Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gradiće se autoput Beograd–Boljari

Milutin Mrkonjić juče u Budvi potvrdio da će Srbija graditi ovaj deo saobraćajnice. – Beograd čeka tender za Luku „Bar”. – Obnova pruge Beograd–Bar koštaće 200 miliona evra. – Potpisan Sporazum o prevozu putnika i tereta u međunarodnom drumskom saobraćaju

Liberalan sporazum: ministri Mrkonjić i Lompar Budva – Na ministarskoj konferenciji o drumskom saobraćaju koja je juče održana u bečićkom hotelu „Splendid“, srpski ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić i crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar potpisali su Sporazum o prevozu putnika i tereta u međunarodnom drumskom saobraćaju između dve zemlje. Isti takav sporazum Lompar je potpisao i sa Rudijem Vidovićem, kolegom iz Bosne i Hercegovine.

Naglašavajući da se radi o međunarodnim obavezama u ovom domenu, Miodrag Ilić, zvaničnik Vlade Srbije, istakao je da je taj sporazum dosta liberalan, da čak u 13 tačaka ne podrazumeva razne međunarodne dozvole i da neće uticati na smanjenje prometa u drumskom saobraćaju između Srbije i Crne Gore.

Na konferenciji se inače uveliko govorilo i o ekološkoj taksi koju je uvela Crna Gora i zbog koje se prevoznici, ali i svi motorizovani turisti iz Srbije bune.

– Molim vas ukinite tu taksu, koja predstavlja naknadu za puteve a ne nikakav ekološki porez – kazao je Mrkonjić.

S njim se u potpunosti složio Andrija Lompar, pozivajući juče iz Bečića svoju vladu da to učini.

A u razgovoru s novinarima najviše reči bilo je o budućim saobraćajnicama između Srbije i Crne Gore. Noseći sa sobom geografske karte koje je pokazao novinarima, Milutin Mrkonjić je bio izričit:

– Dileme više nema, Srbija će graditi autoput Beograd–Boljari. Dakle od glavnog grada Srbije do mesta gde Crnogorci završavaju svoj autoput koji od Bara stiže do granice sa Srbijom. To je deo nacionalnog programa Srbije.

Mrkonjić je kazao da Srbija ima para za deo autoputa od Beograda do Ljiga (100 miliona evra) i da će deonicu od Čačka do Boljara graditi turske kompanije, koje su za to veoma zainteresovane.

Kako je istakao Andrija Lompar, crnogorsku deonicu autoputa radiće splitski „Konstruktor”. Što se tiče priča koje su se pojavile u poslednje vreme da Splićani nemaju novac za taj veliki posao, Lompar je rekao da će ukoliko ne stigne takvo obezbeđenje, biti aktivirana ponuda drugorangirane firme.

Milutin Mrkonjić je još jednom potvrdio da je Srbija veoma zainteresovana za kupovinu barske luke, tražeći da Crna Gora što pre objavi tender, na šta mu je crnogorski kolega kazao da će to biti već početkom oktobra.

Po rečima Mrkonjića pruga Beograd–Bar i barska luka čine celinu, koja je i te kako važna za Srbiju i njenu privredu. U tom smislu se radi na izradi studije o remontu i modernizaciji pruge Beograd–Bar koja će koštati oko 200 miliona evra, a njome će saobraćati vozovi tipa „pendolino” koji tu razdaljinu mogu da pređu i za tri i po sata.



ĐELIĆ: Veoma blizu dogovora

Vlada Srbije je veoma blizu dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom za 2009. godinu, ali taj dogovor koji predviđa deficit od 4,5 odsto BDP i deficit tekućih plaćanja od oko devet odsto ne bi imao mnogo smisla ukoliko se ne bi postigao u paketu sa dogovorom za 2010. jer nam je potrebna stabilnost ne samo za ovu već i narednu godinu - izjavio je juče potpredsednik Vlade Božidar Đelić



On je novinarima nakon jednočasovnog razgovora sa šefom misije MMF-a Albertom Jegerom u Vladi Srbije rekao da je država obezbedila sredstva kojim će pokriti deficit od 4,5 odsto, tako da sasvim sigurno neće biti povećanja PDV, niti povećanja „bilo kojih drugih nameta građanima“.

- Razgovarali smo o programu za ovu i sledeću godinu, ali i srednjoročnoj perspektivi države u svetlu evropskih integracija. Prema procenama MMF-a, dodatne reforme su nužne da bi se izbeglo povećanje deficita koji bi naredne godine mogao da bude i do 5,5 ili šest odsto BDP i zbog toga smo razgovarali pre svega o paketu mera koji predviđa uštede i na nacionalnom, ali i lokalnom nivou - rekao je Đelić.

Vicepremijer je istakao da svetska ekonomska kriza nije gotova i da Srbija mora naći rešenje da „deficit sledeće godine bude još niži.“ Prema rečima Đelića, najveći krivac što trenutno nema rasta BDP je taj što je kreditna aktivnost banaka tokom 2009. „na leru“. Zato je važno, napomenuo jepotpredsednik Vlade, da se u rebalansu budžeta pronađe prostor za dodatno aktiviranje naše unutrašnje tražnje, naročito u oblasti građevine.

- Naš predlog MMF-u je da se postigne dogovor oko strukturnih reformi i smanjenju državne administracije. To moramo da uradimo ukoliko želimo da izbegnemo bilo kakvo povećanje nameta za naše građane i u tom smislu u danima i nedeljama koji dolaze čekaju nas ozbiljni razgovori - naglasio je Đelić.

On je podsetio i da je informisao misiju MMF da je postignut dogovor sa Evrospkom komisijom o budžetskoj pomoći od 100 miliona evra.

- U dobrom delu diskusije razmatralo se pitanje srednjoročne održivosti ekonomije i kvaliteta izvoza, a jedino rešenje je da Srbija nastavi da investira u infrastrukturu i ekonomiju znanja i da nastavimo da privlačimo investitore i firme koje proizvode tehnologiju - napomenuo je Đelić i ocenio da Srbija neće imati problema u servisiranju spoljnog duga iako javni i privatni dug zajedno dostižu 65 odsto BDP.

Inače, pojedini mediji juče su objavili saznanja da je konačni dogovor postignut u četvrtak uveče. Međutim, iz kancelarije MMF-a ubrzo je stiglo saopštenje u kojem se navodi da je misija MMF-a nastavlja sa radom. „Iako je po većem broju pitanja postignut napredak, generalni dogovor nije postignut. Međutim, razgovori se nastavljaju, naročito kada je u pitanju budžet za 2010. godinu“, stoji u saopštenju.



Bez smanjenja penzija

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da neće biti smanjenja penzija iako „veoma značajan deo skromnog kolača ide za tu namenu“.

- U protekle tri godine izdaci za penzije su porasli do tri odsto BDP i veoma značajan deo skromnog kolača ide za tu namenu tako da je nužna i određena reforma penzionog sistema. MMF tu ne traži ništa, na nama u Srbiji je da se dogovorimo o tome da penzije budu redovne, pristojne, ali i istovremeno da imamo sredstva na dugi rok kojima ćemo moći da ih finansiramo - rekao je Đelić.



Svaka peta firma strahuje za opstanak

Svetska ekonomska kriza dovela je u pitanje opstanak 21,6 odsto privrednika koji rade u sektoru malih i srednjih preduzeća, a oko 24 odsto firmi smatra da će zbog toga morati da otpuste i deo zaposlenih


Uticaj na obim poslovanja ne spori ni 35,8 odsto preduzeća, ali kao meru spasa ne planiraju otpuštanja, dok se samo 13,8 odsto preduzetnika izjasnilo da se ne suočava sa značajnijim problemima. Reč je o rezultatima terenskog istraživanja o stanju, potrebama i problemima u sektoru MSP, koje je po zahtevu Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, obavio Republički zavod za statistiku, a koje je juče predstavljeno na konferenciji za novinare.

Anketa je obuhvatila uzorak od 3.000 preduzetnika, a jedan od problema na koji je ukazano jeste da samo 15,6 odsto preduzetnika pripada generaciji mlađoj od 36 godina, što svedoči o nedovoljno razvijenom preduzetničkom duhu nacije. Direktor Republičke agencije za razvoj MSPP Goran Džafić istakao je da od 330.000 registrovanih preduzeća i preduzetnika, 99,8 odsto je klasifikovano u sektoru MSP. Taj sektor zapošljava dve trećine radnika, sa oko 50 odsto učestvuje u ukupnom BDP-u, sa 48 odsto u izvozu, a 59 odsto u uvozu. „Istraživanje je pokazalo da su najveći probeli MSP sektora u Srbiji nedostatak finansija i nedovoljna edukacija. U protekle dve godine ulagali smo upravo u te oblasti i oko 190 miliona dinara plasirano je kroz razne programe standardizacije kvaliteta i uvođenju sertifikata, kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih preduzeća“, rekao je Džafić.



Ćirić: Akcije će biti sve vrednije

Državni sekretar Nebojša Ćirić kaže da očekuje da će najkasnije u oktobru ili novembru građani moći da raspolažu raspodeljenim akcijama NIS-a


Vlada Srbije usvojila je odluku o prenosu besplatnih akcija Naftne industrije Srbije građanima i sadašnjim i bivšim radnicima te kompanije. Državni sekretar za privredu i privatizaciju Nebojša Ćirić rekao je, gostujući u vestima TV B92 da je NIS prvo preduzeće čije će akcije biti podeljene građanima koji su se za to kvalifikovali.

"Nakon vladine odluke, Agencija za privatizaciju zajedno sa Centralnim registrom i Komisijom za hartije od vrednosti će, mi očekujemo do 20. septembra završiti tehnički posao koji se odnosi na otvaranje vlasničkih računa", rekao je Ćirić i naveo da će na taj način građani moći da se informišu da su dobili akcije NIS-a.

Pošto organi upravljanja u NIS-u usvoje određene odluke, između ostalog i o prelasku iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo, ako sve bude u redu, građani će u oktobru, a najkasnije do novembra dobiti mogućnost da trguju akcijama, rekao je Ćirić.

On je naveo da će vrednost akcija NIS-a biti veća od nominalne vrednosti koja trenutno iznosi 500 dinara i preporučio građanima da ukoliko ne moraju, da ih ne prodaju, jer će njihova tržišna vrednost rasti.

"Radi se o nominalnoj vrednosti, ali prava vrednost tih akcija se određuje na tržištu, odnosno na berzi. Građani će imati mogućnost da trguju akcijama, a moje mišljenje je da kako budemo polako izlazili iz krize, ove će akcije imati dosta veću vrednost od nominalne", precizirao je Ćirić.

On je podsetio da pravo da dobiju akcije NIS-a ima 4,8 miliona građana, koji će dobiti 15 odsto akcija te kompanije, ali i ostalih javnih preduzeća - "Aerodroma", "Telekoma Srbije" "Elektroprivrede Srbije", "Jat ervejza" i "Gelenike".

Na pitanje da li su realne projekcije da će svaki građanin dobiti u proseku oko 1.000 evra od besplatnih akcija, Ćirić je odgovorio da kada su rađene te procene situacija na svetskom i domaćem tržištu je bila znatno drugačija.

"Mi smo zaista odabrali šest najvrednijih preduzeća, a na to treba dodati novac koji će se dobiti i iz Privatizacionog registra. U svakom slučaju kako kriza bude jenjavala tako će vrednost akcija i NIS-a, ali i drugih kompanija početi da raste", rekao je on i naveo da su tada bile procene da će akcije dobiti oko četiri miliona građana, ali se ispostavilo da je broj građana koji imaju pravo nešto veći.

Vlada Srbije je na sednici u četvrtak usvojila Odluku o prenosu akcija bez naknade "Nafte industrije Srbije" građanima, kao zaposlenima i bivšim zaposlenima ovog preduzeća.

Svaki građanin će po toj odluci ostvariti pravo na pet akcija NIS-a bez naknade, a nominalna vrednost jedne akcije iznosi 500 dinara, što znači da će svako od građana dobiti akcije u nominalnoj vrednosti od 2.500 dinara.



Zaduženost po stanovniku 637 evra

Zaduženost po glavi stanovnika u Srbiji iznosila je na kraju jula 637 evra, izjavio je generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić

On kaže da su građani Srbije do tada dugovali ukupno oko 376 milijardi dinara po osnovu kredita, ili jedan odsto manje nego na početku godine. Kreditna zaduženost građana na početku godine bila je oko 380 milijardi dinara, pa se beleži blagi pad te vrste zaduženosti.

Dugalić je kazao da krajem jula zabeležen i umereni rast zaduženosti kompanija po osnovu kredita od oko 1,8 odsto u odnosu na jun i ta zaduženost je iznosila oko 862 milijarde dinara, dok se kod preduzetnika u julu ostvaren umereni pad kreditne zaduženosti, kako u odnosu na jun, tako i sedam meseci ove godine. Kreditna zaduženost preduzetnika na kraju jula iznosila je oko 44,4 milijarde dinara.

Zaduženost građana Srbije po osnovu gotovinskih kredita u stalnom je opadanju, rekao je Dugalić, dodajući da je ta vrsta zaduživanja od početka ove godine smanjena gotovo 30 odsto. Građani Srbije su krajem jula po osnovu gotovinskih kredita dugovali oko 100 milijardi dinara.

Kada je reč o ostalim vrstama kredita, dug građana Srbije po osnovu potrošačkih kredita krajem jula iznosio je oko 23,5 milijardi dinara, odnosno 3,8 odsto više nego u junu, a po osnovu kredita za refinasiranje oko 21,3 milijarde dinara. Dugovanja stanovništva po osnovu poljoprivrednih kredita iznosila su krajem jula oko 23,7 milijarde dinara, što je neznatna promena u odnosu na jun.


Dugalić je kazao i da se beleži i stalni rast docnje u plaćanju obaveza, pa ona kod pravnih lica krajem jula iznosi 9,3 odsto, preduzetnika 4,7, i stanovništva 2,8 odsto. "Ta tendencija uspostavljena prošle godine nastavljena je i u prvih sedam meseci 2009. godine, što nije dobar pokazatelj, ali stanje još nije alarmatno", rekao je on.

U julu je zabeležen i mnogo veći pad kod lizing ugovora nego kod kredita, naveo je Dugalić, objašnjavajući da se to odnosi, kako na broj korisnika i iznos duga, tako i na kašnjenje u otplaćivanju obaveza kod te vrste ugovora. Kada je reč o karticama, stanje je nepromenjeno, učešće docnje u korišćenju krajem jula je iznosila oko tri odsto, što je u granicama tolerisanog okvira, naveo je Dugalić.

Na pitanje da li su banke zainteresovane za odobravanje stambenih kredita za jeftinije stanove, čija je masovna izgradnja nedavno najavljena, Dugalić je kazao da jesu, ali i da je nerealno očekivati da kreditne stope budu četiri ili pet odsto.

Prema njegovim rečcima, banke imaju vrlo malo manevarskog prostora da dalje snižavaju kamate, ali da će one svakako biti povoljnije ako krediti budu osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita.

Dugalić je naglasio da kamatne stope na tu vrstu kredita ni sada nisu ekstremno visoke i dodao da stambeni krediti nisu skupi zbog visokih kamata, već "nepristojno visokih cena kvadratnog metra".



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta