Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kina može da ulaže u Ikarbus i FAP?

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić pozvao je kineske privrednike da ulažu u srpsku industriju kamiona i autobusa

"Pozvali smo kineske partnere na ulaganje u Ikarbus i FAP", kazao je Dinkić i precizirao da je moguće zajedničko ulaganje ili grinfild investicija.

Ministar ekonomije u Kini boravi u okviru delegacije koju predvodi predsednik Srbije Boris Tadić, razgovarao je i s predsednikom kineske Eksim (Exim) banke Li Žuoguom o kreditiranju infrastrukturnih projekata u Srbiji.

Prema njegovim rečima za most Zemun-Borča, koji će biti izgrađen u okviru postignutog dogovora o strateškom partnerstvu dve zemlje, trebalo bi da bude odobren kredit od oko 200 miliona evra.

"Kina će na internom tenderu izabrati najpovoljnije ponude svojih kompanija koje će biti glavni izvođači radova", naveo je Dinkić i dodao da će na izgradnji tog kapitalnog objekta kao izvodjači biti angažovana i srpska preduzeća.

Eksim banka može, kako je precizirao, da odobri kredit na 15 godina, sa početkom otplate od pet godina i maksimalnom fiksnom kamatom do tri odsto godišnje.


Izgradnja mosta Zemun-Borča trebalo bi da počne sledeće godine, a u narednoj fazi saradnje Srbije i Kine, vrednost infrastrukturnih radova mogla bi dostići i milijardu evra.

"Planiramo više regionalnih projekata poput tunela kroz Frušku goru i obilaznice oko Kragujevca, ali i povezivanje Prokuplja i Šapca sa Koridorom 10", naveo je Dinkić i dodao da bi Eksim banka mogla da sufinansira i gradnju autoputa Beograd-Čačak.

Delagacija Srbije sutra putuje u Šangaj, a u središtu pažnje biće razgovori o saradnji u modernim industrijama, kao što su elektronska i informatička.

"Jasno samo stavili do znanja da nismo zainteresovani za tekstilnu i slične industrije, već za nove oblasti", kazao je Dinkić i dodao da saradnja s Kinom može značajno uticati na ekonomski razvoj Srbije.

Predsednik Tadić i kineski predsednik Hu Djintao juče su postigli dogovor o uspostavljanju strateškog partnerstva dve zemlje u cilju daljeg unapredjenja bilateralnih odnosa i posebno ekonomske saradnje.



MMF će biti popustljiviji prema Srbiji

Zvanična verzija Vladine platforme za pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom je dobra i mislim da postoji mogućnost da država obezbedi nastavak programa, a da ne bude primorana da podiže porez na dodatu vrednost, budući da iz pregleda situacije, kao i razgovora sa pojedinim članovima našeg pregovaračkog tima, stičem utisak da će misija ovog puta biti popustljivija - kaže Vladimir Vučković, profesor Megatrend univerziteta i saradnik biltena Makroekonomske analize i trendovi, u intervjuu za Danas, povodom dolaska misije MMF-a u ponedeljak

Kako bi Vlada mogla da nastupi u pregovorima?

- Udarna igla sa naše strane biće predlog da se budžetski deficit poveća na 4,5 odsto BDP i insistiraćemo na kratkoročnoj i srednjoročnoj reformi javnog sektora, koja će započeti na jesen i trajati naredne dve do tri godine. Videćemo da li će to biti dovoljno za MMF, ali me ne bi čudilo da se u pregovorima nađu neka fina podešavanja, koja nisu toliko u žiži javnosti kao PDV, poput akciza ili određenih prihoda državnih organa, oporezivanja autorskih honorara ili novca koji je država pokušala da uzme od fakulteta. Nadam se da će to biti dovoljno, da ne bismo morali da podižemo PDV.

Koliko je realno očekivati da se MMF zadovolji takvim predlozima bez zahteva za povećanje poreskih davanja?

- MMF je sada mnogo manje zahtevan nego prethodnih godina, pošto je pretrpeo brojne kritike zbog loših poteza koje je povlačio u drugim zemljama. Sigurno je da će strogo zahtevati neke stvari, poput jasnog plana privatizacije javnih preduzeća, ali ako naša delegacija bude imala dobre argumente za svoju poziciju, moguće je da optimistična prognoza postane realna.

Kada Vlada od MMF-a zatraži da budžetski deficit poveća na 4,5 odsto BDP-a, moraće da pokaže da može da finansira toliki manjak. Koji bi način pokrivanja deficita bio prihvatljiv za MMF?

- Bojim se da će se ići na dalje zaduživanje, pa ćemo MMF-u dokazivati da ćemo u narednim godinama moći da vraćamo te kredite. Imamo trezorske zapise, a moguće je da će država u panici ponovo ponuditi komercijalnim bankama da od njih uzme zajam, kao što je nedavno uzela 90 miliona evra od tri banke u Srbiji. Tu su i brojne međunarodne institucije i bilateralni sporazumi sa drugim državama, tako da trenutno nije problem zadužiti se. Međutim, to je samo odlaganje problema pa treba biti pametan i misliti o tome kako ćemo sve te dugove kasnije zaista vraćati.

Sastav delegacije

Predstavnike MMF-a u ponedeljak će dočekati premijer Mirko Cvetković sa savetnicima iz svog kabineta, kao i ministarka finansija Diana Dragutinović. Nezavisno od njih, sa članovima misije će razgovarati i ministar rada Rasim Ljajić, pošto, kako kažu za Danas u Cvetkovićevom kabinetu, kod svake revizije sporazuma, MMF ima sastanke sa predstavnicima pojedinačnih ministarstava kako bi se utvrdilo šta je od ranije dogovorenog urađeno. Pre sastanka sa MMF-om premijer će okupiti Ekonomski savet radi finalnih konsultacija, ali za sada nije predviđeno da se članovi Saveta sastanu sa misijom iz Vašingtona. Delegaciju MMF-a neće dočekati ministar ekonomije Mlađan Dinkić, koji je u poseti Kini, kao ni guverner Narodne banke Radovan Jelašić, koji takođe boravi u inostranstvu.



Amerikanci ulažu u Kruševcu

Firma „Silver dženezis” kreditira firmu „Dilab trejd” za nabavku opreme za izradu proizvoda na bazi srebra i zlata

Dušan Ilić sa izjavom o namerama firme „Silver dženezis” (Foto R. Stanković) Kruševac – Porodična firma „Dilab trejd” Dušana Ilića, koja se razvija u Biznis inkubator centru, u prilici je da prva, pre roka, okonča „inkubacioni period” i nastavi razvoj na novoj lokaciji, u saradnji sa kompanijom „Silver dženezis”. Ova američka firma je zainteresovana da unapredi srebrni i zlatni proizvodni program „Dilab trejda”, obezbeđujući najsavremeniju opremu vrednu 1,5 miliona evra.

„Dilab trejd” je u proleće prošle godine dobio 40 kvadratnih metara u Biznis inkubator centru, a ove godine i proširenje. Sada koristi 140 kvadrata za proizvodnju „srebrne koloidne vode”, „srebrne kreme” i „srebrne zaštite”, a uskoro će na tržište lansirati „zlatnu koloidnu vodu”. Za kratko vreme ova firma je uspela da započne izvoz u susedne zemlje, a nedavno je jednoj trgovinskoj firmi u Švajcarskoj isporučila 300 jedinica svojih proizvoda.

– Pored znanja i inventivnosti, u biznisu je neophodno nekada imati i sreće. Prošle godine posetio nas je tadašnji američki ambasador Kameron Manter. Upoznao se sa našim programom i nastojanjem da ubrzamo saradnju sa poznatom američkom kompanijom „Silver dženezis”. Pomogao nam je da brže dođemo do potpisivanja izjave o namerama, a potom i ugovora o investiciji. Dobićemo opremu koja je poslednja reč tehnologije, u kojoj je u procesu proizvodnje uticaj ljudskog faktora sveden na minimum – kaže tehnolog Dušan Ilić, vlasnik firme „Dilab trejd”, inače stručni saradnik na Visokoj hemijsko-tehnološkoj školi u Kruševcu.

Prvi veliki uspeh „Dilab” je na tržištu napravio prošle godine lansirajući „srebrnu koloidnu vodu”, preparat koji pomaže lečenju infektivnih bolesti i podmlađivanju ljudskog tela. „Srebrna krema” sadrži čestice srebra čistoće 99,999 odsto, koje po rečima Ilića, imaju široku primenu kao pomoćno sredstvo u lečenju kože.

Najnoviji proizvod na bazi srebra je „srebrna zaštita” koja neutrališe štetno bakterijsko dejstvo. Ilić tvrdi da je ovaj proizvod izvanredno pomoćno sredstvo za isceljivanje i prirodnu regeneraciju oštećenog tkiva i intimnih delova tela. Ovih dana u laboratoriji „Dilab” su završene pripreme recepture za novi proizvod, nazvan „zlatna voda”. Reč je o preparatu na bazi koloidnog zlata, odnosno jona zlata najveće čistoće, „koji su suspendovani u redestilisanoj vodi“. U pripremljenoj deklaraciji ovog proizvoda piše da „zlatna voda“ revitalizuje um čoveka, povećava osećaj optimizma i motivacije, pamćenja i koncentracije, ali da je mogu koristiti samo oni koji nisu alergični na zlato.

U kruševačkom „Dilabu” su ovih dana obasuti predlozima da počnu proizvodnju srebrnih maski protiv novog, odnosno tzv. svinjskog gripa. Dušan Ilić, i pored mogućnosti za brzu i dobru zaradu, smatra da ne treba da odstupa od definisanog programa. Držaće se, kaže, američkog partnera i usvojenog projekta za podizanje novog objekta, koji treba da bude završen do proleća naredne godine, tako da će se „Dilab trejd” znatno pre roka iseliti iz Biznis inkubator centra, kao zrela i profitabilna firma.



Valjevski Krušik gradi fabriku kartonske ambalaže

Fabrika naoružanja i municije Krušik iz Valjeva zajedno s privatnom kompanijom Irma gradi fabriku kartonske ambalaže, vrednu 18,9 miliona evra, izjavio je u petak generalni direktor Krušika Jovan Davidović.



Ne prodaje se „Droga Kolinska"

Predsednik Upravnog odbora „Droga Kolinska" Slobodan Vučićević demantovao je juče informaciju koja se pojavila u slovenačkim medijima da se priprema prodaja te kompanije u čijem sastavu posluju i preduzeća „Grand Prom" i „Soko-Štark"

„Demantujem tu informaciju. Mislim da nije vreme za prodaju i da 'Droga Kolinska' treba da ojača u sledećih nekoliko godina jer će i uslovi na tržištu da se poprave", rekao je on Tanjugu i dodao da očekuje da u narednom periodu poraste vrednost kompanije.

Slovenački „Dnevnik" objavio je u četvrtak da su „u igri za kupovinu Istrabencove firme 'Droga Kolinska' američka Teksas Pacifik grupa (TPG) i najmanje jedno sprsko preduzeće". Isti list je naveo i „da je Vučićević o mogućnosti vlasničkog ulaska u 'Drogu Kolinsku' već razgovarao sa najmanje dva preduzeća sa područja bivše Jugoslavije - Marbom iz BiH i srpskim Centroproizvodom".

Vučićević, međutim, naglašava da ni težak finansijski položaj "Istrabenca", koji je većinski vlasnik „Droge Kolinske", ne utiče na poslovanje „Kolinske".

„Neznatan je uticaj 'Istrabenca' na 'Kolinsku' jer smo mi posebno preduzeće. Da sutra neko kupi 'Istrabenc', ili da tu kompaniju preuzmu banke, 'Kolinska' će nesmetano da radi. 'Istrabenc' je Holding sa 24 zaposlenih, a 'Kolinska' ima 2.000 zaposlenih", podvukao je Vučićević.

On je podsetio da je Nadzorni odbor „Istrabenca" pre godinu dana dao zeleno svetlo za prodaju „Droge-Kolinske" kao i da je ona jedno vreme bila na prodaju. „To je pitanje bilo aktuelno i bilo je puno ponuđača i interesenata. Međutim u poslednjih šest meseci više niko ne priča o tome i zbog čega su se sada pojavile te informacije, ne znam", naveo je on.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta