Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fatalan minus za sledeću godinu

Mnoge kamate dolaze na naplatu i javni dug će biti znatno uvećan, pa će 2010. godina biti problematična, a deficit ne sme da bude veći od četiri odsto

Delegacija MMF-a u razgovoru s potpredsednikom vlade Božidarom Đelićem Više nije problem kako će se zakrpiti ovogodišnja rupa u budžetu od 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, već je pitanje na koji način će se dogodine finansirati deficit u državnoj kasi koji ne sme da bude veći od četiri odsto.

Kako saznajemo od jednog od pregovarača, Međunarodni monetarni fond nema ništa protiv da se ovogodišnji minus u budžetu pokrije kreditima i novcem od finansijskih izvora iz sveta, jer im je važno da vide da Srbija ima realnih sredstava.

– Međutim, 2010. godina će biti problematična, jer mnoge kamate od zajmova dolaze na naplatu i javni dug će biti znatno uvećan. Uz intenzivnu infrastrukturnu izgradnju to će biti dodatna muka. O tome će se pregovarati za nekoliko meseci, kad misija MMF-a ponovo dođe u Srbiju. Takođe, dogodine mora da se računa i na trošak za otpremnine, jer racionalizacija državne uprave podrazumeva smanjenje broja zaposlenih. Verovatno će se uz plan smanjenja javne potrošnje razmišljati i o nekom povećanju prihoda – kaže naš sagovornik koji čak ni anonimno ne želi da izusti da to podrazumeva povećanje poreza, jer je uveren da bi to moglo da nanese štetu našem pregovaračkom timu.

Prema nezvaničnim informacijama, u Ministarstvu finansija smatraju da je povećanje poreza u idućoj godini jedan od poteza koje vlada neće moći da izbegne.

Da je budžet za 2010. godinu sada glavna briga potvrđuju i u Kancelariji MMF-a u Beogradu iz koje je juče novinarima prosleđeno saopštenje u kome se navodi da misija nastavlja sa radom.

– Iako je po većem broju pitanja ostvaren napredak, generalni dogovor nije postignut. Međutim, razgovori se nastavljaju, naročito kada je u pitanju budžet za 2010. godinu – navode iz Kancelarije stalnog predstavnika Bogdana Lisovolika, ne otkrivajući šta je već dogovoreno tokom pregovora.

Nezvanično, juče je moglo da se čuje kako je MMF prihvatio plan vlade za 2010. godinu, koji se zasniva na racionalizaciji Državne uprave i ne podrazumeva povećanje poreza, niti smanjenje plata.

– Kako da postignemo veću efikasnost sa manje sredstava, na koji način može da se poboljša funkcionisanje sistema državne administracije – samo su neki od elemenata strategije za smanjenje javne potrošnje. Ona ne podrazumeva samo otkaze. Istina je da tako dugoročan plan u prvih nekoliko godina ne može da donese uštede, već trošak. Ali efekti na dugoročnom nivou su značajni – kaže naš izvor.

O 500 miliona dolara koje bi MMF mogao da dodeli Srbiju na ime budžetske podrške, što je pre dva dana najavio premijer Mirko Cvetković, još se pregovara. Po pravilu, ta međunarodna finansijska institucija dodeljuje sredstva samo za devizne rezerve, ali „zbog specifične situacije” sada postoji mogućnost da se njihova namena preinači.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić ocenio je juče u Osečini da razgovori sa delegacijom MMF-a „za sada teku veoma dobro”. On je naveo da će „ovih dana iz MMF-a biti dobijeno 500 miliona dolara, što će biti iskorišćeno za pokrivanje deficita u ovoj i narednoj godini”. Prema njegovim rečima, budžet u 2010. godini biće kvalitetniji, jer će se smanjiti neprivredni troškovi, a znatna sredstva izdvojiće se za podsticaj razvoja poljoprivrede, kapitalnih investicija i infrastrukture.

Inače, Vlada Srbije sa delegacijom iz MMF-a nije razgovarala o planu socijalne sigurnosti koji je pre dva dana donela a koji podrazumeva značajne izdatke za najugroženije radnike u preduzećima koja štrajkuju. Iznenađuje i to što u ovdašnjim ministarstvima još ne postoji precizna računica koliko bi smirivanje štrajkača moglo da košta budžet, jer se ne zna na koji broj ljudi se strategija odnosi.



Pažljivo zaduživanje

Na pitanje novinara da li su moguće teškoće kad je reč o servisiranju javnog duga zemlje, potpredsednik vlade Božidar Đelić izjavio je posle sastanka sa šefom misije MMF-a za Srbiju Albertom Jegerom da „Srbija neće zapasti u teškoće”.

– Srbija od 2001. godine vraća u punom iznosu i na određeni datum sve obaveze – rekao je on i dodao da je „od državnog interesa” da se to i dalje nastavi.

Đelić je ocenio da je važno da se zemlja veoma pažljivo zadužuje, jer u poređenju sa drugim državama ima relativno nizak nivo javnog duga prema BDP-u.



Milijarda dinara za smirenje radnika

Hlađenje vruće jeseni smirivanjem štrajkača koštaće državnu kasu oko milijardu dinara, saznajemo u Ministarstvu finansija. Toliko će, prema okvirnim računicama, iz budžeta biti izdvojeno za povezivanje radnog staža, overu radnih knjižica i isplatu jednokratne socijalne pomoći u iznosu od 5.000 dinara najugroženijim radnicima.

– Plan socijalne sigurnosti ne podrazumeva dodatne troškove, već će se isplata obaviti preraspodelom postojećih sredstava. Smanjenjem rashoda, koji su rezultat mera koje je vlada donela proletos, ostvarene su znatne uštede i uglavnom će se odatle koristiti sredstva za namirivanje najugroženijih radnika – kažu u nadležnom ministarstvu.

Tačan broj ljudi na koje se strategija odnosi nije poznat, ali prema podacima sindikata svakodnevno se u Srbiji organizuju štrajkovi u 20-25 preduzeća.

Samo za overu zdravstvenih knjižica, procena je Ministarstva rada, potrebno je oko 40 miliona dinara (prema stanju na dan 31. mart 2009. godine). Novac će se obezbediti sporazumom o regulisanju međusobnih potraživanja između Fonda za razvoj i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno iz sredstava budžetskog fonda za rešavanje problema prouzrokovanih negativnim posledicama svetske ekonomske krize.

Na pitanje kako su plan socijalne sigurnosti, kao drugi stub ekonomske politike, komentarisali predstavnici MMF-a u Ministarstvu finansija juče nismo mogli da dobijemo odgovor. Kako kažu, sve što je u vezi sa pregovorima ne žele da komentarišu sa novinarima dok se ne dogovore sa delegacijom iz Vašingtona. Kako kažu, tako samo poštuju dogovor koji su na početku pregovora postigli sa misijom MMF-a.

Prema podacima nadležnog ministarstva, ukupna socijalna davanja ove godine u budžetu su iznosila 74 milijarde dinara, dok je u državnoj kasi za 2010. godinu planirano 89 milijardi dinara. Na taj iznos će se dodati i sredstva preko Nacionalne službe za zapošljavanje od 24 milijardi dinara i novac od lokalnih samouprava u iznosu od 32 milijarde dinara.



Lovac na novac

Vlada Srbije je blizu dogovora s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda o „okviru za 2009. godinu”, koji predviđa budžetski deficit od 4,5 odsto i platno-bilansni deficit devet odsto bruto domaćeg proizvoda. Srpski ministri su za uzvrat gostima iz Vašingtona, umesto očekivanog povećanja poreza, ponudili za sada maglovit plan smanjenja državne administracije

Šef misije MMF-a za Srbiju, koji već sedam dana u Beogradu strpljivo pregovara s ministrima Vlade Srbije, jeste Albert Jeger, koji je u martu predvodio delegaciju koja je sa srpskim vlastima postigla sporazum o kreditu vrednom 2,9 milijardi evra.

Jeger, čije prezime prevedeno s nemačkog na srpski glasi „lovac”, državljanin je Austrije, a u sedištu MMF-a u Vašingtonu zaposlen je od 1992. godine. Počeo je kao ekonomista u Odeljenju za fiskalne poslove, da bi sedam godina kasnije prešao u Odeljenje za Evropu. Tu je isprva radio u sektoru zaduženom za Nemačku, a 2003. godine postao je šef sektora evropske politike MMF-a. Od 2004. godine bio je šef misije MMF-a za Ukrajinu, a od 2007. do 2009. godine za Bugarsku i Rumuniju.

Pre dolaska u MMF radio je na Bečkom univerzitetu i Institutu za napredne studije u Beču. Ekonomiju je studirao na Univerzitetu u Insbruku, gde je i doktorirao 1986. godine. Krajem osamdesetih, tačnije 1988. i 1989. godine, bio je gostujući predavač na Univerzitetu Prinston u Nju Džerziju. Ovaj finansijski stručnjak objavio je brojne stručne radove vezane za problematiku fiskalne politike, monetarne politike u evro zoni, javnim penzijama, navikama građana prilikom štednje. O privatnom životu Alberta Jegera nema nikakvih podataka u javnim izvorima.

Posle posete Srbiji u martu ove godine, Jeger je objavio kratku studiju pod nazivom „Kako bi Srbija trebalo da odgovori na svetsku ekonomsku krizu”, u kojoj je naglasio da je glavni problem naše države prevelika potrošnja.

„Nedavni ekonomski bum Srbije je naprosto bio neodrživ. Jašući na talasu tog buma, srpska država, preduzeća i domaćinstva su trošili previše. Vlada je protumačila izdašne budžetske prihode iz godina buma kao trajno povećanje vlastitih mogućnosti potrošnje, naročito na penzije i plate u javnom sektoru. Ali bum je naglo okončan, a prilivi inostranog kapitala presušuju.”

Kriza će samo znatno ubrzati neophodno, ali bolno prilagođavanje države, privrede i građana na štednju, tvrdi Jeger, naglašavajući da će mogućnost Srbije da ispliva iz ovih poteškoća zavisiti pre svega od procene i hrabrosti srpskih zvaničnika da urade svoj deo posla. A da li će MMF pomoći Srbiji u tome, zavisi od Alberta Jegera.



Swiss Ambassador Hofer: Energy Is Our Priority

Energy sector is a priority in economic cooperation of Serbia and Switzerland, stated the Swiss ambassador to Belgrade Ervin Helmut Hofer. The Ambassador stated that the new strategy for period 2010-2013 has just been adopted and that “energy represents the key segment of that strategy”. “As far as trade in electricity is concerned, we are fully aware of the importance of regional role Serbia has in that field. That is why one of the previous modernization projects was dedicated to modernization of national electric energy control system,” said Hofer. The Swiss delegation is to visit Belgrade on October 1-2, and will be composed of representatives of 70 Swiss companies from energy, machinery, construction, pharmaceutical and finance sectors.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta