Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF pristao na veći deficit budžeta

Predstavnici Vlade Srbije i misije Međunarodnog monetarnog fonda juče su se saglasili da je neophodno povećati budžetski deficit, u vezi sa čime će se na tehničkim razgovorima u narednim danima razmotriti različite opcije, saopšteno je juče iz kabineta premijera Srbije Mirka Cvetkovića, posle sastanka sa predstavnicima MMF-a, kojim su otpočeli pregovori o nastavku kreditnog aranžmana vrednog 2,9 milijardi evra

Povećanje deficita na 4,5 odsto BDP je glavni zahtev srpske delegacije u razgovorima, a taj manjak trebalo bi da bude finansiran dodatnim zaduživanjem, uz istovremeno smanjenje javnih rashoda.

Sa Albertom Jegerom, šefom misije MMF-a za Srbiju, juče se prvi sastao ministar za rad i socijalna pitanja Rasim Ljajić, a zatim i premijer Cvetković i ministarka finansija Diana Dragutinović. Prema sapštenju iz Cvetkovićevog kabineta, na sastanku je konstatovano i da je program koji Vlada sprovodi u najvećoj meri u skladu sa potpisanim aranžmanom sa MMF-om.

„Na sastanku je bilo reči o dosadašnjoj realizaciji aranžmana i merama koje će Vlada preduzeti u cilju održanja makroekonomske stabilnosti“, navodi se u saopštenju i dodaje da je premijer predstavnicima MMF-a izložio strategiju Vlade koja podrazumeva reformu javnog sektora u cilju smanjenja javne potrošnje, što su i članovi misije istakli kao nužnu meru.

U razgovoru sa ministrom Ljajićem, MMF se najviše interesovao za reforme u oblastima penzijskog sistema i socijalne zaštite, kao i o dinamici izmene sadašnjih i donošenja novih zakonskih rešenja u tim oblastima.

- Neće se smanjivati socijalna davanja i penzije, a uštede ćemo ostvariti racionalizacijom državne uprave - izjavio je Ljajić posle sastanka sa MMF-om i naveo da se MMF interesovao za visinu pojedinih novčanih davanja i mogućnost reforme socijalnog sistema, a da je glavna tema razgovora bio budžetski deficit. „Bilo je reči o različitim načinima za poravnanje deficita i narednih dana u nastavku razgovora odlučićemo koje mere su najprimerenije našim uslovima“, rekao je Ljajić, dodavši da je delegacija MMF-a ocenila dosadašnje mere, ali da je na Vladi Srbije da donese konačne odluke o punjenju budžetskog deficita.

Premijer Cvetković je pre nego što je dočekao misiju MMF-a okupio i svoj Ekonomski savet, čiji su članovi ocenili da je strategija Vlade za smanjenje javne potrošnje kroz celovitu reformu javnog sektora dobra polazna osnova za pregovore. U Savetu smatraju da bi reforma javnog sektora trebalo da pruži prve efekte naredne godine i da bi trebalo da obuhvati „izradu celovitih rešenja sa preciznim planom aktivnosti“. U saopštenju nije precizirano o kojim je merama bilo reči, odnosno koliki je višak zaposlenih u državnoj administraciji, ali je istaknuto da su razmatrane i druge mere kojima bi se postepeno uravnotežili javni rashodi i prihodi, što znači da je sa Cvetkovićem razgovarano i o mogućnosti povećanja PDV-a i drugih poreza, kako bi se delovalo i na prihodnoj, a ne samo na rashodnoj strani budžeta, što se očekuje da bude jedna od sugestija MMF-a.

Član Ekonomskog saveta premijera Milojko Arsić kaže za Danas da sveobuhvatna reforma javnog sektora mora da obuhvati kako republičke, tako i sve lokalne nivoe vlasti od pokrajine do opština i da racionalizacija, odnosno povećanje efikasnosti uz smanjenje troškova mora da bude sprovedeno u svim oblastima, počev od penzijskog i zdravstvenog sistema, preko obrazovanja, odbrane i ostalih. On je potvrdio da su sa Cvetkovićem razmatrane brojne opcije za smanjenje rashoda, ali nije mogao da govori o konkretnim planovima i ciframa.

Pojedini članovi Ekonomskog saveta će se, prema njegovim rečima, u narednim danima sastati sa misijom MMF-a, ali ne u funkciji premijerovih konsultanata, već kao profesori univerziteta. Tako će sa Albertom Jegerom razgovarati kako Arsić tako i predsednik Ekonomskog saveta Jurij Bajec i član Saveta Boško Živković, ali i profesor Pavle Petrović, koji inače nije u Savetu, dok će ekonomista Stojan Stamenković učestvovati u razgovorima zajedno sa Narodnom bankom Srbije.

Živković juče nije mogao detaljnije da govori o sastanku sa Cvetkovićem, rekavši samo da Vlada ima konkretan plan mera koje će predložiti MMF-u.

- Očekujem teške pregovore sa MMF-om i ne bih da ih dodatno otežavam preuranjenim komentarima - dodao je Živković.

Sa članovima misije MMF-a juče su se sastali i predstavnici centralne banke, a u narednim danima fokus razgovora bi trebalo da bude na ispunjenosti uslova iz aranžmana sa MMF-om. Ova finansijska institucija je 15. maja Srbiji odobrila stend baj aranžman, u vrednosti od 2,9 milijarde evra, koji bi trebalo da traje do aprila 2011. godine. Srbija je do sada povukla prvu tranšu kredita u iznosu od 788 miliona evra, a mogućnost povlačenja sledeće tranše direktno zavisi od ishoda juče započetih pregovora.

Strani investitori za reformu administracije

Savet stranih investitora založio se juče za celovitu reformu javne administracije, koju će Vlada Srbije predložiti u razgovorima sa MMF-om. Članice Saveta su ocenile da bi povećanje poreza imalo „jak negativni uticaj na sveukupni ekonomski razvoj“ i da bi dovela do značajnog pogoršanja uslova poslovanja i do porasta sive ekonomije.

Rezovi u Ministarstvu poljoprivrede

Broj zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede trebalo bi, prema novom pravilniku, da bude smanjen za oko deset odsto, saopšteno je juče iz tog Ministarstva. Novim Pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, Ministarstvo bi ukinulo neka radna mesta, čime se broj državnih službenika i nameštenika smanjuje za oko 10 odsto.



FT: Kamate će ostati niske

Kamatne stope će ostati na "ultra niskom" nivou još prilično dugo, ocenjuje londonski Fajnenšl tajms (FT), neposredno posle sastanka guvernera centralnih banaka najrazvijenijih zemalja, održanog ovog vikenda u Džekson holu, u američkoj državi Vajoming


List britanske poslovne elite navodi, pozivajući se na zvanične i nezvanične izjave učesnika sastanka, da je većina njih izrazila uverenje da kamate mogu ostati blizu nultog nivoa još prilično dugo, a da se time ne generiše prevelika inflacija, uprkos boljim ekonomskim pokazateljima. Neki učesnici skupa su iskoristili govornicu da naglase da je suviše rano za započinjanje sprovođenja "izlaznih strategija" kojima bi se prekinuo sadašnji trend vanrednih monetarnih stimulansa.
Zvaničnici američke Uprave federalnih rezervi (Fed) povećali su svoje procene ekonomske situacije, ali nisu značajno promenili predviđanja za 2010. godinu. Ohrabreni rastom akcija, čelnici Feda misle da bi takva tendencija na globalnim efektnim berzama mogla da podrži ekonomsku aktivnost, ali nisu baš sigurni da će se to i dogoditi, navodi FT.
Don Kon, potpredsednik Feda, izjavio je da ne vidi kontradiktornost između rešenosti banke da drži kamatne stope na niskom nivou tokom "dugog perioda" i želje da se održi umerena inflacija, ali je naglasio da je to "uslovljena obaveza" i da se može promeniti ako se ekonomski izgledi promene.
Harvardski profesor Martin Feldštajn smatra da bi bilo moguće imati dve ili više godina veoma niskih kamatnih stopa bez rizika da će to prekomerno povećati inflaciju, ako se uzme u obzir rezervni kapacitet ekonomije.
Rik Miškin, bivši guverner Feda, izjavio je za FT da bi američka emisiona banka i dalje labavila politiku da nije troškova povezanih sa otkupljivanjem vladinog duga.
- Optimalna politika sugeriše da bi kupovina više obveznica Ministarstva finansija imala smisla. Ali to ignoriše fiskalnu situaciju - ocenio je Miškin i dodao da je Fed potpuno u pravu što prekida taj program, jer on ne uzima u obzir vladin deficit.
Predsednik Evropske centralne banke Žan-Klod Triše upozorio je na opasnosti koje bi sobom nosilo odustajanje od finansijskih reformi, uprkos tome što se čini da je "epizoda" finansijske krize pri kraju.



MMF traži povećanje PDV-a za najmanje jedan odsto

Budžetski deficit umesto predviđenih 70 milijardi biće oko 110 milijardi dinara, a predstavnici MMF-a, kako „Borba" nezvanično saznaje, traže od Vlade da poveća PDV bar za jedan procenat - na 19 odsto

Predstavnici delegacije Međunarodnog monetarnog fonda i Vlade Srbije postigli su juče saglasnost da je neophodno prihvatanje većeg deficita budžeta Srbije, saopšteno je iz Vlade posle sastanka. Kako „Borba" nezvanično saznaje, predstavnici Misije MMF-a traže od Vlade da poveća porez na dodatu vrednost (PDV) bar za jedan procenat - na 19 odsto.

Kako je saopšteno iz Vlade, o povećanju budžetskog deficita će se, na tehničkim razgovorima Vlade Srbije i MMF, razmotriti različite opcije.

Premijer Mirko Cvetković i ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović i delegacija MMF-a konstatovali su da se program koji Vlada sprovodi u najvećoj meri realizuje u skladu sa potpisanim aranžmanom sa MMF-om.

Predstavnici Vlade predstavili su delegaciji MMF-a, koju predvodi šef misije te međunarodne institucije za Srbiju Albert Jager, mere koje će Vlada preduzeti radi održanja makroekonomske stabilnosti.

Premijer je izložio strategiju koja podrazumeva reformu javnog sektora radi smanjenja javne potrošnje, a predstavnici MMF-a istakli su da je to nužna mera koja će u srednjoročnom roku dati pozitivne rezultate, navodi se u saopštenju. Nova runda pregovora s predstavnicima MMF-a o nastavku korišćenja kredita odobrenog u maju, počela je razgovorom s ministrom rada i socijalne politike Rasimom Ljajićem.

Ministar Ljaljić je delegaciji MMF-a preneo da u Srbiji neće biti smanjenja socijalnih davanja i penzija.

„Neće se smanjivati socijalna davanja i penzije, a uštede ćemo ostvariti racionalizacijom državne uprave", preneo je Ljajić novinarima teme razgovora sa predstavnicima MMF-a.

On je, prilikom posete socijalno ugroženoj porodici Marković u selu Maskare u okolini Varvarina, naveo i da su se predstavnici MMF-a interesovali za visinu pojedinih novčanih davanja i mogućnost reforme socijalnog sistema, a da je glavna tema razgovora bio budžetski deficit.

„Bilo je reči o različitim načinima za poravnanje budžetskog deficita i narednih dana u nastavku razgovora odlučićemo koje mere su najprimerenije našim uslovima. One moraju biti efikasne, ali i kredibilne i dugoročno održive", kazao je Ljajić. Upitan da li su predstavnici MMF-a predložili koje to mere treba da budu, Ljajić je rekao da je delegacija MMF-a ocenila dosadašnje mera, ali da je na Vladi Srbije da donese konačne odluke o punjenju budžetskog deficita.

Prema njegovim rečima, do kraja godine će biti donet zakon o socijalnoj zaštiti kojim će se preciznije i jasnije definisati sva socijalna davanja, kao i nacrt zakona o penzionom sistemu.

„Socijalna davanja neće biti smanjena, već će se izvršiti njihova preraspodela", istakao je Ljajić i dodao da su to bile glavne teme razgovora sa predstavnicima MMF-a vezane za njegov resor.

Ljajić je, prema saopštenju Ministarstva rada i socijalne politike, upoznao sagovornike sa kratkoročnim, kao i dugoročnim merama Vlade Srbije za prevazilaženje i otklanjanje posledica globalne ekonomske krize.

Do sada je od MMF-a povučeno 788 miliona evra, a da li će se dobiti i druga tranša od 1,3 milijarde evra zavisi od ocene MMF-a o tome kako se sprovode ekonomske mere dogovorene sa tom finansijskom institucijom.

Kada je odobren kredit od oko tri milijarde evra, dogovoreno je da ove godine manjak bude tri odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno 70 milijardi dinara, a sada će Srbija tražiti dozvolu da se poveća na 4,5 odsto, oko 110 milijardi.


Program posete

Pored razgovora s ministrom Rasimom Ljajićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem i ministarkom finansija Dianom Dragutinović, predstavnici MMF-a će se tokom posete Srbiji, koja će se završiti početkom septembra, sastati i sa drugim zvaničnicima Vlade i Narodne banke Srbije, ali i s predstavnicima privatnog sektora i akademskih krugova. Odbor direktora MMF-a je 15. maja 2009. godine odobrio kreditni stend baj aranžman sa Srbijom, koji će trajati do aprila 2011. godine. Izveštaj MMF-a će zasnivati od oceni mera koje Vlada Srbije namerava da preduzme da uravnoteži budžet, čiji deficit će do kraja godine premašiti dogovorenih tri odsto bruto društvenog proizvoda.



Strategija Vlade Srbije dobra polazna osnova

Pre odlaska na sastanak sa MMF-om, na sastanku premijera Mirka Cvetkovića sa članovima Ekonomskog saveta ocenjeno je da je strategija Vlade Srbije, koja podrazumeva smanjenje javne potrošnje kroz racionalizaciju i celovitu reformu javnog sektora, dobra polazna osnova u razgovorima s predstavnicima MMF-a. Na sastanku je zaključeno da će reforma javnog sektora smanjiti javnu potrošnju, unaprediti efikasnost javne uprave i doprineti jačanju ekonomske snage zemlje i konkurentnosti srpske privrede. Članovi Ekonomskog saveta smatraju da plan smanjenja javne potrošnje treba da obuhvati izradu celovitih rešenja sa preciznim planom aktivnosti, čija realizacija treba da da prve rezultate u narednoj godini. Podršku strategiji Vlade za celovitu reformu javne administracije pružio je i Savet stranih investitora. Savet je, takođe, uveren da bi povećanje poreskog opterećenja imalo jako negativan uticaj na sveukupni ekonomski razvoj, podjednako na strane i domaće kompanije. „Uvođenje te mere bi dovelo do značajnog pogoršanja uslova poslovanja za kompanije koje redovno izmiruju svoje obaveze i konačno dovelo do porasta tržišta sive ekonomije", navedeno je u saopštenju. Savet stranih investitora izrazio je nadu „da će u ovim teškim vremenima sve strane uložiti maksimalan trud da stvore održiv makroekonomski okvir u Srbiji".



Akcije na novom desetomesečnom maksimumu

Cene svetskih akcija uvećane su do novog desetomesečnog maksimuma, jen je bio nešto slabiji, a dolar jači, pošto su pozitivne ocene centralnih bankara na njihovom godišnjem skupu tokom vikenda u SAD podstakle investitore na rizičnije poslovanje


Najnoviji talas rasta cena akcija usledio je i zbog većeg od očekivanog skoka prodaje kuća za 7,2 odsto na američkom sekundarnom tržištu nekretnina u julu, što je bio najveći mesečni uspon tog pokazatelja za blizu dve godine. Dodatni impuls rastu cena akcija u Evropi dao je i izveštaj o većem od očekivanog skoku novih pordužbina u industriji zone evra.
Šef Uprave federalnih rezervi (Fed) SAD Ben Bernanki i drugi istaknuti svetski centralni bankari izajavili su na skupu u američkom gradu Džekson hol da je kraj najgore globalne privredne krize u proteklih sedam decenija blizu, ali su istovremeno upozorili da će povratak na normalan privredni rast biti usporen.
Strateški analitičar kompanije "Nomura" Filip Lavlor smatra da su izjave šefova centralnih banaka o izgledima za uspon svetske privrede i podaci o kretanjima u ekonomiji SAD povoljno delovali na globalno tržište akcija, iako na berzama vlada i zabrinutost zbog nestabilnosti kineske efektne berze.
Globalni indeks akcija MSCI ojačao je za 0,7 odsto, a Panevropski indikator FTSEurofirst 300 za oko pola procenta. Glavni indeks tokijske berze, Nikei, je "odskočio" još više - za 3,4 odsto, što je bio najveći dnevni uspon tog pokazatelja u protekla tri i po meseca. Vrednost prometa akcija na berzi u Tokiju, koja je po veličini bez premca u Aziji, bila je, međutim, najniža od 28. jula, jer su se investitori uzdržavali od većih poslova.
Analitičari ocenjuju da je manji obim poslova na Tokijskoj efektnoj berzi verovatno posledica sve veće zabrinutosti investitora za ishod septembarskih parlamentarnih izbora u Japanu koji će, najverovatnije, označiti veliku promenu na kormilu vlasti, jer se opoziciji daju veći izgledi na pobedu nego vladajućoj partiji premijera Taroa Asoa.
Tržište akcija u brzo rastućim ekonomijama takođe je bilo u usponu, dok je Kompozitni indeks na berzi u Šangaju ojačao za 1,1 odsto i dodatno se "odlepio" od nižeg nivoa zabeleženog tokom tronedeljnog pada tog indikatora koji je okončan potkraj prošle sedmice.
Američka finansijska grupacija Goldman Saks procenjuje da će Kina, zahvaljujući visokom privrednom rastu, nastaviti da podstiče i uspon ostatka svetske privrede. Goldman Saks predviđa da će Kina sa 1,7 odsto doprineti rastu globalnog bruto domaćeg proizvoda tokom 2010. godine, koji ta grupa procenjuje na četiri odsto. Čak i mala slabost u kineskoj ekonomiji sada se, prema oceni eksperata Goldman Saksa, odražava na položaj svetske privrede, imajući u vidu rastući značaj najmnogoljudnije zemlje sveta na globalnu ekonomsku mašineriju.
Ocene date na godišnjem skupu centralnih bankara u SAD pogodovale su i dolaru, koji je ojačao za minimalnih 0,15 odsto prema korpi šest drugih jakih valuta, dok je u odnosu na jen napredovao za 0,4 odsto. Dolar na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu trenutno vredi 94,6 jena, 1,4324 za evro, nešto manje od 1,06 švajcarskih franaka i 1,6510 za britansku funtu.
Berzanske pozicije evra prema dolaru neznatno su promenjene u odnosu na nivo zabeležen u petak, dok je zajednička valuta 16 članica Evropske unije vredela nešto manje prema japanskom takmacu nego potkraj minule poslovne nedelje.



Strategija o privatizaciji "Galenike" uskoro na Vladi

Vršilac dužnosti direktora Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković izjavio je da očekuje da u roku od dve nedelje strategija privatizacije "Galenike" bude razmatrana na sednici Vlade Srbije



On je naveo da je strategija privatizacije završena i da nije isključena mogućnost da, u slučaju da strategija bude u skorije vreme razmatrana na Vladi, tender za "Galeniku" bude raspisan u septembru.
Prema njegovim rečima, na ovom tenderu će se ići sa početnom minimalnom cenom, o čijoj će visini konačnu reč dati Vlada Srbije.
- O privatizaciji "Galenike", koja je u stoprocentnom državnom vlasništvu, odlučuje Vlada. Mi strategiju upućujemo na Vladu i ona je ta koja odlučuje da li će ili neće raspisati tender i koji će biti uslovi tendera - precizirao je on.
Cvetković je najavio da se razmatra mogućnost objavljivanja još nekih tendera, ali da će se pre toga razmotriti i proceniti da li za ta preduzeća ima zainteresovanih kupaca.
Beogradski mediji objavili su ovog vikenda da će država za "Galeniku" tražiti minimalno 200 miliona evra, kao i da su do raspisivanja tendera moguće minimalne korekcije cene. Do tog iznosa došlo se na osnovu analize privatizacionog savetnika, konzorcijuma dve firme "Rotšild" i "Citadel", koje od 10. aprila rade na proceni vrednosti kompanije i određivanju modela privatizacije. Kao najozbiljniji kupci pominju se nemačka "Štada", vlasnik i "Hemofarma", i grčki "Alapis", koji je kupio "Šumadijalek".
"Galenika" je bila privatizovana 1991. godine kada je prodata Milanu Paniću, Amerikancu srpskog porekla, ali je prodaja poništena s obrazloženjem da novi vlasnik nije ispunio ugovorne obaveze. Paniću je na temelju presude međunarodne arbitraže kao nadoknada isplaćeno 40 miliona dolara, a "Galenika" se ponovo našla u državnom vlasništvu.



Agency Proposes Solution for the Distribution of NIS Shares
Yesterday, the Privatization Agency sent to the Serbian Government a proposal for the decision on distributing the shares of the Serbian Petroleum Industry. According to the proposal, citizens and employees of this company could exercise their right to free shares, stated the acting director of the Privatization Agency Vladislav Cvetkovic. According to him, we cannot establish the exact date when the shares will be on the citizens’ accounts yet, because the state has series of technicalities to implement before that, and acquire consent from other state organs; “nevertheless, we believe it could happen in the next six weeks”. Cvetkovic stated that he expect Galenika’s privatization strategy to be discussed at a government’s session within the next two weeks and the tender to be invited in September. According to him, the starting price will be a minimal price. The Belgrade media announced this weekend that the state will request at least EUR 200 million for Galenika.


Foreign investors support cabinet proposal to reform public administration
The Foreign Investors Council hailed the efforts the Government of Serbia is investing in maintaining the macroeconomic stability in Serbia. “In that sense, we wish to extend strong support to the Government’s announcement that it will come before the International Monetary Fund with a proposal for a comprehensive reform of the public administration, as a means for covering the budget deficit”, it was said at the Foreign Investors Council’s statement. The FIC is assured that a rise in tax burden would have a pretty negative effect to the overall economic development, where both foreign and local companies will be affected. Introduction of this measure would lead to a substantial worsening of business conditions for the companies that regularly settle their obligations and would ultimately lead to a rise in the grey economy market.


Forum of Slovak and Serbian Companies
Slovak production companies operating in the area of energy, information technologies, and comprehensive infrastructure, can apply to participate in the Economic Forum of Slovak and Serbian companies which will be held on September 21 in Bratislava. Organizers, the Slovakian Economy Ministry and the Slovak Investment and Trade Development Agency (SARIO) announced that the Forum opens possibilities for cooperation in many fields, including the construction of gas pipelines and underground gas storage, production of electric energy from biomass and with the help of solar technology. The organizers also invited companies dealing with modernization, construction or reconstruction of roads and railway infrastructure and companies working on environmental projects, such as facilities for water filtering and waste waters, reports Slovak TASR agency. The forum will be held at the Slovakian Economy Ministry on September 21.


Fuel prices to rise by 3.9% on average as of Aug 26
Fuel prices in Serbia will most likely increase tomorrow by RSD 3.64 per liter, the Mining and Energy Ministry announced. Gasoline prices are to increase by RSD 3.33 per liter, while diesel prices are to increase by RSD 3.95 per liter. The increase in prices of oil derivatives was caused by the change in oil prices on the world market, which, since the last adjustment of prices, increased by 7.34% on average.


IMF Accepted the New Budget Rebalance
The representatives of the Serbian government and the Mission of the International Monetary Fund agreed yesterday that it was necessary to increase budget deficit. Consequently, in the days to come, they will talk about different options; it was announced yesterday from the cabinet of the Serbian PM Mirko Cvetkovic, after the meeting held with the representatives of the IMF, which marked the beginning of negotiations on credit arrangement worth EUR 2.9 billion. The increase in deficit to 4.5% of GDP is the main request of the Serbian delegation; the deficit should be financed with additional indebtedness with simultaneous decrease in public spending.


Hemel Intl To Build EUR 12m Hotel Complex in Zlatibor Ski Resort
Serbian organic food and cosmetics producer System Hemel International said it plans to build a 12 million euro ($17 million) hotel complex in local ski resort Zlatibor.

The construction of the hotel complex, with its three swimming pools, fitness and a wellness centre, gym, sauna, bowling alley and mini golf course, will get underway on Tuesday.


No Information was immediately available on the timeframe of the project.

Hemel is based in the central town of Jagodina.

Zlatibor is a major ski centre in western Serbia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta