upotrebu - 339 miliona dolara.



Železnice napustilo 680 radnika

Javno preuzeće (JP) Železnice Srbije u julu je uz stimulativne otpremnine napustilo 680 radnika, saopštilo je to preduzeće


Prosečna starost zaposlenih koji su napustili železnicu je oko 54 godine, a njihova prosečna dužina staža je oko 35 godina, saopštilo je danas to preduzeće.

Za dobrovoljni prestanak radnog odnosa zaposleni su dobili otpremnine između 100 i 250 evra po godini radnog staža. Kako se navodi, 254 radnika koji se opredelio za raskid radnog odnosa, a kojima je do ispunjenja uslova za starosnu penziju nedostajalo dve godine staža osiguranja, dobili su 200 evra za svaku godinu radnog staža.

Otpremninu od 150 evra po godini radnog staža dobilo je 103 radnika, kojima je do starosne penzije nedostajala jedna godina staža. Iz grupe zaposlenih koji su ispunili jedan od uslova za starosnu penziju, uz nadoknadu od 100 evra po godini staža, izjasnilo se 69 zaposlenih, a 55 radnika je iz grupe invalida koji su imali pravo na otpremninu od 250 evra.

Radnu knjižicu je podiglo 199 zaposlenih, koji nisu ispunjavali ni jedan od predviđenih uslova, i njihova otpremnina po godini staža je 200 evra.

Procenjuje se, ističe se, da su Železnice Srbije smanjenjem broja zaposlenih u prethodnih osam godina uštedele oko 23 milijarde dinara. Nakon poslednjih dobrovoljnih napuštanja, Železnice Srbije su blizu projektovanog nivoa od oko 19.300 zaposlenih, što je po analizama i studijama optimalan broj, navodi se u saopštenju.



Cvetković: Uštede, bez novih nameta

Premijer Mirko Cvetković kaže da od budžetskih korisnika očekuje uštede i racionalizaciju, ali da Vlada neće opterećivati privredu i građane dodatnim nametima


"Vlada se priprema za pregovore sa MMF-om koji su zakazani za kraj avgusta. U tom smislu, dao sam nalog najvećim budžetskim korisnicima da razmotre sve mogućnosti za uštedu i racionalizaciju", izjavio je Cvetković i naglasio da Vlada i dalje stoji pri stavu da se neće povećavati PDV.

Što se tiče poreskih zakona oni, prema rečima premijera Cvetkovića, još nisu dogovoreni i usaglašeni. "Ali, sasvim je sigurno da ćemo voditi računa da privredu i građane ne opterećujemo dodatnim nametima", poručio je predsednik Vlade Srbije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i vlasti Srbije postigli su 26. marta ove godine sporazum o "stend baj" aranžmanu vrednom tri milijarde evra koji je trebalo da traje do sredine aprila 2011. godine ali i o štednji na svim nivoima u državi.

Sporazum je predvideo da država za dobijanje sredstava ispuni određene uslove, od kojih je najznačajniji da budžetski deficit iznosi tri odsto bruto domaćeg proizvoda, kao i da se sprovedu određene mere u pravcu fiskalnog prilagođavanja, odnosno štednje i smanjenja javne potrošnje u Srbiji.

U sklopu tog paketa vlada Srbije je zamrzla fond zarada u javnom sektoru i penzija, uvedeno je dodatno oporezivanje zarada, sprovedene mere štednje na svim nivoima državne uprave.

Sindikati i poslodavci protiv povećanja poreza


Sindikati i poslodavci su zatražili od Vlade Srbije da ne povećava porez na dodatu vrednost (PDV) i porez na zarade. Oni navode da će svako dodatno finansijsko opterećenje privrede i građana izazvati veći pad životnog standarda i dalju ekonomsku destabilizaciju privrede.

Kako se navodi, povećanje PDV-a će izazvati povećanje cena proizvoda i usluga, pad kupovne moći gradjana, rast inflacije, dalje povećanje nelikvidnosti i zatvaranje preduzeća. Povećanje poreza na zarade će uticati na smanjenje plata zaposlenima, gubitak radnih mesta i isplaćivanje plata "na crno".

Ukazavši na činjenicu da je od 108 hiljada registrovanih preduzeća u blokadi ili nelikvidno ukupno 69.850, a da država kao najveći dužnik mnogima duguje za izvršene poslove, sindikati i poslodavci tvrde da je ekonomski neopravdano i nedopustivo dalje opterećivanje privrednih subjekata "koji se nalaze u najtežoj situaciji posle 2000. godine".

Inače, u Memorandumu o ekonomskoj i finansijskoj politici, koji je usvojen u okviru aranžmana sa MMF-om navodi se da će Vlada Srbije povećati porez na dodatu vrednost (PDV) i smanjiti zarade ukoliko mere za očuvanje finansijske stabilnosti u okviru sporazuma sa MMF-om ne daju očekivani rezultat.



Pristojna ponuda državi

Industrija osiguranja nudi vladi da poreskim olakšicama stimuliše štednju kroz životna osiguranja kako bi došla do novca za investiranje u infrastrukturne projekte, kaže direktor osiguravajuće kuće „Delta Đenerali”

Brinemo li za budućnost: Nebojša Divljan Foto L. Vuletić Posledice krize i najave njenog produbljavanja naterali su pojedine kreatore ekonomske politike da tragaju za novim modelima razvoja. Jedna od ideja (guvernera hrvatske centralne banke Željka Rohatinskog)jeste da se ekonomski razvoj finansira domaćom štednjom pošto će u budućnosti biti nezdravo uzimati nove kredite i teško pribavljati direktne strane investicije. Slični problemi mogli bi da zadese i Srbiju koja je u međuvremenu„pojela” sve privatizacione prihode.

Druga ideja o finansiranju razvoja stigla je pre neki dan u Ministarstvo finansija i vladua poslata je sa adrese srpske industrije osiguranja. Na pitanje šta sadrži predlog, Nebojša Divljan, prvi čovek osiguravajuće kuće „Delta Đenerali”, kaže:

–Na razvijenim tržištima osiguravajuća industrija je veliki investitor. Kad pogledate bilanse velikih osiguravajućih kompanija, oni su veoma blizu vodećim bankama. A kad to isto pogledamo u Srbiji, tu su razlike višestruke. „Alijans”, „Aksa” ili „Đenerali” su velike firme zbog ogromnih portfolija životnih osiguranja, jer suživotna osiguranja pre svega štedna osiguranja. U zemljama evrozone ukupnaštednja prosečnog domaćinstva sastoji se od ulaganja u bankarske depozite, investicione fondove, berzanske akcije i osiguranje života. Bankarski depoziti čine 35 odsto štednje jedne porodice. U investicione fondove uloženo je 18 odsto kućnog kapitala, u penzione fondove 12 odsto, u osiguranje života 21 odsto, a u ostalo (na primer, akcije na berzi) uloženo je 14 odsto kućne ušteđevine. U Srbiji bankarski sektor drži 95 odsto štednje građana, u osiguranje života i investicione fondove porodica je uložila po dva odsto i jedan odsto u penzijske fondove.

Što je Evropljanin investiciono pametniji od građanina Srbije?

Zato što ima svest da sam mora da obezbedi svoju starost, a prosečan Srbin još bojažljivo percipira tu realnost.

Mi smo imali takav sistem socijalne sigurnosti da ljudi uopšte nisustekli naviku da se starajuo vlastitoj budućnosti,a štedna životna osiguranja upravo daju takvu mogućnost.

Ko će da misli na budućnost kad je sadašnjost teška?

Ciljna grupa za životna osiguranja je srednja klasa, oni koji sada mogu da odvoje 30 ili 50 evramesečno.

Ali, jedno je pitanje kulture štednjea drugo je da se nigde životno osiguranje nije razvilo samo podizanjemsvesti o neophodnosti štednje već i uz pomoć poreskih stimulacija.

Zašto poreske stimulacije i šta je tu interes države?

Zato što se u životnom osiguranju prikupljaju najkvalitetnija dugoročna sredstva, štojedobarinvesticioni potencijal za ekonomiju svake države. Bankarska štednja u Srbiji se malo koristi za dugoročne investicione projekte zbog mnogorazloga ali i zbog toga što banke imaju privlačnijih načina ulaganja.

Industrija osiguranja predlaže državi da poreski stimuliše sakupljanje, recimo, sto miliona evra premije godišnje od životnih osiguranja.Tih sto miliona godišnje,mi možemo da uložimo u dvadesetogodišnje obveznice države, a sa time država može da pravi puteve, gasna skladišta, elektrane i druge infrastrukturne objekte.

U sistemu osiguranja života postoji element dugoročnosti. Prednost štednje u banci je mobilnost sredstava, ulaganja u akcije neka vrsta šanse za ostvarivanje visokih prinosa, a ulaganje u osiguranje života dugoročno obezbeđuje sigurnost.

Dakle, to je nekoliko modela ulaganja, investiranja stanovništva. Ključ igre je da osiguranje želi dugoročne plasmane i, dok se drugi finansijski sektori ustežu da ulažu na dugi rok sa nižim kamatama, nama to odgovara.

Životna osiguranja se razigravaju samo uz poreske podsticaje. I imaju dvostruku ulogu, da nauče građanina da se sam stara o svojoj budućnosti i da prikupe najkvalitetnija sredstva za investicije.

Kakvi su podsticajiza prikupljanje tih para?

Mi smo dali jednostavan predlog modela koji je primenjen u Francuskoj. On kaže da ako neko najmanje pet godina svake godine uloži izvesnu sumu u životno osiguranje, država treba da mu vrati 25 odsto od plaćene premije povraćajem nekog od njegovih plaćenih poreza.

Naravno, nama je potpuno jasno da je vrlo delikatno predlagati državi bilo kakve poreske olakšice u današnjem trenutku. Ali, i da je naš predlog primamljiv jer ako država vrati evro iz tekućih budžetskih prihoda, dobija četiri evra investicionih potencijala.

Mi mislimo da je to jeftinije nego da se država zadužuje ili da to radi kroz koncesije. Autoput prema Jadranu može, u osnovi, da se finansira ovakvim modelom. Verujemo, dakle, da za dugoročne investicione projekte države ne postoji bolji izvor od štednje iz životnog osiguranja.

Ne radimo mi to samo da bismo pomogli državi, već da pomognemo sebi a ubeđeni smo da je to korisno za stanovništvo i državu. I u tome su saglasni svi iz industrije osiguranja.

Nije to nešto što može da se reši za mesec dana ali o tome treba da se razgovara i da se ne propušta potencijal koji leži na dohvat ruke.

A šta bi moglo odmah da se uradi?

Prvo i najlakše za razmatranje jeste zamena obveznica stare devizne štednje. Osiguravajuće kompanije kupile su od države tih obveznica za oko 210 miliona evra i one dospevaju za naplatu od 2010. do 2016.godine. I bez poreskih olakšica i koncepta stimulacija mi smo spremni ako država hoće da to zamenimo za dugoročnije obveznice. Dakle, to ništa ne košta i može da se završi odmah. Mi njima poboljšavamo „keš flou“. Država će 2010. imati neke obaveze po osnovu stare devizne štednje i mi joj kažemo da hoćemo da to zamenimo obveznicama koje dospevaju, recimo 2025. godine.



Monopoli i lobiji

Industrija osiguranja je optužena za monopolsko udruživanje?

Radi se o jednom banalnom aktu, o preporuci koja nije ni sprovedena, a Antimonopolska komisija je proglasila da je to zabranjeni sporazum.Zamislite, komisija priznaje da ta preporuka nije proizvela nikakve posledice ali tvrdi da je postojala namera. Međutim, mi smo mirni i uvereni da će ovakva odluka komisije pasti na višim instancama. Naša industrija po svojoj prirodi mora da formira neke zajedničke principe tzv. upravljanja rizikom kako bi se sprečilo hazardersko poslovanje koje, na kraju, plate građani. Bar je u Srbiji građanima ovo dovoljno poznato. I u svetu, antimonopolska tela paze da zajednički principi ne pređu u zonu kartelskih sporazuma. Na taj novi element svi treba da budemo spremni. Ali ovaj slučaj je daleko od dobrog početka. Nismo obelodanili ružne okolnosti, kao ni neprihvatljivo lobiranje kojim je otvoren ovaj postupak, jer smo uvereni da će viša instanca prepoznati da ovde nema nikakvog sporazuma.



Ćirić: Kriza obuzdana - poboljšanje u drugoj polovini godine

Državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije Nebojša Ćirić ocenio je da se situacija u srpskoj privredi stabilizovala i da se može očekivati poboljšanje u drugoj polovini 2009. godine

"Trend koji se vidi od maja, a nastavljen je u junu i julu, suštinski pokazuje da je pad industrijske proizvodnje 'zamrznut'", kazao je on u intervjuu agenciji Beta i precizirao da je u prvih pet meseci 2009. pad industrijske proizvodnje zaustavljen na 18 odsto.

Interesovanje stranaca

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u Srbiji u prvih šest meseci ove godine je bila za 17,4 odsto manja nego u prvom polugođu 2008. godine.

I dalje postoji ineresovanje za direktne strane investicije u Srbiji, rekao je Ćirić, ističući da nije bilo velikog otpuštanja i da je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u junu prvi put bilo više novozaposlenih nego onih koji su izgubili posao.

Kao primere novih investicija on je naveo austrijski Kronošpan koji će u Lapovu do kraja godine, u prvoj fazi investicije, uložiti oko 50 miliona evra u novi pogon za proizvodnju drvenih ploča i panela, a zatim još 80 miliona evra u drugoj fazi, kao i nemački Leoni, koji će u Prokuplju proizvoditi kablove za automobile.

Oštećeni, ali ne kao neki drugi

Državni sekretar za privredu kazao je i da se procenjuje da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2009. biti oko 3,5 odsto, što pokazuje da je Srbija oštećena krizom, ali ne u meri kao neke druge zemlje, navodeći primer baltičkih država gde je pad BDP-a oko 18 odsto.

Ti pokazatelji, ocenio je, govore u prilog činjenici da se situacija u Srbiji stabilizovala delom i zbog mera vlade.

Ćirić je naglasio da je na osnovu mera Vlade Srbije za ublažavanje posledica svetske ekonomske krize do sada odobreno oko 562 miliona evra deviznih subvencionisanih kredita, a da je u proceduri odobravanje još oko 370 miliona evra.

Dinarskih kredita, koji su kasnije krenuli, dodao je, do sada je odobreno za 15 miliona evra, a u proceduri su krediti ukupne vrednosti oko 23 miliona evra.

Dramatično umanjeni pritisak

"Program mera Vlade Srbije za prevazilaženje posledica svetske ekonomske krize je nakon pet meseci u potpunosti zaživeo i dao dobre rezultate koji se vide i prema tome što je pritisak koji je privreda osećala zbog nelikvidnosti dramatično umanjen", ocenio je Ćirić.

Do sada je 90 odsto preduzeća tražilo kredite za likvidnost, naveo je on i izrazio očekivanje da će do kraja godine povećati broj zahteva za investicione kredite.

"Radi se o određivanju prioriteta u poslovanju, prvo se rešavaju kratkoročni problemi, a onda se prelazi na srednjoročne i dugoročne projekte, odnosno na izgradnju novih pogona, nabavku mašina i opreme i tehnologija", istakao je Ćirić.

Proširenje programa

Državni sekretar za privredu je naveo da je pri koncipiranju programa mera Vlade Srbije predviđeno da se program proširuje, što je nedavno i urađeno uvođenjem subvencionisanih kredita za likvidnost za namensku industriju, odnosno za izvoznike oružja.

Nova mera za prevazilaženje krize je i pomoć od 2,1 milijarde dinara iz budžeta Ministarstva ekonomije za sedam preduzeća koja se bave proizvodnjom i remontom vagona i lokomotiva, kazao je Ćirić.

On je istakao i da su programom subvencionisanja kupovine traktora postignuti veoma dobri rezultati, tako da će Industrija mašina i traktora (IMT) zahvaljujući tom programu u ovoj godini proizvesti oko 3.000 traktora, a u 2008. je proizvela 700.

Ćrić je naglasio i da je program zamene staro za novo uz subvenciju države od hiljadu evra za kupovinu "punta" proizvedenog u Zastavi, omogućio da se proizvodnja u kragujevačkoj fabrici poveća na više od 2 hiljade vozila mesečno, a u septembru se očekuje rast proizvodnje na 4 hiljade vozila.

"Proizvodnja će ove godine biti iznad 25 do 30 hiljada, a prošle godine je proizvedeno oko 9 hiljada automobila.

Radnici Zastave će zahvaljujući tome dobiti bonus u iznosu jedne mesečne plate", kazao je državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije Nebojša Ćirić.



Škundrić: Kriza pod kontrolom

Ministar rudarstva i energetike Petar Škundrić rekao da je Vlada Srbije uspešno amortizovala snažan udar finansijske krize


Škundrić je rekao da je Vlada obezbedila relativno visoku stabilnost kursa dinara, spoljnu i finansijsku likvidnost i relativno zadovoljavajuću unutrašnju finansijsku likvidnost i disciplinu.

"Kao jedan od odgovora na finansijsku krizu, otvoreni su javni radovi na putnoj infratstrukturi čiji će se intenzitet pojačati u toku jeseni i sledeće godine, kao i pokretanje snažnog investicionog ciklusa u energetici", rekao je Škundrić.

On je ocenio da će to omogućiti "snaženje srpske ekonomije, zaustavliti stopu rasta nezaposlenih i otvaranje na desetine hiljada radnih mesta".

Škundrić je naveo da Srbija kroz energetsko infrastrukturne projekte, kao što je naftno-gasni aranžman, ostavruje strateško partnerstvo i učvršćuje dobre prijateljske odniose sa Ruskom Federacijom, ali i nekim zemljama Evropske unije, posebno sa Italijom.

"U oblasti energetike gradimo ili ćemo graditi strateške odnose sa zemljama u okruženju, zemljama EU, Nemačkom, Mađarskom, Slovačkom, a posebno partnerske odnose gradimo sa Kinom", rekao je Škundrić.

U energetici smo se strateški opredelili za unapređenje i otvaranje investicionih zahvata, najvećih u poslednjih 30 godina, unapređenje i širenje energetske proizvodnje i transportne infarastrukture, kazao je ministar energetike.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta