Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: Čvrsto protiv većih poreza

Vlada Srbije je čvrsta u stavu da neće biti povećanja poreza, ni PDV-a ni poreza na dohodak, već ćemo budžetski deficit od 4,5 odsto finansirati uštedama u rashodima. Razlika u deficitu koju treba da dogovorimo sa Međunarodnim monetarnim fondom je pet do deset milijardi dinara i to neće predstavljati problem - izjavio je juče gostujući u Vestima B92 potpredsednik Vlade Mlađan Dinkić, posle sastanka sa delegacijom MMF-a, naglasivši da će se uštede ostvariti smanjenjem birokratije, odnosno otpuštanjem viška zaposlenih, što će se dogoditi u januaru

Dinkić je najavio donošenje dva zakona na jesen, kojima će se definisati koliko će činovnika izgubiti posao na lokalnom i republičkom nivou i koji će zabraniti nova zapošljavanja, a neće biti ni povećanja plata i penzija.

- Mi smo za prvih sedam meseci ove godine pokrili 56 milijardi dinara deficita bez problema, a u julu i avgustu smo imali veliki rast prihoda, tako da su ukupni državni prihodi ove godine samo za 0,8 odsto manji nego u istom periodu prethodne. Sa MMF-om razgovaramo i o 2010. godini, u kojoj nećemo moći da smanjimo deficit ispod četiri odsto, što je pola procenta manje nego ove godine, ali smo misiji ponudili plan za smanjenje birokratije. Ako idemo na manje rashode nema potrebe za diranjem prihoda - naglasio je Dinkić, dodavši da je Vlada, uključujući i ministarku finansija Dianu Dragutinović koja se do sada zalagala za veći porez na dohodak, jedinstvena u tom stavu.

Ekonomisti ocenjuju da je nepopustljiv stav Vlade da neće dizati namete direktna posledica toga što vlastima u ovom trenutku zapravo uopšte nije potreban novac MMF-a, jer se novac koji nedostaje u državnoj kasi, kratkoročno može obezbediti zaduživanjem, tako da se prebrodi ova godina, dok je istovremeno kurs stabilan.

- Mislim da su se predstavnici Srbije odlučili da ovako razgovaraju zato što ih novac MMF-a ne zanima. Vlada je odavno odlučila da ne podiže poreze, već da proba da poveća prihode kroz bolju naplatu, iako je pitanje koliko je to izvodljivo u kratkom roku. Dinar je stabilan jer je mala tražnja i pada uvoz, tako da se novac MMF-a uopšte ne koristi. Kako država vidi ovaj dolazak misije vidi se i po tome što guverner NBS Radovan Jelašić nije bio tu kada su stigli. Zapravo, ključni pregovori uopšte nisu ovi, već naredni koji će biti održani krajem godine kada će se planirati budžet za 2010. Tada će se razgovarati o kompletnom deficitu i Vlada će morati da predloži konkretnu poresku reformu - kaže za Danas Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Prema njegovim rečima, tek tada će moći da se ozbiljno razgovara o povećanju PDV-a i poreza na dohodak jer će država morati da definiše primarni suficit, odnosno da pronađe način da javni prihodi budu veći od rashoda umanjenih za kamate, kako bi bila u stanju da vrati nagomilane dugove koji će dospeti na naplatu 2010. godine.

- Problem je i u tome što je teško proceniti stopu rasta za narednu godinu, a bez toga ne može ni da se proračuna budžet. Ako budemo imali nulti rast, kako se prognozira, a možda i negativni, onda ćemo zapasti u veoma tešku situaciju i tada ćemo imati prave pregovore sa MMF-om - upozorava Gligorov.

Gligorov je skeptičan prema jučerašnjoj najavi ministra prosvete Žarka Obradovića da će MMF-u danas predložiti plan za smanjenje rashoda u obrazovanju, prema kojem neće biti nikakvih otpuštanja zaposlenih. „Teško mi je da vidim kakva bi to racionalizacija mogla da bude, a da niko ne promeni posao“, konstatuje Gligorov.

Obradović je juče precizirao da je jedan od načina za ostvarivanje tog cilja, angažovanje eventualnog viška zaposlenih u obrazovanje odraslih. „To je nešto što ćemo mi rešiti kroz zakon koji treba da bude donet do kraja ove godine“, rekao je Obradović i dodao da ima još puno predloga koje će prvo izneti MMF-u. On je najavio da će s misijom razgovarati o broju ljudi, odeljenja i o mreži škola, za šta je, kako je rekao, potrebno mnogo više sagovornika od ministra prosvete.

S druge strane, Miroslav Zdravković, urednik portala ekonomija.org smatra da je za rast prihoda iduće godine dovoljno da se zadrži trenutni nivo penzija i da ne rastu plate u javnom sektoru, ako se, kako ističe, ostvari projekcija o privrednom rastu od pet, šest procenata i inflaciji od osam odsto. To je znatno optimističnija prognoza od one koju iznosi Gligorov i po tom scenariju, Srbija bi u 2010. sigurno imala pad budžetskog deficita.

- Samo preostaje da ubedimo MMF u to da možemo da smanjimo deficit, što može da se učini manjim subvencijama, smanjenjem fonda zarada za pet milijardi dinara i drugim uštedama. Inače, povećanje PDV-a ove godine ne bi rešilo problem jer bi time moglo da se sakupi samo šest ili sedam milijardi dinara, što je nedovoljno - kaže Zdravković za Danas.

Rusi napuštaju Ikarbus?

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je da je ruskoj firmi Avtodetal dat dodatni rok od sedam dana da izvrši obaveze prema radnicima Ikarbusa. „Ukoliko do srede ne bude krenula isplata plata mi ćemo raskinuti ugovor sa Rusima“, rekao je Dinkić. On je podsetio da je u Kini razgovarao sa jednom od vodećih kineskih kompanija za proizvodnju autobusa o mogućnosti ulaganja, ali im je pomenuto da „postoji verovatna mogućnost da Rusi koji pet meseci ne izvršavaju obaveze, neće biti u stanju da dalje vode Ikarbus“.

Svetska banka otpisala Srbiji kosovski dug

Dinkić je obelodanio i da je Svetska banka juče otpisala Srbiji 550 miliona dolara takozvanog „kosovskog duga“. „Sredstva koja smo izdvajali za taj dug sada ćemo moći da usmerimo ka pomaganju srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji“, rekao je Dinkić, ocenjujući da otpis duga ne znači da se Srbija odrekla južne pokrajine i da ne utiče na stav države prema Kosovu.



Preduzeća traže obrtni kapital

Stepen naplate potraživanja se osetno pogoršao i to predstavlja jedan od najvećih potencijalnih opasnosti. – Od ukupnih kredita privrede, oko 95 odsto se uredno servisira. – Suštinsko smanjenje kamatnih stopa je neodvojivo od stabilizacije ekonomskih prilika, smanjenja inflacije, uravnoteženja trgovinskog bilansa zemlje i smanjenja obaveznog rezervisanja kod NBS

Draginja Đurić Mudrim potezima i saradnjom vlade, NBS, banaka i privrede, možemo u razumnom roku da prebrodimo krizu i ublažimo njene posledice, kaže Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banke Inteza i predsednica Upravnog odbora Udruženja banaka. Pregovori sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda upravo traju, a gospođa Đurić koja odnedavno nosi laskavu titulu (londonskog finansijskog magazina „Fajnans sentral Jurop”) najboljeg bankara u Srbiji za „Politiku” kaže:

– Ne treba posebno naglašavati koliki značaj imaju pregovori sa MMF-om o reviziji programa i dobijanje druge tranše kredita za očuvanje makroekonomske stabilnosti. Zato verujem da će vlada izaći sa konkretnim rešenjima koja će biti prihvaćena i da će uložiti maksimalne napore da ishod tih pregovora bude pozitivan. Očigledno je da je ekonomska kriza samo aktuelizovala probleme koji su postojali i ranije, a čije je trajno rešavanje odlagano jer je zahtevalo strukturne reforme i primenu nekih nepopularnih mera. Tu pre svega mislim na glomazan i neefikasan javni sektor praćen prevelikom javnom potrošnjom, neefikasna i nerestrukturisana državna preduzeća, ali i generalno nisku konkurentnost naše privrede. Sada je pravi momenat da se ubrzaju reformski procesi i sprovedu neophodna prilagođavanja. Bez tih mera ugrozićemo funkcionisanje i onog zdravog dela naše privrede koji isto tako trpi negativne posledice ekonomske krize.

Postoji li opasnost da se problemi iz realnog sektora prevale na banke?

Bankarski sistem je bez sumnje najzdraviji deo naše ekonomije, što se najbolje pokazalo upravo u uslovima krize, kada je usled prošlogodišnjeg udara na likvidnost depozitna baza oslabljena za više od milijardu evra.

Da bi banke mogle da nastave sa svojom kreditnom aktivnošću, one paralelno moraju da jačaju svoju kapitalnu poziciju. Nažalost, tendencije koje se trenutno uočavaju još su regresivne. Nastavljeno je slabljenje depozitnog potencijala zbog pada izvoza i smanjenja štednje stanovništva, manje su dostupni inostrani izvori finansiranja i smanjena je oslonjenost banaka u stranom vlasništvu na finansiranje od strane matičnih banaka. U takvim okolnostima raspoloživi domaći izvori postaju sve traženiji, što se reflektuje na njihovu cenu. Upravo visoka cena depozita jedan je od uzroka visokih kamatnih stopa na kredite. Od ostalih činilaca u kalkulaciji cene novca, negativan uticaj ima porast kreditnog rizika usled pogoršanja u naplati potraživanja. Iako još ne na alarmantnom nivou, stepen naplate potraživanja se osetno pogoršao i to predstavlja jednu od najvećih potencijalnih opasnosti. U tom smislu zadatak NBS i države jeste da obezbede osnovne pretpostavke za normalno funkcionisanje sistema. Mnogo toga zavisi i od uspeha sporazuma koji naša država ima sa MMF-om. Mudrim potezima i saradnjom vlade, NBS, banaka i privrede, možemo u razumnom roku da prebrodimo krizu i ublažimo njene posledice.

Koliko je privreda u stanjuda uzima kredite, a koliko je problema u naplati već odobrenih kredita?

Ono što kao banka jasno možemo da uočimo jeste rastuća potreba preduzeća za obrtnim kapitalom, koja se odražava na zahtev za veće kratkoročno kreditiranje. Država je uvođenjem programa posebnih mera učinila dosta da omogući privredi povoljnije finansiranje. Sve banke su se aktivno uključile u ovaj program, a Banka Inteza je nesumnjivo lider i u ovom segmentu, doprinevši da se ublaže negativne posledice krize i poboljša likvidnost realnog sektora. Od ukupno plasiranih kredita sa subvencijom, najveći deo, gotovo 200 miliona evra, usmerili smo ka malim i srednjim preduzećima koja su dobila likvidnosnu injekciju u pravom trenutku. Vlada i centralna banka treba da nastave sa pružanjem podrške bankarskom sektoru, kako bi se i u narednom periodu održao nivo kreditne aktivnosti.

Kada je u pitanju naplata, iako se u pojedinačnim slučajevima javljaju problemi sa likvidnošću, ukupni pokazatelji su još na prihvatljivom nivou. Od ukupnih kredita privrede, oko 95 odsto se uredno servisira. U privredi najveći problem predstavlja smanjen obim poslovanja, i za određen broj klijenata otežana naplata potraživanja od kupaca. Otežana naplata potraživanja privrede i umanjenje opšte likvidnosti su dobrim delom uzrokovani i zbog nemogućnosti redovne naplate potraživanja od države i javnih preduzeća. U trenutku kada država počne da izmiruje te obaveze, stopa naplate u bankarskom sektoru će sigurno pokazati poboljšanje. Dakle, problemi sa likvidnošću su prisutni ali situacija se poboljšava.

Posle žalbe građana na banke kojesu podizale marže na već odobrene kredite,NBS je najavila obavezujuće mere od septembra. Kakav je stavUdruženja banaka o tome?

Udruženje banaka podržava svaku inicijativu radi povećanja transparentnosti i boljeg razumevanja bankarskih proizvoda. Kada je NBS dostavila nacrt Odluke na razmatranje, Udruženje banaka je posredstvom svojih stručnih odbora analiziralo efekte koje bi ova odluka mogla izazvati i uputilo svoje primedbe Narodnoj banci. Te primedbe su se mahom odnosile na one elemente Nacrta odluke kojima se ograničava samostalnost banka u poslovanju i na činjenicu da mnoge odredbe nisu sprovodljive zbog objektivne nemogućnosti banaka da predvide pojedine parametre čije će buduće vrednosti opredeljivati njihovu poslovnu politiku. NBS je delimično usvojila neke primedbe. Međutim, tako usvojena odluka može dovesti do povećanja operativnih troškova, a da se pri tom ne postigne prvobitno zamišljen cilj – pravovremena i potpuna informisanost klijenata o bankarskim proizvodima i uslugama.

Šta je uslov da se bankarske marže jošsmanje?

Kada govorimo o deviznim kreditima ili kreditima indeksiranim u stranoj valuti, monetarna politika evropske centralne banke i višemesečni pad referentnih kamatnih stopa na stranim tržištima odrazili su se i na kretanja kamatnih stopa u Srbiji. Međutim, u situaciji smanjenog dotoka inostranih depozitnih izvora, koji su i skupi i kratkoročni, te nedovoljne raspoloživosti domaćih izvora, tzv. ulazna cena novca za banke je dosta visoka. Podsećanja radi, kamatne stope na štednju u evrima su kod nas u proseku šest odsto. Istovremeno, premija na rizik je dvostruko veća nego pre godinu dana, prvenstveno zbog povećanog rizika zemlje, a i zbog rasta kreditnog rizika, pa se to sve na kraju reflektuje na visinu kamatnih stopa. Kada su u pitanju dinarski krediti, smanjenje referentne kamatne stope svakako je imalo pozitivan uticaj na cenu bankarskih proizvoda, ali on ne može biti linearan, jer su ostali činioci u jednačini imali izraženo suprotno dejstvo. Tu pre svega mislim na raspoloživost dinarske štednje, koja je još uvek mala i nedovoljno elastična na promenu referentne kamatne stope.

Suštinsko smanjenje kamatnih stopa je neodvojivo od stabilizacije ekonomskih prilika, smanjenja inflacije, uravnoteženja trgovinskog bilansa zemlje, kao i smanjenja obaveznog rezervisanja kod NBS.



"US stil" vraća punu radnu nedelju

U kompaniji "US stil" Srbija ponovo je uvedena petodnevna radna nedelja, saopšteno je iz Nezavisnog sindikata metalaca u tom preduzeću

"Ova odluka poslovodstva kompanije doneta je zbog povećanog obima proizvodnje i rada obe visoke peći, odnosno izvršavanja preuzetih obaveza prema Železari USS u Košicama", navodi se u saopštenju.

U avgustu i pored poznatih poteškoća sa kojima se susreće kompanija, sindikat očekuje da kompanija posle dužeg perioda, ovaj mesec završi sa ostvarenjem većeg profita, što bi bilo ohrabrujuće za sve u kompaniji.

Očekivanje ovakvog uspeha u kompaniji, sa veoma malim gubitkom je ohrabrujuće, s obzirom na to da posledice globalne industrijske krize u industriji čelika još traju.

Nezavisni sindikat metalaca USS i svi zaposleni u kompaniji su svesni da svetska ekonomska kriza nije prošla, ali da napori koje čini kompanija i motivisanost zaposlenih u njoj će veoma brzo dati rezultate.

U tom sindikatu ističu i da je program rešavanja viškova zaposlenih u kompaniji završen i da kompaniju napušta 205 zaposlenih. "Program rešavanja viškova zaposlenih u kompaniji je posle datih mišljenja reprezentativnih sindikata i analize od strane poslovodstva, danas na sastanku Poslodavca sa reprezentativnim sindikatima, postao konačan", naveo je taj sindikat.



Representatives of Serbian and Russian Railways talked about possibilities for cooperation

"Serbian Railways" and Russian Railways will intensify mutual cooperation in the forthcoming period, especially when it comes to infrastructure and rolling stock. Russian partners are expected to reply concretely to the proposals for the cooperation of Serbian Railways in the forthcoming month - it is concluded at the meeting held in Belgrade by the heads of Serbian Railways with the delegation of Russian Railways.

The Director General of "Serbian Railways" Milovan Marković and the Executive Board President of this company Zoran Anđelković, with their representatives, defined the fields about which there will be further discussions during the two-day meeting with Russian Railways representatives.

The construction of the Žeželj Bridge, works on the Dimitrovgrad-Niš line, modernization of Belgrade railway junction and maintenance of EMUs are only some of the concrete projects on which potential cooperation can be realised.

The Russian Railways delegation was headed by Mersiyanov Aleksey Anvyarovich, Director General of ODD "Trgovinski dom" of the Russian Railways and Nikitenko Nikolaj Semyonovich, the Department of the Agency Director for business system development. The ambassador of the Russian Federation in our country Alexandar Vasiljevich Konuzin participated in the work of the meeting, and he also represented preparatory meeting for the arrival of the President of Russia Dmitry Medvedev in our country in October.


Serbian Railways representatives got the guests from Russia acquainted with the current condition and plans of this traffic system concerning infrastructure, rolling stock and company organization itself defining thereby fields and modalities of future cooperation. The guests from Russia are acquainted with domestic legislation when it comes to participation in development and modernization projects of Serbian Railways.

It is concluded as necessary to obtain attitudes of relevant ministries as well as to make suitable decisions at the state level before reaching any concrete agreements.

The partners from Russia expressed their content with the existence of concrete projects and plans of Serbian Railways at which cooperation can be achieved in the forthcoming period, which is not the case in some other railway administrations in the region. During two-day meeting in our capital, the partners from Russia visited railway stations Belgrade Marshalling Yard in Makis, Belgrade Center in Prokop and Vukov Spomenik as well as the depot for rolling stock repair "25. Maj".



Serbian Cables/Wiring Equipment Maker Feman Sees '09 Profit Down, Presses on with Projects in Africa

Serbian cables and wiring equipment producer Feman expects its net profit to drop by some 30% this year from 23 million dinars ($353,115/$246,675) in 2008 mainly due to a hefty decline in exports, the company's president said.

In terms of expansion, Feman, based in the town of Jagodina, in central Serbia, continues to think outside of the geographical box, pursuing revenue and manufacturing opportunities in Africa, among other locations.

The company opened a unit in the Democratic Republic of Congo last year and is now wrapping up the construction of a 30,000 square metre hypermarket in its capital of Kinshasa which it will operate, Miodrag Nikolic told SeeNews in an interview from his Belgrade office last week.

“The hypermarket should open for business in May [2010]. The state of Congo gave us the land and some equipment free of charge. We invested about two million euro [$2.9 million], which is a lot, but Kinshasa is a market of around eight million people,” Nikolic said.

“We expect initial revenues of around seven million euro annually,” Nikolic said.

Besides the hypermarket, which will carry the company's products alongside other types of merchandise, Feman is also building a 1.0 million water pipe factory in Kinshasa, also with government assistance.

“The city has a huge problem with its sewage system, which is why we decided on the water pipe factory,” Nikolic added.

In Serbia, Feman, which employs around 230, expects its revenues to drop by about 20% from 434 million dinars last year as a result of the crisis.

“We had a huge drop in exports to Russia. We had tentative export agreements with Russian firms exceeding 4.0 million euro this year, but they all fell through."


"The way things are going, we hope to generate at least 10% of this amount now on the Russian market,” Nikolic said, adding that Feman exported merchandise worth around 1.0 million euro to Russia last year where it opened a manufacturing unit in 2008.

“As soon a the crisis started, everything stalled,” Nikolic said.

“The thing about the crisis is that Serbia should be able to take advantage of it, and it isn’t because the government has not created the right conditions for entrepreneurs to develop the economy,” he explained.

Feman exports mainly to neighbouring countries including Bulgaria, Macedonia, Montenegro and Bosnia and Herzegovina.

Nikolic hopes Feman will export about 30% of its output this year, lower than its usual 50%.

“Our capacity is very high, but we don’t have the market to back it up. Still, without any huge investments, we can triple our output easily, to some 15 million euro annually,” Nikolic said.

“In Serbia, we don’t have any serious competition, only a few smaller companies. Plamen from Indjija [a town in northern Serbia] holds about 20% of the market in the country. Another smaller company from Krusevac [in the south], Marel, has around 10%,” he said.

“We hold the remaining 70% of the market with some 1,460 products we sell.”

Feman’s biggest clients are Serbia's power monopoly EPS and the country’s dominant telecoms company, Telekom Srbija.



Economy minister: WB writes off USD 500mn Kosovo debt
Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic stated that the World Bank has written off almost $550 million of Kosovo's external debt.


The World Bank today informed the Serbian government about its decision, he said, adding that it does not mean that Belgrade will recognise the unilaterally declared Kosovo independence.

He recalled that last year the Serbian government asked the World Bank to relief Serbia from paying off the debt as it does not collect taxes in that part of its territory.

The money can now be used to help Kosovo Serbs, concluded the Minister.


New “Calzedonia” plant located in Sombor worth EUR 15m to be build by May, 2010
The factory of exclusive women lingerie, “Fiorano”, in Sombor, is building a new plant in the entire complex of 12.00 square meters, in the value of 15 millions euros. The factory now has 130 workers, mostly women. There is no feeling of a crisis, and another 250 workers will be hired in the new plant.

The construction works are a little bit delayed for legal-property matters, but with engagement of the local management the problem has been solved.

The new production hall will be built by May, 2010, as expected.

If used with full capacity, the new plant could hire 400 workers.

“Fiorino” is a daughter company of the Italian based “Calzedonia” company.


WB Head in Serbia: “Belt Tightening” and Good-Quality Services in Serbia
Head of the World Bank office in Serbia Simon Gray assessed that Serbia could lower budget deficit by “tightening its belt”, while at the same time retaining good-quality of its services and projects”. For instance, looking individually, pensions are the biggest expenditure…you may also make adjustments and savings by equaling the retirement level for women and men and making sure than there is no premature retirement which, if occurs, will be adequately sanctioned”, Gray said for RTS. He also noted that there are other fields too, such as for instance infrastructure, where Serbia “obviously needs to be more careful and plan how much it will invest and where”. Gray also added that railways first “needs to be reconstructed so that in the future more investments in it could be made and its use be made more purposeful”, pointing that subsidies “are a huge area that encompasses both agriculture and state subsidies”. “They (subsidies) will be depreciating with further privatization and the Government should be more careful when it comes to the size of its assistance to the private sector”, he said.


Consumer Protection Bill to Be Presented on September 1
Minister of Trade and Services Slobodan Milosavljevic today announced that the Ministry of Trade and Services will soon hold a presentation of the new consumer protection bill, which will be attended by EU Consumer Protection Commissioner Meglena Kuneva. At the Ministerial Council on Consumer Affairs' session, Milosavljevic pointed out that by adopting the bill on consumer protection consumers’ rights will reach European standards.


Government sells entire tranche of one-year T-bills
The first auction of one-year government securities of the Republic of Serbia, organised by the Treasury, was successfully completed and 100,000 treasury bills were sold in the total amount of RSD 1 bln, which is 100% of the total issuance volume. The securities were sold at the interest rate of 12,5% p.a. and will mature on August 25, 2010.

„The issuance of one-year government securities implies the continuation of developing a middle- and long-term strategy for State’s participation in the domestic financial market“, said Ivan Maričić, the Treasurer, adding that “the so-far issuance of short-term government securities has led to establishing an active domestic market of government securities, as well as benchmarks, which altogether paved the way for issuing long-term securities. Reducing the interest rate at which government securities are sold has contributed to creating favourable conditions for collecting funds and reduction of government expenses in the process of issuing government securities. “


Russians get seven days to resolve Ikarbus issues
Russia-based Avtodetal might end up without their ownership over Ikarbus due to failure to meet its commitments, as informed by Serbian Economy Minister Mladjan Dinkic.

Dinkic informs the deadline for implementing the social welfare program has expired, but the company will get a seven-day extension to the deadline. If Avtodetal fails to meet the second deadline, the contract will be terminated. Dinkic also informs that there is a possibility that the Chinese take over the company, if the Russians fail to meet their commitments.


Canada's Reservoir Capital Applies for Developing Hydro Power Project in Serbia
SEENews


Canada's Reservoir Capital Applies for Developing Hydro Power Project in Serbia
Canada's Reservoir Capital Corp. has applied for a licence from Serbia's Ministry of Mining and Energy for the development of the Vrutci hydro power project in the Balkan country's southwest, the company said.

The licence will give the company's wholly-owned Serbian subsidiary REV d.o.o. the exclusive right to work jointly with the municipality of Uzice on the project for converting an existing water supply reservoir on the Djetinja River into a hydro power plant, Reservoir Capital said in a statement posted on its website earlier this week.


The existing Vrutci dam and reservoir were built in 1984 to provide water supply and flood protection for the municipalities of Uzice and Sevojno. The proposed Vrutci Hydro Power Project will have an installed capacity of 32 megawatts (MW) and estimated initial production of 45 gigawatt hours annually, the statement said.

No Information was immediately available on the project's value or its timeframe.

Reservoir Capital Corp. (www.reservoircapitalcorp.com) is a southeast Europe focused project generator, with a mandate to acquire undeveloped natural resource opportunities. The company is investing primarily in renewable energy, with currently two hydroelectric projects totaling 48 MW of capacity undergoing pre-feasibility studies in Serbia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta