Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Deficit pokriti bez poreskih nameta
Premijer Mirko Cvetković kaže da je uveren da će budžetski deficit u ovoj godini biti pokriven bez dodatnih poreskih nameta

"Vlada veruje da ima osnova da se budžet zatvori, bez dodatnih poreskih nameta", rekao je Cvetković i istakao da se razgovori s Međunarodnom monetarnim fondom (MMF) obavljaju u dobroj atmosferi i da se sada razgovara na ekspertskom nivou i procenjuje se svaka pojedinačna stavka.

Cvetković je istakao da će u ovoj godini izvori za pokrivanje budžetskog deficita biti krediti međunarodnih finansijskih institucija, pomoć Evropske unije, povoljni bankarski krediti.

Premijer je objasnio da se država kod komercijalnih banaka zadužuje po kamatnoj stopi koja je ispod šest odsto, što su, prema njegovoj oceni, vrlo povoljni uslovi, a kamata na kredite od međunarodnih finansijskih unstitucija je još povoljnija, odnosno tri do četiri puta niža od nje.

On je istakao da se pojavila još jedna mogućnost koja će najverovatnije biti iskorišćena, pošto je u sistemu povećanja kvota MMF-a Srbiji pripalo dodatnih 500 miliona dolara, koja može da povuče.

Cvetković je podsetio da MMF daje sredstva isključivo za devizne rezerve, ali da se radi o specifičnoj situaciji i "ako se dogovorimo moći ćemo da ta sredstva povučemo i za pokriće budžetskog deficita".

Na pitanje da li će Srbija izaći iz krize sledeće godine, Cvetković je odgovorio da je njegov subjektivan odgovor da hoće, kao i da je optimista i da ima povoljnih vesti i signala.

Dinkić: Još pitanje manjka u budžetu


Sa misijom MMF-a većina pitanja je dogovorena i ostalo je da se dogovori koliki će biti manjak u budžetu do kraja godine, kaže ministar ekonomije Mlađan Dinkić. On kaže da se za sada ta cifra kreće između pet i deset milijardi dinara.

Srbija nema problema da finansira deficit budžeta, jer je za prvih sedam meseci ove godine pokrila deficit od oko 56 milijardi dinara, bez većih teškoća, rekao je Dinkić. On je dodao da , i dodao da su u julu i avgustu povećani prihodi budžeta, koji su za 0,8 odsto manji nego u istom periodu prošle godine, jer je privreda krenula u lagani oporavak posle kriznog perioda.

Dinkić kaže da je Fond, u pripremi prve revizije Sporazuma, potcenio prihode budžeta u preostalom delu godine, dok je, istovremeno, precenio dodatne izdatke koje ćemo imati i došao do zaključka da Srbija, ukoliko ništa ne preduzme, može u ovoj godini da ima „budžetsku rupu“ od 20 milijardi dinara.

Na sastanku s Misijom MMF-a bilo je reči i o deficitu budžeta Srbije za 2010. godinu, koji će biti oko četiri odsto BDP-a i ponuđeno je da se smanji broj zaposlenih u državnoj upravi uz istovremeno smanjenje troškova javnih preduzeća. Ministar ekonomije Mlađan Dinkićem je predstavnicima MMF-a juče predstavio plan Vlade Srbije za pokriće budžetskog deficita, bez povećanja poreza i drugih nameta privredi i građanima.

Dinkić potvrđuje da će Vlada i u narednoj godini biti primorana da drži „zamrznute“ plate svih korisnika budžeta, ali i penzije. Ova mera biće, kaže, na snazi sve dok Srbija ne krene da ostvaruje privredni rast. Ono što, dodaje Dinkić, zabrinjava jeste činjenica da su neke lokalne samouprave, u prethodnom periodu, očito isplaćivale više zarade nego što je to utvrđeno Zakonom o budžetu. Podaci govore da je masa zarada na nivou lokalnih samouprava probijena za čak tri milijarde dinara, kaže on.

Sadašnji zakon o privremenom smanjenju plata većih od 40.000 dinara za pet odsto, odnosno 15 odsto za isplate zarada iznad 100.000 dinara u državnoj administraciji i javnim preduzećima važiće samo do januara naredne godine, ističe Dinkić i dodaje da bi u narednoj godini, prema sadašnjim projekcijama, trebalo da imamo budžetski deficit od četiri odsto.

Vlada namerava da do kraja godine poveća određene rashode, kao što su različite vrste socijalnih davanja. Planiramo da u septembru obnovimo i mogućnost subvencionisanih stambenih kredita, ali samo za novogradnju, kaže Mlađan Dinkić.
 
 
 
Veći PDV ne bi doneo dovoljno novca
Vladimir Gligorov, saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, za Politiku procenjuje da je malo verovatno da bi i eventualno povećanje PDV-a obezbedilo dovoljno prihoda da se pokrije razlika između planiranog i očekivanog deficita, koji će verovatno biti iznad pet odsto.

Ključno pitanje je, dodaje, kako će se planirati budžet sa sledeću godinu i kakve će promene u poreskom sistemu biti potrebne. „Ako privreda stagnira i rashodi se ne smanje, povećanje PDV-a će dogodine biti neizbežno“, kaže on.

Gligorov kaže da će na kratak rok rešenje biti traženo u dodatnom zaduživanju i nekim kozmetičkim uštedama na potrošnji, dok prava rasprava o javnim prihodima i rashodima tek predstoji kada se bude odlučivalo o budžetu za sledeću godinu i o srednjoročnoj projekciji fiskalne politike. „Uostalom, nije dobro donositi odluke o jednoj ili drugoj poreskoj meri, imajući u vidu kratkoročne ciljeve. Jer, to podrazumeva nove promene u poreskom sistemu sa istim takvim kratkoročnim ciljevima svaki put kada postoje budžetski problemi. To vodi ka poreskoj nestabilnosti, što je veoma rđavo“, ističe on.

To će biti dovoljan argument za MMF da odobri povlačenje druge tranše ranije odobrenog kredita, smatra Gligorov i dodaje da će neke mere štednje i veće poreske efikasnosti verovatno biti potrebne. „U osnovi, MMF ceni da li je makroekonomska stabilnost održiva, a ne neposredno koliki je tačno fiskalni deficit. Ako se oceni, kao što mislim da hoće, da je stabilnost održiva, tačan nivo deficita je od sekundarnog značaja“, zaključuje on.
 
Računica pojedinih ekonomista pokazuje da čak i kada bi Vlada Srbije povećala porez na dodatu vrednost (na kom Fond ne insistira, već to predlaže kao najjednostavnije rešenje), do kraja godine to bi u državnu kasu donelo samo 3,5 milijardi, a dogodine još 13 milijardi dinara.


Izvoz oružja u Irak uz pomoć Amerike

Na inicijativu srpskog Ministarstva odbrane „Jugoimport SDPR“ potpisao je ugovor za izvoz naoružanja i vojne opreme, vredan 100 miliona dolara sa Irakom, a kako „Blic“ saznaje, razgovara se i o proširenju aranžmana. Nastaviće se i razgovori o angažovanju srpske građevinske industrije na obnovi i rekonstrukciji više vojnih baza i bolnica. U ovom poslu sa Irakom, Srbija je imala pomoć saveznika iz senke. Koalicione snage, predvođene SAD, dale su saglasnost da iračko Ministarstvo odbrane sklopi posao upravo sa Srbijom

- Tim ugovorom će biti uposleno svih šest srpskih fabrika vojne industrije, kao i tehničko-remontni zavodi, oko 6.000 ljudi - rekao je ministar odbrane Dragan Šutanovac.
Ugovor sa Irakom pojedinačno je najveći izvozni aranžman Srbije u ovoj godini. Ostvaren je na osnovu dogovora postignutog pre nekoliko nedelja između ministara odbrane Srbije i Iraka Dragana Šutanovca i Abdul Kadira al Mufridžija. Ugovor je potpisao „Jugoimport SDPR“, koji u ime države nastupa kao integrator celokupne odbrambene industrije na iračkom tržištu.
U ovom poslu, prema saznaju „Blica“, iako će biti angažovane sve fabrike namenske industrije, kao i vojnotehnički remontni zavodi, „Sloboda“ Čačak će imati primat, kao što je „Krušik“ Valjevo bio favorizovan u prethodnom aranžmanu.



Dunav osiguranje planira ekspanziju u zemlje regiona

Dunav osiguranje Beograd će posle kupovine Kosig Osiguranja u Republici Srpskoj (RS), proširiti poslovanje na čitavu Bosnu i Hercegovinu (BiH), a ima planove i za druge države u regionu, izjavio je Tanjugu danas u Banjaluci član srpske osiguravajuće kompanije Rajko Tepavac


Dunav osiguranje namerava da se vrati na tržište BiH, gde ima ranije uspostavljene kontakte, i za pocectak će akcenat poslovanja biti na korporativnim klijentima u većim gradovima BiH, a kasnije će delatnost proširiti i na poslove sa stanovništvom, najavio je Tepavac je prilikom posete predstavnika Dunav osiguranja svojoj poslovnici u Banjaluci i Privrednoj komori RS U poseti su bili i predstavnici Privredne komore Srbije, na čelu sa njenim predsednikom Milošem Bugarinom.

Tepavac je rekao da borba za tržište neće biti laka, jer je konkurencija veoma jaka, pogotovo zbog kompanija iz zapadne Evrope, ali da će Dunav osiguranje pratiti poslovanje srpskih kompanija na ovim prostorima i na taj način pomoći nacionalnoj privredi.

Tepavac je rekao da će Dunav osiguranje pratiti širenje kompanija iz Srbije, pri čemu će akcenat biti na državama bivše Jugoslavije i neke druge susede, koji su već u Evropskoj uniji.

Kosig Dunav osiguranje je vodeća osiguravajuća kompanija u RS, sa više od 20 odsto tržišnog učešća koje planira da zadrži do kraja godine, izjavio je Tanjugu generalni direktor te kompanije iz Banjaluke Gruja Komljenović.

Svetska ekonomska kriza zahvatila je i sektor osiguranja u RS, što se oseća kroz manje investicija, pad privredne aktivnosti uopšte i manju prodaju novih vozila, tako da će 2009. biti godina zadržavanja novoa tekućeg poslovanja i likvidnosti, kazao je Komljenović.

Privatizacija Kosig osiguranja iz Banjaluke izvršena je pre 3,5 godine i u toku je treća faza dokapitalizacije u kojoj će Dunav osiguranje Beograd uložiti oko 8,34 miliona konvertibilnih maraka (oko 4,15 miliona evra).

Na taj način, vlasnički udeo Dunav osiguranja Beograd u kompaniji iz Banjaluke biće povećan na oko 60 odsto, naveo je Komljenović.

Oko 95 odsto poslovanja Kosig Dunav osiguranja u RS otpada na neživotno, a pet odsto na životno osiguranje, naveo je Komljenović.

Od pomenutih 95 odsto polisa neživotnog osiguranja veliki deo otpada na poslove osiguranja od auto odgovornosti, a 25 odsto na ostale vrste imovinskih osiguranja, što je veoma nepovoljna struktura poslovanja, zaključio je Komljenović.



Opšti pad cena akcija

Talas nižih cena akcija prvo je zapljusnuo vodeće azijske efektne berze, da bi se kasnije proširio i na evropsko tržište, jer su investitori, nakon naglog poskupljenja deonica tokom prošle i početkom ove sedmice, izbegavali da se upuštaju u neizvesnije poslove


Na deviznim berzama nastavljeno je umereno jačanje jena prema dolaru jer je japanska novčana jedinica za tržišne mešetare bila privlačnija od poslova sa nekim visokoprinosnijim, ali i daleko rizičnijim valutama.

Poslovanje na vodećim azijskim berzama okončano je padom japanskog Nikei indeksa za 1,6 odsto, dok je Kompozitni indeks na efektnom tržištu u Šangaju izgubio 0,7 odsto prethodne vrednosti. Evropski FTS Eurfirst 300 indikator oslabio je za minimalna 0,3 odsto, uglavnom usled pojeftinjenja akcija kontinentalnih hemijskih kompanija, kao i firmi za proizvodnju pića. Glavni globalni indeks akcija - MSCI - koji je u utorak vredeo najviše u proteklih 10 meseci - oslabio je za svega 0,1 odsto na 275,43 poena, dok su deonice na tržištu brzo rastućih ekonomija izgubile, u proseku, 0,5 odsto od nivoa zabeleženog prethodnog dana.

Opšti zaključak eksperata na najvećoj evropskoj berzi akcija u Londonu je, kako prenosi agencija Rojters, da najnoviji makroekonomski pokazatelji ukazuju na dalji oporavak globalne ekonomije, ali da su investitori u protekla dva dana smanjili poslovnu aktivnost, delom i zbog toga što mnogi od njih još koriste letnji odmor.

Najnoviji podaci o rastu potrošačkog poverenja u Italiji, koje je u avgustu uvećano više nego što se očekivalo, na najviši nivo od marta 2007. godine, kao i rast poslovnih investicija u Australiji, samo su neki od pozitivnih pokazatelja koji bi trebalo da utiču na dalje oživljavanje efektnih berzi i celog finansijskog tržišta.

Lars Krekel, stručnjak za akcije u najvećoj francuskoj banci BNP Pariba, ističe da je na berzama tokom proteklih nekoliko sedmica nastavljen dobar trend koji, međutim, nije bio ujednačen. Krekel smatra da se mnogi investitori još uzdržavaju od obimnijih ulaganja u akcije zbog bojazni da bi njihova cena mogla naglo da padne, kao što se to dogodilo krajem prošle i u prva dva meseca ove godine.

Podaci Rojtersa pokazuju, inače, da je pul sastavljen od 44 fond-menadžera kompanija iz Evrope, SAD i Japana držao u toku ovog meseca, u proseku, oko 57,1 odsto od njihove ukupne aktive u akcijama, što je minimalan rast u odnosu na julskih 57 odsto.

Zbivanja na valutnim berzama karakteristična su po padu dolara ispod važne psihološke granice od 94 jena, na najniži nivo od kraja minulog meseca.

- Jačanje jena počiva na sumnji da će Kina osigurati izlazak globalne privrede iz recesije - ocenio je Luc Karpovic, valutni ekspert frankfurtske Komercbanke.

Karpovic takođe ističe da je jačanje jena delom usledilo i zbog toga što su azijske berze akcija bile u minus fazi.

Dolar je u ranoj podnevnoj trgovini na evropskom tržištu oscilirao prema evru u uskom rasponu od 1,4271 do 1,4276, a istovremeno je vredeo nešto manje od 1,62 za funtu sterlinga, a menjao se i po kursu od 1,0674 švajcarska franka.



Kinezi ulaze u „Ikarbus”?

Ako bude raskinut ugovor o privatizaciji sa ruskim „Avtodental servisom”, kao potencijalni partner zemunske fabrike mogle bi da se pojave kineske kompanije


Ukoliko ruski „Avtodental servis” do drugog avgusta radnicima „Ikarbusa” ne počne da isplaćuje zaostale zarade, ugovor o vlasništvu nad zemunskim proizvođačem autobusa biće poništen, najavio je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja. U tom slučaju, prema njegovim rečima, otvoriće se mogućnost za sklapanje strateškog partnerstva sa kompanijama iz Kine.

Prilikom nedavne posete ovoj zemlji, srpska delegacija je, prema Dinkićevim rečima, razgovarala sa jednom od vodećih kineskih firmi koje se bave proizvodnjom autobusa o mogućnostima za investiranje u Srbiju.

– Kinezima smo pomenuli da postoji realna mogućnost da Rusi, koji već pet meseci ne izvršavaju preuzete obaveze, neće biti u stanju da dalje vode „Ikarbus”. U tom slučaju, stvoriće se prilika da kineska strana, ako je zainteresovana, postane partner u ovoj kompaniji – rekao je Dinkić.

On je podsetio da je Rusima prvobitno dat rok do 17. avgusta da ispune sve ugovorne obaveze, ali da su sada dobili još nekoliko dana. Ovakvim potezom, međutim, nisu preterano oduševljeni u štrajkačkom odboru „Ikarbusa”.

– Već dva puta je ruskoj strani davana šansa – objašnjava Velimir Gligorić, predsednik Štrajkačkog odbora. – Sada su dobili još jednu priliku da izmire obaveze prema radnicima i verujem da je to poslednji put da im država čini ustupak.

On ističe da će zaposleni u fabrici autobusa, koji već dva meseca štrajkuju, sačekati da istekne i poslednji rok, a da će tada doneti odluku da li će prekinuti obustavu rada. Do tada, kaže, „Avotodental servis” ima priliku da radnicima isplati ukupno sedam zaostalih plata.

U štrajkačkom odboru juče nisu želeli da komentarišu najave o eventualnom ulasku kineskih kompanija u „Ikarbus”, dok iz Agencije za privatizaciju poručuju da je, da bi do takvog scenarija uopšte došlo, prethodno neophodno napraviti niz koraka. Tako se, kaže, najpre mora ustanoviti da „Avtodental” ne ispunjava ugovorne obaveze, posle čega mu Agencija upućuje opomenu i daje rok za otklanjanje nedostataka.



Vlada donela odluku o prenosu besplatnih akcija NIS-a

Pravo na po pet akcija NIS-a ima 4.798.615 građana i 21.737 zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji. – Akcije će moći da se prodaju najkasnije do kraja godine. – Podela akcija drugih javnih preduzeća iduće godine

Te akcije će imati najveću vrednost: Nebojša Ćirić Vlada Srbije usvojila je juče odluku o prenosu besplatnih akcija Naftne industrije Srbije građanima, sadašnjim i bivšim radnicima te kompanije. Prema ovoj odluci, građani će dobiti po pet akcija NIS-a, čija je nominalna vrednost po 500 dinara.

Državni sekretar za privredu i privatizaciju Nebojša Ćirić rekao je za Betu da ta odluka predstavlja prvi korak u ispunjenju obećanja i zakonske obaveze kojom je predviđeno da besplatne akcije dobiju svi građani Srbije koji ih nisu dobili ranije, od početka privatizacije i tranzicije.

Pravo na akcije NIS-a ima 4.798.615 građana i 21.737 zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji. Građani će dobiti ukupno 23.993.075 akcija, a zaposleni i bivši zaposleni 6.548.892. – U ovom slučaju građani će dobiti akcije NIS-a, a kasnije i akcije drugih preduzeća koja su među najvrednijima u srpskoj ekonomiji. Prema tome, te akcije će imati najveću vrednost, kazao je Ćirić.

Kako je naveo, do kraja septembra bi državni organi – Agencija za privatizaciju, Centralni registar za hartije od vrednosti i Komisija za hartije od vrednosti –trebalo da završe sve potrebne pravne radnje da i građani i zaposleni dobiju vlasničke račune na koje će im biti prenete akcije. Posle toga, precizirao je Ćirić, upravni organi i Skupština akcionara NIS-a trebalo bi da donesu neophodne odluke da bi se i formalno omogućilo građanima da trguju akcijama ili da ih zadrže. – Građani će najkasnije do kraja godine imati mogućnost da prodaju akcije, rekao je državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije.

U toku je izrada izmena i dopuna Zakona o besplatnim akcijama, izjavio je Ćirić i dodao da se očekuje da će to biti usvojeno najkasnije do kraja godine. – To će omogućiti da u prvoj polovini 2010. godine građani i zaposleni i bivši zaposleni u preostalih pet preduzeća i pre formalne privatizacije dobiju besplatne akcije, istakao je on. Ćirić je podsetio da je reč o akcijama Elektroprivrede Srbije, Telekoma, beogradskog aerodroma „Nikola Tesla”, „Jat ervejza” i farmaceutske kompanije „Galenika”. On je dodao i da bi tender za prodaju dela kapitala „Galenike” trebalo uskoro da bude raspisan.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta