Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Očekuju se dobri prinosi u Banatu

Sve zasejane kulture u opštinama Vršac, Bela Crkva i Plandište su u dobrom stanju , pa stručna poljoprivredna savetodavna služba "Agrozavod" iz Vršca saopštava da treba očekivati solidan prinos

Pored domaćih sorti zastupljena su i semena svetskih kompanija, što prema "Agrozavodu", povećava verovatnoću boljeg roda.

Na njivama u opštinama Vršac, Bela Crkva i Plandište zasejano je 36.393 hektara kukuruza, 21.350 hektara suncokreta, 9.450 soje, 755 hektara šećerne repe, 2.950 hektara krmnog bilja, dok je povrće zasejano na 1.190 hektara.

Žetva suncokreta počeće ovih dana, dok će se kukuruz brati sredinom septembra.



Nastavlja se proizvodnja „punta“

Nakon privremenog zastoja zbog kolektivnog godišnjeg odmora, proizvodnja „punta“ juče je nastavljena i do kraja avgusta će biti proizvedeno oko 800 vozila


Zoran Radojević, generalni direktor Grupe Zastava vozila izjavio je da tokom pauze obavljen redovan remont opreme u pogonima „Karoserija“, „Lakirnica“ i podešavanje proizvodnih traka u „Montaži“.

Radojević je potvrdio da će se proizvodnja „punta“ povećavati, kao i da neće biti realizovan plan od 4.000 vozila mesečno. „Proizvodnja će biti veća i očekujemo da će već od 1. septembra dnevno umesto dosadašnjih 120 biti proivedeno oko 200 automobila. Od kraja marta, kada je počela proizvodnja „punta“ u fabrici automobila proizvedeno je 7.145 vozila“, rekao je Radojević.

Podsetimo da je u Zastavi početkom jula startovala proizvodnja „punta“ sa dizel motorom, dok bi u septembru, prema ranijim najavama, trebalo da počne produkcija sa pogonom na gas.



Prokopijević: Smanjenje adminstracije odličan predlog

Ekonomista Miroslav Prokopijević ocenio je danas da je odluka Vlade Srbije da predloži Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) smanjenje državne administracije odlično rešenje, ali da je potrebna odučnost da se to sprovede

"To je najbolji mogući predlog i nešto što je trebalo davno uraditi", rekao je Prokopijević.

Prema njegovim rečima, postoji mogućnost da MMF ipak to ne prihvati, jer Vlada Srbije nije uradila ništa od onog što je prethodno obećala.

"Nije nemoguće da će MMF tražiti povećanje poreza, jer u prošlim pregovorima što je obećano ništa nije urađeno", kazao je Prokopijevcih,

Prokopijević je rekao da je pitanje da li je Vlada dovoljno jaka da sprovede reformu državne administracije i da "nije siguran da će razjedinjena, politički slabašna Vlada, sa politički slabim
preijerom moći to da izvede".

On je rekao da trenutno državna administracija ima 62.000 službenika, od čega je 37.000 na nivou centralne države, a na lokalnom nivou 25.000, ali da je glavni problem javni sektor u kome je
zaposleno 500.000 ljudi.

Misija MMF-a, koja sutra dolazi u Beograd, razgovaraće sa predstavnicima Vlade Srbije i NBS o ispunjavanju uslova iz aranžmana, kojim je Srbiji odobren kredit od oko tri milijarde evra.



Slobodna carinska zona u Kragujevcu

Grad Kragujevac i firma Fijat automobili Srbija formiraće Društvo za upravljanje budućom slobodnom carinskom zonom u Kragujevcu, a odluku o tome treba da donese Skupština grada u septembru, najavio je danas zamenik kragujevačkog gradonačelnika Nebojša Zdravković


"Slobodna carinska zona u Kragujevcu obuhavatiće dve lokacije, kompletan prostor fabrike automobila i novu industrijsku zonu Korman polje, površine 55 hektara", rekao je Zdravković agenciji Beta.

Prema njegovim rečima, dogovoreni su svi tehnički detalji u vezi sa formiranjem Drušstva, dok će procenti ucešća predstavnika grada i fabrike Fijat automobili Srbija u upravljanju zonom biti uskoro definisani.

"Skupština grada Kragujevca treba da u septembru usvoji odluku o formiranju Društva, kao i elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone", kazao je Zdravković.

Na osnovu tih odluka, objasnio je Zdravković, Ministarstvo ekonomije i Vlada Srbije treba da daju saglasnost za osnivanje slobodne carinske zone u Kragujevcu.

Formiranje slobodne carinske zone u Kragujevcu je predviđeno sporazumom između države Srbije i italijanske kompanije Fijat.

U Srbiji je planirano pet slobodnih carinskih zona, a zona u Kragujevcu je jedina u oblasti automobilske industrije.

Lokalna uprava je, rekao je Zdravković, uradila plan za eksproprijaciju zemljišta površine 55 hektara u industrijskoj zoni "Korman polje", gde će biti smešteni fabrički pogoni 15 Fijatovih kooperanata.

"Odluku o eksproprijaciji doneće Vlada Srbije, a parcele koje su obuhvaćene ugovorom sa Fijatom biće date na raspolaganje italijanskoj kompaniji da organizuje proizvodnju delova za auto industriju", rekao je Zdravković.

On je naveo da na lokaciji koja je predviđena za Fijatove kooperante ima oko 200 parcela, odnosno oko 20 hektara pripada Zastavi, a veći deo zemljišta je u privatnom vlašništvu.

Prema rečima Zdravkovića, Fijat je lokalnoj upravi dostavio program raspoređivanja kapaciteta kooperantskih firmi u Korman polju.

Na osnovu tog plana, kragujevačka Direkcija za urbanizam uradiće plan detaljne regulacije zone, kao i idejni i glavni projekat.

"Plan detaljne regulacije biće završen do kraja ove godine, a zatim sledi opremanje zone putnom i komunalnom infrastrukturom", rekao je Zdravković

On je dodao da o svim aktivnostima u zoni, predstavnici lokalne uprave vode razgovore sa glavnim Fijatovim arhitektom Dijegom Velinijem.



Berza se zagreva

Promet porastao za 10,7 odsto, a indeks najlikvidnijih akcija skočio za 0,77 procenata

Znaci povratka u zoni normalnog poslovanja: Beogradska berza (Foto Tanjug) Uz povremene zastoje, Beogradska berza se u poslednjih mesec dana lagano oporavlja, što bi mogao da bude znak povratka u zonu normalnog poslovanja, posle dvogodišnje velike krize, koja je doprinela obaranju oba indeksa akcija daleko ispod startne vrednosti od 1.000 poena. Tako je u minulih sedam dana obim trgovanja porastao za 10,75 odsto (u dinarima), odnosno za 10,91 procenat ( u evrima). Promet je iznosio 279,02 miliona dinara, odnosno 2,99 miliona evra, a ostvaren je u 1.267 transakcija, što je za 3,65 odsto manji broj zaključenih poslova.

Trgovalo se sa 127 serija akcija, od kojih je 41 poskupela, a 48 je pojeftinilo, a oba indeksa, kao pokazatelji cenovnog trenda, bila su u neznatnom rastu.

Indeks najlikvidnijih akcija BELEX15 je skočio za 4,95 poena, odnosno 0,77 odsto, na 650,06 poena, dok je kompozitni indeks 100 odabranih akcija BELEXline porastao na 1.263,51 poen, što je za 1,27 poena, odnosno 0,10 procenata više nego sedam dana ranije.

Podsećanja radi, maksimalne vrednosti ovih pokazatelja trenda kretanja cena akcijskog kapitala ostvarene 3. maja 2007. godine bile su 3.335,20 poena (BELEX15), odnosno 5.007,34 poena (BELEXline).

Strani investitori su prošle nedelje u ukupnom prometu ponovo ustupili primat domaćim, o čemu svedoči podatak da je njihov udeo bio svega 20,05 odsto.

Prošle sedmice njihovo učešće u prometu akcijama bilo je 21,98 odsto, a u trgovanju obveznicama – 6,70 procenata. U kupovini vlasničkih papira njihov udeo bio je 23,96 odsto, a u prodaji – 19,99 procenata.

Rekorder s rastom cene od 11,89 odsto, na 1.299 dinara, bilo je građevinsko preduzeće „Planum”, a „Metalac” je vicešampion s poskupljenjem od 9,98 procenata, na 2.204 dinara. Sledi „Politika”, čije akcije su se zagrejale 7,50 odsto, na 129 dinara, zatim „Meser tehnogas”, čiji papiri su u prošloj sedmici ojačali 6,38 procenata (na 5.000 dinara), dok su akcije „Agrokopa” snažnije za šest odsto i dosegle su 371 dinar.

Procenti pojeftinjenja su bili manje-više slični poskupljenjima, o čemu svedoči podatak da je negativni rekorder prošle sedmice s pojeftinjenjem od 12,48 odsto bio Jubmes, čije su akcije na kraju trgovačkog dana u petak vredele 14.003 dinara. Papiri GP „Napred” su utanjili za 7,41 procenat, a pali su na 2.500 dinara. Akcije „Pupin telekoma” su izgubile na vrednosti 6,98 odsto i pale su na 200 dinara, dok su hartije „Fidelinke” posrnule za 6,61 odsto, i pale su na 410 dinara. Sledi Metals banka, čije akcije su regresirale 6,12 odsto, na 6.300 dinara.

Prošle sedmice se najviše trgovalo akcijama „Agroopreme” koje su promenile vlasnike za 108,4 miliona dinara.

Vicešampioni su akcije AIK banke, čiji papiri su prodati za 31,4 miliona dinara, a najbolju prođu među investitorima imale su obveznice stare devizne štednje najdocnijeg roka prispeća 2016. godine, kojima je ostvaren promet vredan 6,6 miliona dinara.

-----------------------------------------------------------

Usitnjavanjem do iste vrednosti akcija

Usitnjavanje akcija NIS-a, koje je dovelo do povećanja njihovog broja sa 8.153.040 na 163.060.400 nominalne vrednosti 500 dinara, što je umanjenje od 20 puta, nije presedan na domaćem tržištu kapitala, na kojem je to prvo učinila Jubmes banka, a potom „Tigar” i „Sojaprotein”. Cilj deobe akcija uvek je povećanje likvidnosti, kako bi one bile pristupačnije kupcima, pri čemu postojeći vlasnici ne gube na vrednosti svoje imovine, niti zbog toga opada tržišna kapitalizacija kompanije, odnosno ukupna vrednost njenog akcijskog kapitala.

Podsećanja radi, usitnjavanjem, odnosno berzanskim jezikom rečeno splitovanjem akcija, Jubmes je 2006. godine od 14.119 akcija, čija je pojedinačna nominalna vrednost bila 70.700 dinara, povećao broj tih hartija na 98.833. Njihova tadašnja pojedinačna nominalna vrednost bila je 10.100 dinara, što znači da je bila sedam puta niža nego pre usitnjavanja.

Iste godine i „Tigar” je „rasitnio” svoje akcije umanjujući njihovu nominalnu vrednost sa 12.000 na 1.200 dinara. Nakon splitovanja broj akcija se povećao sa 171.846 na 1.171.846 komada. Cilj ove operacije je bio povećanje likvidnosti i disperzija vlasništva.

Kad je pre nekoliko godina „Sojaprotein” usitnjavala svoj akcijski kapital, tadašnjih 1.078.000 akcija koliko ih je bilo pre „splitovanja”, njihov broj je deobom povećan na 5.390.000 akcija, što je značilo da je svaki akcionar koji je imao jednu postao vlasnik pet akcija tog emitenta. U to vreme tržišna cena akcija „Sojaproteina” bila je 18.000 dinara, a nakon splitovanja mnogi akcionari su se odjednom našli u čudu kad su videli da su njihove akcije okončale trgovački dan s cenom od 3.451 dinar, višestruko nižom nego prethodnog dana, a da time nisu izgubili na vrednosti ukupnog kapitala koji poseduju.

Splitovanje, odnosno usitnjavanje akcija, primenjuju kompanije emitenti kako bi povećale likvidnost, odnosno broj akcija u prometu, čime se privlače i investitori slabije kupovne moći, a ne samo veliki igrači. Obično se splituju akcije velike nominalne ili tržišne vrednosti, odnosno one koje su najčešće na meti investitora, ali i one čiji emitenti žele da omoguće disperziju vlasništva, odnosno što veći broj manjih akcionara.

Tako umesto da akcionar dobije u postupku privatizacije, ili kupi jednu akciju nominalne vrednosti od, na primer, 100.000 dinara, može da raspolaže sa deset akcija po 10.000 dinara, ili pet akcija po 20.000 dinara, četiri akcije po 25.000 dinara, ili 20 akcija po 5.000 dinara. Sve zavisi od odluke emitenta.

To znači da postoji više načina usitnjavanja akcija, ali je najčešće primenjivan „dve akcije za jednu”.

Tako će budući mali akcionari NIS-a dobiti više akcija iste predviđene ukupne nominalne vrednosti, koje će docnije moći da prodaju po komadu u različito vreme i po različitim tržišnim cenama, u zavisnosti od svojih potreba ili interesa.

S druge strane, to će, kad se akcije pojave na tržištu, omogućiti i lakšu kupovinu tih papira i kupcima slabije imovne snage koji će moći da ulože novac u, na primer, pet umesto u jednu akciju takozvane blu čip kompanije. Tržišna cena ovih akcija može biti i znatno viša, ali i niža od nominalne, što zavisi od poslovanja kompanije, ponude i tražnje njenih vlasničkih papira, kvaliteta korporativnog upravljanja i drugih elemenata koji mogu da utiču na cenu.



Web Site Of The City Of Novi Sad Offers The Information About The Available Construction Land
Local Government of the City of Novi Sad has published at the web site of the City a list of 15 free locations for potential investors.

The offer is mainly in the suburban land settlements and industrial zones. An exception is a very attractive location Limani II - Štrand - Kabel. Although at the first glance is that it is a field sales FC "Kabela", the Institute for the construction of the city explained that the location by error due to the list ready for sale. Turned the attention to the note in the ad, which says "the playground must be moved away"

In the Institute for the Construction of the City said that this means that property-legal relations are not yet solved, why is not ready for investors.

City offers two parcels in Rumenki, the same as in the Sremska Kamenica and one Veternik. For the investors are available land Severeno of Primorska Street, on the road to Novi Sad coastal determined, in the industrial zone between "Nita" and "Nivela" Street Bajči Žilinskog, as well as in the working zone Klisanski road and four locations in the free customs zone.


THE BUSINESS DAY OF SERBIA, November 12, 2009 in the Industrial-Trade Chamber Bielefeld in Germany
08. 21. 2009.| 11:33
THE BUSINESS DAY OF SERBIA, November 12, 2009 in the Industrial-Trade Chamber Bielefeld in Germany


Details
Source eKapija, 21. 08. 2009.
More info on related companies
• PRIVREDNA KOMORA SRBIJE - PKS BEOGRAD
• AMBASADA SR NEMAČKE BEOGRAD
search for other documents with keywords
• Branch Office of the Chamebr of Commerce of Serbiain Frankfurt
• Industrial Trade Chamber Bilefeld
• Embassy of the Republic of Serbia in Berlin
• Frankfurt
• Main
• North Rhine Westphalia

Rate this article
bad excellent
Comment article

Enter your comment



Email article recipients email
message
check if you want to receive the copy


Print article
Mark article


Representatives of the Chamber of Commerce of Serbia, in Germany made the call for participation in the "BUISNESS DAY OF SERBIA" business meetings with Serbian and German companies 12th November 2009. in Industrial-Trade Chamber Bielefeld.

Serbian Chamber of Commerce and its office in Frankfurt am Main are going to organize in cooperation with the Embassy of Serbia in Berlin and the industrial-trade Chamber of Bielefeld in the German province North Rhine-Westphalia a set of business appointments and cooperation exchange between the companies from Serbia and Germany with the aim to intensify and improve economic relations between the two countries .

More information: www.wirtschaftskammer-serbien.de/Poziv-Bilefeld.pdf.

The Program of staying of Serbian companies in Germany as well as the program of this business meeting is published at the web site: www.wirtschaftskammer-serbien.de/Program-Bilefeld.pdf.


Possible Participation of the Russian Railways in Modernization of the Railways of Serbia
The "Railways of Serbia" and Russia will improve the cooperation in the field of infrastructure and vehicles, it was said on Friday (21 August, 2009) after the meeting in Belgrade, of the representatives of these two companies.

As stated in the statement of "Railways of Serbia", in the next month it is expected that the Russian partners, who stayed in the visit to Belgrade, specifically respond to the proposals for the cooperation of Serbian Railways.

Cooperation is possible in building of the Žeželj Bridge, works at the railway Niš-Dimitrovgrad, in the modernization of Belgrade railway node and in the filed of maintenance of the electromotor sets, is added to the statement.

Representatives of the Serbian railway introduced the Russians with the situation and plans of the companies, as well as with domestic legislation, in order to enable them to participate in projects of modernization of Serbian Railways.

During the two-day stay in Belgrade, the representatives from the Railways of Russia visited the railway station in Belgrade- Makiš, Belgrade Center ditch and Vuk Monument, as well as the depot for the repair of the traffic means "May 25".


Yeast for the Japanese - "Alltech-Fermin" Invests EUR 20 Million in the Expansion of Production
Factory "Alltech Fermin" from Senta starting the construction of new halls for the production of yeast extract in ten days, worth about 20 million EUR. Start of production is planned for February 2010.

Laszlo Djetvai, director of production, said that the capacity of the new factory will be 4,000 tons per year and entire production will be offered to the Japanese market via contracted strategic partner.

In the new plant, area 900 m2, and even the height of 20 meters, 20 people will work in three shifts. For the construction of the plant Novosadska company "Pro-ing" has been engaged.

Company Alltech-Fermin began the construction of facilities for the purification of industrial waste water, which will produce biogas purification during the heating and electricity production.


Companies Krusik And Irma Will Jointly Build Cardboard Packaging Factory Worth EUR 18.9m
Factory of weapons and ammunition "Krušik" from Valjevo together with the private company "Irma" will build cardboard packaging factory, worth EUR 18.9 million, said on Friday (21 August 2009. Year) Director General of the "Krušik ", Jovan Davidovic.

For the electronic media from Valjevo he said that the construction of the factory started at the end of July in the ground of the factory "Krušik", that has given without tender the land for the facility of about 900 m2 to the company "Irma", and the works will be completed by the end of the year.

To this investment in the Krušik have decided, because of the fact that the company "Irma," has been their cooperator since 1998. year, and is no longer able to pay a monthly rental of office space from 1200 EUR.

Davidovic said that in the business arrangement entered without clearly precised property rights and other relations with "Irma", but the sorcerer are going to determine the structure of the new company ownership.

In "Krušik" did not want to disclose details of the contract on joint construction of the factory cardboard packaging for military production, because it is a business secret, which carries a certain degree of confidentiality.

From the Ministry of Defense of Serbia, which only can take off the label with the confidentiality agreement, the media says that "Krušik" is not legally required to do the business contract available to the public.


Tender For Pharmaceutical Co Galenika Could Be Called In September
Tender for the sale of pharmaceutical company "Galenika" will be announced in September, and the minimum price the state will ask will be 200 million EUR, learned "Blic Novac" in the Government of Serbia. Until to the calling of tenders, the minimum price corrections would be possible.

Do these figures came on the basis of analysis made by privatization advisors, consortium of two companies "Rothschild" and "Citadel", that have been working since April 10 on assessing the value of the company and determining the model of privatization. Completition of the strategy of privatization, the tender conditions and the minimum cost of privatization, the privatization advisors completed in the early August and gave the Agency for Privatization, and now it is waiting for the approval of the Government of Serbia.

In the contrast to the performed assessment made a year ago that they showed that "Galenika" is between 250 and EUR 300 million, says the latest crisis in the conditions of the drugs factory in Zemun worth 200 million EUR. If not offer this price, it will not agree to less, and the tender will be repeated when the market conditions improve. The Privatization Agency has said that the citizens will be divided 15% of the shares of this company, and unofficially as "Blic" has learned, in the tender will be sold 70% of the capital of the Zemun factory.

As mentioned the most serious buyers are Germany "Schtada" (the owner of the "Hemofarm") and Greek "Alapis" (purchased "Šumadijalek"). Although the market share of "Galenika" declined in recent years (from 26% in 2007. to 21% in 2008), when determining the value of is taken into consideration and its potential in the coming years, and a brand names that consists of drugs for the company, such as "Brufen","Bensedin" " Pentraxil", whose value is estimated at about 50 million EUR.

"Galenika" last year achieved net profit of 580 million dinars, while its net profit in 2007. was 60% higher (950 million dinars).

"Galenika" was privatized in 1991. when was sold to Milan Panić, American of Serbian origin, but the sale revoked on the ground that the new owner did not fulfill contractual obligations. Panić was judged on the basis of international arbitration and, as the compensation to him was paid 40 million USD, and Galenika was again found in the state-owned.


IMF mission arrives for review of stand-by agreement with Serbia
Officials of the IMF will arrive in Belgrade on Monday to begin talks regarding the second revision of the institution’s stand-by agreement with Serbia, confirms the office of the IMF’s standing representative in Belgrade. The mission is being lead by Albert Jeger, who also led the mission in March when the agreement on loan worth EUR 2.9 million was signed. On May 15, the IMF’s BoD approved a stand-by arrangement with Serbia which will last until April 2011. Until now, Serbia has withdrawn the first tranche amounting to EUR 788 million and the second tranche depends on IMF Mission’s report on the implementation of economic policy in Serbia, after the revision is over. The ImF’s report will depend on the evaluation of measures the government of Serbia intends to implement in order to balance the budget, whose deficit will exceed the agreed 3% of GDP by the end of the year.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta