Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Pad industrijske proizvodnje za 14,1 odsto

Industrijska proizvodnja u Srbiji u junu bila je manja za 14,1 odsto nego u junu prošle godine, dok je za 12 odsto manja u poređenju sa prošlogodišnjim prosekom, saopštila je Privredna komora Srbije


U prvih šest meseci ostvaren je pad industrijske proizvodnje za 17,4 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Obim industrijske proizvodnje u junu u odnosu na isti mesec prošle godine beleži pad kod 22 oblasti, sa učešćem u strukturi industrijske proizvodnje od 75 odsto, i rast kod sedam oblasti, sa učešćem od 25 odsto.
Posmatrano po sektorima, zabeležen je pad prerađivačke industrije od 19,9 odsto i pad u sektoru vađenja ruda i kamena od 5,7 odsto, dok je proizvodnja i distribucija električne energije, gasa i vode ostvarila rast proizvodnje od 13,4 odsto.
Najveći uticaj na pad industrijske proizvodnje u junu imali su proizvodnja osnovnih metala, hemikalija i hemijskih proizvoda, nameštaja, prehrambenih proizvoda i proizvoda od gume i plastike. Kada je reč o padu industrijske proizvodnje u prvih šest meseci ove godine u odnosu na isti period lane, najveći uticaj imali su pad proizvodnje osnovnih metala, hemikalija i hemijskih proizvoda, prehrambenih artikala, nameštaja i motornih vozila i prikolica.



Prodaja "Knjaza" manja za sedam odsto

U prvih šest meseci ove godine fabrika mineralne vode "Knjaz Miloš" iz Aranđelovca prodala je za sedam odsto manje svojih proizvoda nego u istom periodu lane, potvrdio je direktor te kompanije za korporativne i regulatorne poslove, Rade Pribićević


On je rekao da aranđelovačka kompanija, koja posluje u sastavu "Denjub fud grupe", ostvareni bilans prodaje u prvom polugođu ne smatra lošim, imajući u vidu da je cela industrija mineralnih voda u proseku smanjila plasman za oko 10 odsto.
Pribićević kao nesumnjivi uspeh "Knjaza" navodi i činjenicu da je ta kompanija ove godine uspela, uprkos otežanim uslovima plasmana, da sačuva radna mesta i plate zaposlenih. U "Knjazu", do sada, nije otpušten nijedan radnik zbog krize, tvrdi Pribićević, već je obavljena, u cilju bolje organizacije poslovanja, unutrašnja reorganizacija radnih mesta, a nisu snižavane ni plate.
- Početkom godine smo postigli dogovor sa sindikatima da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da do ovakvih mera ne dođe, a zauzvrat smo dobili sindikalnu podršku i razumevanje oko odluke ove godine neće biti ni povećanja plata - dodao je on.
Preduzete mere su, prema njegovim rečima, bile neophodne usled globalne ekonomske krize koja nije zaobišla ni srpsku privredu, a "Knjaz Miloš" se suočava, kao i mnoga druga preduzeća, sa veoma ozbiljnim problemom naplate. Zato je rukovodstvo firme iskoristilo mogućnost da uzme subvencionisani kredit, kako bi poboljšalo likvidnost preduzeća.
- Očekujemo da jesen bude teška i da nas zbog toga, pre nego što počne oporavak, čekaju ozbiljni izazovi - predviđa Pribićević.



Diana Dragutinović: Možemo da finansiramo deficit

On može biti pokriven samo zaduživanjem države, a ne više iz privatizacionih prihoda. – Stanje privrede bilo bi lošije da smo insistirali na ostvarenju dogovorenog deficita. – To što sam za pravičniju raspodelu poreskog tereta, ne znači da sam protiv smanjenja javne potrošnje 

Prvog radnog dana iduće nedelje u posetu Srbiji stiže Misija Međunarodnog monetarnog fonda. Da proveri stanje zdravlja države i ekonomije i prepiše novu terapiju, pošto se ona od pre nekoliko meseci pokazala kao nedovoljno jaka za srpsku „boljku”.

Fiskalno prilagođavanje bilo je glavni element programa sa MMF-om, a kao deo tog programa, fiskalni deficit je ograničen na tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

Dogovorena politika oslanjala se na zamrzavanje novog zapošljavanja i pad diskrecionih rashoda, zamrzavanje plata i penzija.

Na prihodnoj strani povećane su akcize na derivate nafte i cigarete, uvedena taksa na račune mobilne telefonije, a bio je predviđen i niz nestandardnih mera, kao što je privremeno preusmeravanje 40 odsto sopstvenih prihoda direktnih i indirektnih budžetskih korisnika, ili 100 odsto dobiti javnih preduzeća za finansiranje redovnih budžetskih rashoda.

Povećano je fiskalno opterećenje dividendi i autorskih honorara kako bi se smanjile razlike u poreskom tretmanu prihoda od rada.

Na pitanje šta je ostvareno iz tog programa, ministarka finansija Diana Dragutinović, koja će biti jedan od tri najvažnija domaćina Misije MMF-a kaže:

– Na strani rashoda, sve što je dogovoreno sprovedeno je rebalansom budžeta. Dakle, zamrzavanje plata korisnicima budžeta Republike i ograničenje u zapošljavanju. Uštede po obe osnove iznose oko od 7,5 milijardi. Diskrecioni rashodi smanjeni su za 40 milijardi dinara, transferi lokalnoj samoupravi manji su za 15 milijardi, a Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje za tri milijarde dinara.

Na strani prihoda povećane su akcize na derivate nafte i cigarete, uvedena taksa na račune mobilne telefonije.

Neke mere, međutim, nisu sprovedene onako kako je dogovoreno sa MMF-om, posebno preusmeravanje 40 odsto sopstvenih prihoda direktnih i indirektnih budžetskih korisnika, kao i stoprocentna dobit javnih preduzeća na finansiranje redovnih rashoda. Odustalo se i od dogovorenog povećanja fiskalnog opterećenja autorskih honorara.

Ako pođemo od pretpostavke da će stvarni prihodi budžeta biti manji od planiranih za oko 30 do 40 milijardi dinara u odnosu na rebalans, 70 odsto je posledica ekonomske krize, pada potrošnje i uvoza, dok se 30 odsto odnosi na neispunjavanje mera dogovorenih sa MMF-om. Najveći podbačaj je kod sopstvenih prihoda.

Da li je urađeno i nešto što nije dogovoreno da bi se popravile javne finansije?

Omogućena je preregistracija vozila sa crnogorskim tablicama i E tablicama. Podsećam da su zarade u državnoj administraciji i javnim preduzećima na republičkom i lokalnim nivoima iznad 40.000 dinara umanjene, a od prikupljenih sredstava formira se budžetski fond namenjen većoj podršci socijalno ugroženom stanovništvu za vreme krize. Procenjujem da ćemo po ovim osnovama sakupiti oko šest milijardi dinara do kraja godine i na taj način delimično neutralisati neispunjavanje mera dogovorenih sa MMF-om.

Koja je startna pozicija za pregovore?

Kao rezultat delimičnog nesprovođenja mera i efekata pada ekonomske aktivnosti i potrošnje, planirani fiskalni deficit neće moći da se ostvari. Umesto da bude tri odsto BDP-a, deficit će biti između 4,5 i pet odsto. Pri tome, deficit od tri odsto BDP-a izabran je više kao rezultat ocene da veći fiskalni deficit neće moći biti finansiran. Međutim, neosporno je da možemo finansirati veći deficit. Ali, za razliku od vremena kada je deficit bio finansiran privatizacionim prihodima, od 2009. godine može biti finansiran samo zaduživanjem države. Podsećam da su svi ostali elementi programa ispunjeni, odnosno monetarna politika i strukturne mere su na liniji onog što je dogovoreno.

Šta će biti sadržina pregovora?


Imaće kratkoročnu i dugoročnu komponentu. Kad je u pitanju kratak rok, do kraja 2009, mislim da ćemo se brzo usaglasiti o veličini deficita i načinu njegovog finansiranja. Treba reći da je ovaj deficit manji od prosečnog u evrozoni gde je 5,9 odsto, uporediv je sa deficitom u zemljama koje odlikuju dobre, stabilne javne finansije, kao što su Austrija, Nemačka, Češka. Konačno, javne finansije i makroekonomski pokazatelji su bolji nego u drugim zemljama koje imaju program sa MMF-om. Mislim da bi stanje privrede bilo lošije da smo insistirali na ostvarenju dogovorenog deficita.

Pregovori će zavisiti od procene brzine oporavka svetske i naše privrede. U zavisnosti od brzine oporavka, odrediće se i brzina kojom treba da se odvija prilagođavanje. Različito fiskalno prilagođavanje je potrebno u uslovima relativno tromog ili relativno brzog oporavka. Svakako da je potrebno znatno manje fiskalno prilagođavanje u uslovima dinamičnog oporavka. Zato treba da projektujemo moguće scenarije rasta, odnosno oporavka i da procenimo šta treba preduzeti danas. A mogući su sledeći ishodi:
– dalje pogoršavanje, ali je ono malo verovatno imajući u vidu prve zračke nade;
– stagnacija, takođe malo verovatna;
– spor oporavak koji je najviše verovatan;
– i konačno, brz oporavak, što je manje verovatno od prethodnog ishoda.

Ono što, na primer, radi administracija američkog predsednika Baraka Obame pretpostavlja brz oporavak. Volela bih da su u pravu. Ali, ako je istorija učiteljica života, bojim se da oporavak neće biti brz.

Šta je na pregovaračkom stolu?

Prvo treba da se dogovorimo o veličini prilagođavanja. A kad se o tome dogovorimo, ostalo je kombinacija različitih poteza. Srećom ima ih mnogo koji će dovesti do dogovorenog prilagođavanja. A čim postoji mnogo opcija, neophodno je usaglašavanje i unutar vlade, kao i između vlade i MMF-a. Imam utisak da se kod nas na različita mišljenja gleda kao na sukobe, nešto nezdravo. Mislim upravo obrnuto.

Prvo, u koalicionoj vladi, normalno je da postoje različita gledišta. A i kad bismo to apstrahovali, normalno je da postoji neka vrsta takmičenja. Dokle god je to fer-plej, ja sam za takmičenje, jer konkurencija dovodi do najboljeg rešenja.
Vi, ipak, predlažete povećanje poreza na zarade, a neki drugi smanjenje javnih rashoda.
Ne povećanje, već pravičniju raspodelu tereta. A to znači povećanje za jedne, ali smanjenje za druge.

Po pravilu, moj predlog se tumači kao povećanje opterećenja, a zaboravlja se, nadam se ne namerno, da ovaj predlog podrazumeva smanjenje opterećenja za oko 65 odsto zaposlenih. Možda možemo diskutovati šta je to pravda i pravičnost kad je oporezivanje u pitanju. Za mene, pravično je da se plaća srazmerno ekonomskoj snazi i zato sam za progresivno oporezivanje zarada, ali uz najviše dve poreske stope i postojanje neoporezivog iznosa.

To što sam za pravičniju raspodelu poreskog tereta ne znači da sam protiv smanjenja javne potrošnje. I između opcije da javne prihode povećam na nivo javnih rashoda ili učinim obrnuto, javne rashode smanjim na nivo javnih prihoda, moj izbor je uvek druga opcija. Ako mislimo da privreda brže raste, potrošnja se mora smanjiti za oko tri odsto BDP-a. Takođe, najbolje je da teret krize podnese država sama, odnosno oni koji se finansiraju iz javnih prihoda. Ali, i oni su ljudi, i ne treba zaboraviti da iza smanjenja javne potrošnje stoje opet ljudi. To je oko 436.000 zaposlenih, izuzimajući javna preduzeća, oko 1.650.000 penzionera, oko 100.000 onih koji primaju različite oblike socijalne pomoći…



Pregovori će uspeti

Da li će pregovori biti kompromis ili sistem „uzmi ili ostavi”?

Pregovori nikad nisu uzmi ili ostavi. Ni s jedne, a ni s druge strane. Uostalom i Program se menja sa promenom okolnosti. Kad smo prvi put pregovarali u oktobru 2008, govorili smo o deficitu od 1,75 odsto. U aprilu 2009. o deficitu od tri odsto, a sada ćemo sigurno o većem od tog procenta. Slično je i u drugim zemljama. I ne treba zaboraviti da je svim učesnicima u pregovorima, i nama, i MMF-u bitno da pregovori uspeju. I zato će uspeti.



EPS postaje vlasnik dela kapitala RTB "Bor"?

Ukupan dug Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) "Bor" Elektroprivredi Srbije (EPS) za utrošenu struju zaključno sa prošlom godinom iznosi pet milijardi dinara, a najveći srpski proizvođač bakra ove godine nije uplatio ni dinar za potrošenu struju, rečeno je u EPS


Na narednoj sednici Upravnog odbora EPS trebalo bi da bude prihvaćen zaključak Vlade Srbije o tome da EPS, konverzijom dugovanja, postaje suvlasnik kapitala u Rudarsko-topioničarskom basenu (RTB) "Bor", najavljuju u upravi EPS.
Vlada Srbije je krajem jula odlučila da dug RTB Bora prema EPS pretvori u kapital, a EPS je na sličan način postao suvlasnik u preduzećima "Raška holding" iz Novog Pazara i "Politika AD".
Tačan iznos dugovanja RTB "Bor" nikada nije zvanično saopšten, ali su procene da je reč o sumi većoj od 500 miliona dolara, a veći deo tog iznosa potražuje sama država, odnosno javna preduzeća. Prema ranijoj izjavi ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića, obaveze RTB prema poveriocima i infrastrukturna imovina trebalo bi da budu konvertovani u državni udeo u preduzeću, čime će država praktično postati vlasnik RTB, a preduzeće biti rasterećeno od obaveza.
Kada je reč o komercijalnim poveriocima, najveća dugovanja borskog basena su prema grčkoj kompanija "Mitilineos", koja je 2005. godine podnela tužbu protiv države Srbije zbog nenaplaćenog duga koji ta firma potražuje od RTB Bor. "Mitilineos" od RTB Bor potražuje 16 miliona dolara i 4.000 tona bakra.



Decline in Industrial Production
Serbia's industrial output in June 2009 recorded a 14.1 percent drop compared to the same month last year, and 12 percent against the 2008 average, show the data released by the Center for Scientific Research at the Serbian Chamber of Commerce. Regarding sectors, the drops are recorded in the processing industry - 19.9 percent, mining sector - 5.7 percent, while the production and distribution of electric power, gas and water noted a 13.4 percent increase.


Measures for the IMF Talks Are Being Prepared
Measures that the government plans to implement in a bid to balance out budget revenues and expenditures are still a work in progress and might not be on Parliament's agenda on August 20, the Finance Ministry stated yesterday. The Ministry has completed its part of the work and submitted to the PM Mirko Cvetkovic draft measures which would lead to boosting budget revenues and cutting expenditures; nevertheless, other ministries also have the say in the matter. The officials declined to reveal any details about the draft measures, which are to be kept under wraps until consensus is reached on them within the government.


Five Million Kilos of Plums Exported to Russia
The export of fresh fruits and vegetables from Serbia to Russian Federation is continouous without any interruptions, stated the director of the General Inspectorate of the Ministry of Agriculture Dusan Pajkic and stressed that five million kilos of plums were exported to Russia in the past 10 days. Pajkic stressed that certain media have broadcasted misleading information on the alleged interruption in the export of plum to Russian market due to problems with a certificate on quality of fruits and vegetables buyers in Russia want now.


Tender for Dimitrovgrad Beltway Scheduled for Today
A tender for the construction of a beltway around Dimitrovgrad, on the European Corridor 10 through Serbia, will be published today at the Official Gazette, member of the managing board at the company Koridor 10, Nenad Ivanisevic, said. During his visit to the construction site on the Horgosh-Novi Sad highway, which is part of the European Corridor 10, he said that the World Bank had given its consent for the beginning of the tender procedure pertaining to the construction of the beltway that would be financed with part of the loan totaling USD 388 mn. Tender bids may be submitted by 22 October, Ivanisevic said.


Serbian businessman Philip Zepter buys tender documents for 3 Croatian shipyards

Serbian businessman, Filip Zepter, is interested in buying three Croatian shipyards, Dnevnik.hr reports. One of the richest people in Europe, with the real name Milan Jankovic, purchased documentation for Brodotrogir, Kraljevica and special vessels shipyard Split. Zepter wants to enter shipbuilding for several years now aiming to maintain production there, says Blaz Buble, director of Propela, who received the documentation on behalf of Zepter. All five shipyards put up for sale by the Croatian Government do not have to continue building ships; the website reminds.



EPS Co-Owner of RTB Bor
The government decided to turn the Serbian Electric Power Industry into a co-owner of Copper Mining and Smelting Company (RTB) Bor. This was a forced decision prompted by RTB’s unpaid electric power bills which amounted to more than RSD 5 billion. EPS officials claim that the Bor-based company hasn’t been paying electric power bills since the beginning of the year; at the same time, EPS had to pay “several hundred million Euros” of VAT taxes for that electric power to the state. When asked to comment on the government’s decision, EPS officials said that turning EPS into a co-owner of RTB and its other debtors only endangers the liquidity of domestic electric power industry. It is bad for EPS that its debtors, among which is the Bor-based company, are not forced to pay electric power bills. EPS officials still don’t know their company’s stake in RTB Bor. They were told that the information was unavailable since the value of the Bor-based company hasn’t been assessed yet.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta