Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nedovoljna pomoć države preduzećima

Novac koji je država spremna da izdvoji za pomoć preduzećima sa nagomilanim problemima u nekim slučajevima neće biti dovoljan


Petrohemija ili RTB Bor samo su neka od velikih državnih preduzeća kojima je potrebna ozbiljna reforma kako bi opstala. Upravo se reforma ističe kao sve češći zahtev u sve brojnijim štrajkovima.

Osim toga, čak 106 državnih preduzeća čeka da reši problem novim vlasnikom, ali je zbog krize njihove prodaja neizvesna. Prema podacima Unije poslodavaca od ukupno 590, čak 580 javnih preduzeća posluje sa gubitkom.

Samostalni sindikat pančevačke Petrohemije odlučio je da 13. avgusta stupi u štrajk. Kako je za B92 rekao predsednik tog sindikata Miša Faraga, pored zahteva da se krene sa proizvodnjom, sindikat traži i smenu generalnog direktora. Odluka o štrajku dolazi nakon odlaganja početka proizvodnje u Petrohemji jer Lukoil nije pristao na reprogram duga.

"Tražimo da se smeni menadžment zbog loših poslovnih rezultata, a posebno zbog gubitaka koji su napravljeni u prvih šest meseci koji iznose skoro 60 miliona evra. Mi moramo da ukažemo i javnosti i Vladi Srbije da je Petrohemija državno preduzeće i da ona sa 2.300 radnika i izvozom od 400- 500 miliona evra mora da radi", kaže Faraga.

Problemi u državnim preduzećima, osim lošeg rukovodstva, nastaju i zbog toga što zaposleni, kojih je uglavnom previše, teško pristaju na socijalne programe i na smanjenje plata. Prema podacima Unije poslodavaca prosečna plata u javnim preduzećima mnogo veća od prosečnih plata u Srbiji, iako su sva osim Telekoma i Jugoimporta 2008. godinu završila sa gubicima.

Nebojša Atanacković iz te unije ističe da te velike plate u državnim preduzećima nadoknađuje privreda čiji se viškovi umesto u nove investicije slivaju u budžet i konačno odlaze gubitašima.

"Frapantan je podatak da u momentu kada imamo problema sa budžetom i kada se uveliko govori o štednji imamo situaciju da su za više od 37 odsto veće plate u javnim preduzećima koja su pri tom gubitaš koji prave gubitak od čak dva odsto bruto nacionalnog proizvoda", kaže on.

Prema podacima Unije poslodavaca Srbije od 590 javnih preduzeća čak 580 posluje sa gubitkom. Ukupna cifra preduzeća u blokadi, i privatnih i društvenih i državnih, mnogo je veća. Na dan 30. jun u blokadi je bilo 61.285 preduzeća u kojima radi oko 144 hiljade ljudi. Od ukupnog broja preduzeća koja su u blokadi, u čak 64 odsto slučajeva računi su blokirani duže od godinu dana.



Presudna uloga SB i MMF za Srbiju

Uloga Svetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je od presudnog značaja za Srbiju i ostale zemlje u razvoju


Predstavnica naše zemlje u SB Biljana Hroneos-Krasavac kaže da je Srbija obezbedila, zahvaljujući aranžmanu sa MMF-om, spoljnu likvidnost, dok joj SB pomaže u postizanju interne likvidnosti, putem smanjenja budžetskog deficita i nastavka sporovođenja strukturnih ekonomskih reformi.

Glavni pravci delovanja SB u Srbiji su, prema njenim rečima, usmereni na realizaciju infrastrukturnih projekata, među kojima prvenstvo ima putni pravac Koridor 10.

Ona je ukazala i na slične uzroke krize u nizu zemalja našeg regiona. "Većina zemalja u regionu ušla je u krizu strukturno neprilagođena i sa nezavršenim reformama. Mnogi ekonomisti smatraju da bi krizu trebalo iskoristiti da se završi sa reformama i da se zemlje centralne i istočne Evrope izvedu na put stabilnog privrednog rasta", precizirala je Hroneos - Krasavac.

Hroneos - Krasavac je dodala da u regionu centralne i istočne Evrope nema "ni ekstremno dobrih, ni ekstremno loših zemalja sa stanovišta stanja u ekonomiji i sve su, uglavnom, u lošoj poziciji."

Kao prednost Srbije u odnosu na druge države ona je navela to što kratkoročna zaduženja naše zemlje nisu velika, kao i da je njen javni dug približno 30 odsto vrednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), što ostavlja mogućnost za dodatna zaduživanja spolja u poređenju, naprimer, sa Hrvatskom koja je duboko zadužena zemlja, gde javni i privatni dug dostižu 95 odsto vrednosti BDP-a.

"Mi moramo da razvijamo konkuretnu privredu ne samo u odnosu na region već i u odnosu na svet, a u regionu treba privlačiti investicije koje će biti zasnovane na znanju, novim tehnologijama, a takodje je potrebno uvećavati izvoz koji je glavni pokretač rasta bruto društvenog proizvoda", kazala je predstavnica Srbije u SB.



"Agroživ" prodaje deo imovine

Preduzeće za proizvodnju i preradu živinskog mesa "Agroživ" u stečaju objavilo je prodaju dela imovine - voznog parka i hladnjača, kao i opreme i inventara u klanicama i farmama



Javno nadmetanje za kupovinu imovine biće održano 5. septembra u klanici u Žitištu, a pravo na učešće imaće pravna i fizička lica.

"Agroživ", između ostalog, prodaje 11 hladnjača, četiri limuzine, sedam tegljača, nekoliko cisterni i kamiona. Tu su još i oprema i sitan inventar iz prodavnica - rashladne vitrine, zamrzivači, radni stolovi, registar kase, pult za kase, vage, salamoreznice, inventar sa farmi - inkubatori, linija za pojenje i hranjenje, ventilacije, grejanja, kao oprema i iz kancelarija - kancelarijski nameštaj, kompjuteri, štampači, klima uređaji...

Cena otkupne dokumentacije kreće se od 2.000 do 30.000 dinara, u zavisnosti od imovine za koju je ponuđač zainteresovan, a potencijalni kupci su u obavezi i da uplate depozit ili polože neopozivu prvoklasnu bankarsku garanciju, kao i da potpišu izjavu o gubitku prava na vraćanje depozita.

Dobro vođenje stečaja koji je otvoren u maju prošle godine, saradnja poverilaca, države i uprave "Agroživa" omogućili su opstanak "Agroživa" i mogućnost da sačuva tržišno učešće, pa je tako krajem prošle godine objavljeno da će ova firma opstati, kao i da će u narednih 10 godina poslovati pod kontrolom poverilaca dok im ne budu izmirena dugovanja.

Prema Zakonu o stečaju, posle uvođenja stečaja u neku kompaniju njeni poverioci na skupštini donose odluku da li kompanija odlazi u bankrot i gasi se ili se prema Planu reorganizacije izvodi iz stečaja i nastavlja regularno poslovanje. Poverioci "Agroživa" su doneli odluku da kompanija nastavi da radi. Najveći poverilac "Agroživa" je AIK banka iz Niša, potom slede "Invej", Republika Srbija, Srpska i Pireus banka, "Žito mlin", NLB, Hipo banka, "Delta agrar" i Komercijalna banka.

Stečaju "Agroživa" je prethodila akcija hapšenja vlasnika Miroslava Živanova i dvadesetak direktora za nezakonitu zaradu u vidu dividendi od više od 1,5 milijardi dinara. Oni se pred Okružnim sudom u Zrenjaninu terete za finansijske malverzacije u trgovini udelima zavisnih preduzeća u sastavu kompanije, stvaranju fiktivne kapitalne dobiti u poslovanju "Agroživa", kao i za prikazivanje lažnog stanja na osnovu čega su dobijali velike kredite kod domaćih i stranih banaka.



Srbija i dalje zemlja visokog rizika

Agencija za utvrđivanje kreditnog rejtinga Dan end Bredstrit (Dun & Bradstreet) u avgustovskom izveštaju zadržala je Srbiju među zemljama visokog rizika, sa rejtingom DB5a, objavio je danas Emportal

Bonitetna kuća sa ocenila je da će bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u ovoj godini opasti četiri odsto, pošto se očekuje opadanje ekonomske aktivnosto do kraja 2009, ali i predvidela blagi oporavak u 2010. godini.

Kako su ocenili analitičari agencije Dan i Bredstrit, zaustavljanje isplate kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zbog nemogućnosti Srbije da zadrži budžetski deficit na dogovorenih tri odsto BDP-a, imalo bi veoma negativne efekte na povećanje rizika.

"Slaba ekonomska aktivnost je smanjila budžetske prihode i preti da ugrozi deficit od tri odsto BDP-a", naveli su, ali su izrazili očekivanje da će MMF dopustiti Srbiji neka kašnjenja u smanjenju potrošnje kako bi se uravnotežila s manjim prihodima.

Vlada Srbije namerava da krajem avgusta od MMF-a zatraži povećanje budžetskog deficita na 4,5 odsto BDP-a.

Kako je ocenio Dan end Bredstrit, finansijski sistem u Srbiji dobro je prebrodio krizu i rizik od finansijske nestabilosti se smanjio delom zbog blagovremene podrške MMF-a.

Dan end Bredstrit savetuje oprez onima koji produžavaju kredit Srbiji jer su poslovni prihodi naglo opali, sposobnost kompanija da otplaćuju dugovanja je ograničena, a i prisutan je rizik promene deviznog kursa.

"Kurs se nedavno stabilizovao, ali s obzirom na date slabije ekonomske prilike preti ponovna deprecijacija", naveli su analitičari te bonitetne kuće.

Pozitivno je to što su stopa inflacije i deficit platnog bilansa smanjeni i što je rizik od finansijske nestabilnosti ograničen, ocenili su u rejting agenciji Dan i Bredstrit.



Britanske banke ponovo stvaraju profit

Londonski "Fajnenšel tajms" (Financial Times - FT) prenosi nove objavljene podatke prema kojima su najveće britanske banke ponovo počele da ostvaruju profite, što, uz podatke o porastu industrijske proizvodnje u Americi, Kini i evro-zoni, podstiče nadu da je svet na pragu ekonomskog oporavka


List ukazuje na to da postoje i dve opasnosti. Prva je da je pojačana proizvodnja tek kratkotrajni bljesak kompanija koje popunjavaju inventare ispražnjene u poslednjih nekoliko meseci. Druga opasnost je, piše "Fajnenšel tajms", poskupljenje nafte, što bi, ako bude nastavljeno, moglo da uguši za sada još krhke izdanke oživljene privredne aktivnosti. Barel nafte u ponedeljak je premašio 72 dolara, što je najviša cena u poslednjih 10 meseci.

"Fajnenšel tajms" piše i o opasnosti takozvanih "ekonomskih kriznih žarišta", od kojih izdvaja baltičke države. Privrede Estonije, Letonije i Litvanije su manje-više u kolapsu i te države na granici Evropske unije sa Rusijom bi mogle, u slučaju sloma njihovih valuta ili banaka, da pokrenu sličan talas na ostatku kontinenta.

- Brisel za sada podržava region u kojem cene nekretnina vrtoglavo padaju, banke ne pozajmljuju, poslovi nestaju, a vlade štede drastičnim smanjivanjem plata i penzija. Takva situacija je, međutim, neodrživa na duži rok i Unija će, zajedno sa vladama u regionu, morati da pristupi devalvaciji baltičkih valuta kao možda jedinom načinu da se izađe iz krize - zaključuje "Fajnenšel tajms".



Dilojt: Kina bi mogla najviše da profitira zbog krize

Kina može imati najviše koristi a SAD najviše štete usled tekuće svetske ekonomske krize, procenjuju stručnjaci konsultantsko - revizorske kompanije "Dilojt" u najnovijem istraživanju o globalnom pregledu kretanja zajedničkih ulaganja za 2009. godinu

U saopštenju kompanije koje je danas dostavljeno Tanjugu navodi se treba očekivati, iako je tekuća recesija kratkoročno usporila tempo zajedničkih ulaganja u svetu, stabilizaciju nivoa tih poslova u narednom razdoblju.

Kratkoročno posmatrano, oko 50 odsto kompanija u segmentu zajedničkih ulaganja trenutno smanjuju broj preduzeća u koje investiraju, a samo 13 odsto planira da poveća vlastite investicije.

Menja se, prema istraživačima "Dilojta", takođe i "fokus" ulaganja, pa tako čak 63 odsto anketiranih kompnija planira da u sledeće tri godine poveća investicije u "čistu tehnologiju".

Sektor "čiste tehnologije" je postao, zahvaljujućii sve većoj potražnji potrošača za alternativnom energijom i ambicioznim investicionim planovima mnogih država, vrlo bitan za zajednička ulaganja, ističe se dalje u analizi "Dilojta".

Porast zajedničkih ulaganja očekuje se, prema oceni "Dilojta", u sektorima medicinske opreme, novih medija, robe široke potrošnje, biofarmaceutike i softvera.

Tokom posmatranog perioda kompanije zainteresovane za zajednička ulaganja su, međutim, manji optimisti u pogledu investicija u "zrelije" sektore, kao što su telekomunikacije, za koje se predviđa stagnacija investicija.

Direktor Sektora za finansijsko savetovanje u "Dilojtu" Darko Stanisavić ocenjuje da iako je "recesija kratkoročno usporila tempo zajedničkih ulaganja ipak se, posmatrano na duže staze, može očekivati ubrzanje razvoja tog sektora." Na pitanje kakva bi državna politika neposredno mogla pomoći daljem rastu zajedničkih ulganja, najviše ispitanika volelo bi da vidi podsticaje mere za rast institucionalnih ulaganja, dok drugi učesnici istraživanja zagovaraju liberalizaciju poreske politike i podršku istraživanju i razvoju.

Dugoročno gledajući, većina kompanija koja se bavi zajedničkim ulaganjima ostaje optimistički raspoložena, a 51 odsto anketiranih firmi smatraju da je upravo sad odličan trenutak za investiranje u brzo rastuće firme.

Samo šest odsto ispitanika smatra da sad nije pravo vreme za investicije, a čak 45 odsto ispitanika predviđa da će uskoro prikupljati i više sredstva od onih koje trenutno ulažu u zajedničke poslove sa drugim firmama.



Srbijagas, Gazprom to set up joint venture for South Stream project on Sep 15
Yesterday, following the discussion with the representatives of the Russian Gazprom that took place in Moscow, the CEO of Srbijagas, Dusan Bajatovic said that the registration of the joint venture for the construction of the South Stream gas pipeline through Serbia will be done by September 15th at the latest. Bajatovic stressed that he held technical discussion with the representatives of Gazprom concerning the registration of the joint company in Switzerland. They all agreed that the company’s name will be South Stream Serbia. ‘We have considered the questions of feasibility study production costs in Serbia, which should be produced by the join teams of Gazprom and Srbijagas. In addition, we have also discussed about the volume and the way of functioning of this company on the territory of Switzerland, and we’ve also discussed the possibility of setting up daughter company in Serbia, which should deal with technical issues’, explained Bajatovic. He said that the daughter-company would deal matters such as the gas pipeline routes and obtaining permits.


Water Bottler Heba To Start Trading on Belgrade Bourse's OTC Market on Aug 5

The shares of water bottling company Heba will be traded on the over-the-counter segment of the Belgrade Stock exchange starting from today, the bourse said.

The company stock will be traded at an indicative price of 665 dinars ($10.3/7.1 euro), the bourse said in a statement last week. The estimated value of Heba’s 500,648 shares is some 3.6 million euro ($5.2 million).


The nominal price of the shares is 500 dinars each, the statement also said.

Serbia sold its 70% stake in Heba to local juice producer Nectar for 2.5 million euro in November.

Heba, which employs about 500, posted a net loss of 24.7 million dinars in 2008, up from 18.7 million it posted for the previous year, according to Serbian business Registers Agency data. Its revenue dropped to 724 million dinars in 2008 from 810 million in 2007.



Loans from Russia for Budget Stabilization
The Russian Ambassador to Serbia, Alexander Konuzin said that they are still considering a loan in the amount of EUR 1 bn for needs of the Serbian budget. However, ‘it is too early to say anything of the volume and purpose of these means’. He pointed out that one portion of funds will be used for the stabilization of Serbian budget, while the other portion will be used for the envisaged project of the construction of metro and some other infrastructure objects. ‘The President of Russia, Dmitry Medvedev responded to the initiative of the Serbian President, and now they have engaged relevant ministries who will have the task of thinking of concrete terms and conditions for the realization of this loan’, said Ambassador Konuzin in an interview for Tanjug. Speaking of the position of Russian companies and the Russian assets on the Serbian market, Konuzin assessed that the situation in this field is still quite complex. ‘If we should take NIS as an example, then we must say that the whole project is being implemented in a successful way, and in accordance with all agreements. However, I will not hide that I’m seriously worried over business operating of sine other Serbian companies in which Russian companies have a stake’. Speaking of NIS, Konuzin reminded that investment amounting to USD 548 mn was envisaged for modernization of this company. As one of the elements for modernization of NIS, in which the Russians hold a 51-pct stake, they are considering the possibility of reducing the price of products, said he.


NBS survey: Few banks hike interest rates, margins on credits in Q2
Yesterday, the National Bank of Serbia has announced that the interest margins to housing loans in euros increased in one bank in the 2Q 2009, while it reduced in two banks. As for loans indexed in Swiss francs, interest margins increased in one bank, and also reduced in one bank. At the same time, referent basis is lower by 0.36 percentage points in six-month Euribor, that is, by 0.41 percentage points in three-month Euribor, while Libor fell by around 0.05 percentage points compared to March 31st. When it comes to consumer loans in euros, overall interest increased in three banks, and reduced in two banks for dinar loans, while only one bank reduced interest rate to dinar banks. Interest rate to cash loans in euros increased in three banks. Interest rate for cash loans indexed in dinars increased in two banks, while it reduced in one bank.


Price monitoring body: Prices in country stand at 58% of EU average
State’s Committee for Monitoring Prices and Living Standard, which is headed by the Minister of Trade and Services, Slobodan Milosavljevic, held its first meeting yesterday, at which it concluded that Serbia is one of European countries with the lower level of prices. It was said in the announcement that the Committee analyzed statistical data of certain economic indicators for Serbia in the period between 2001 and 2008, as well as data available for the year 2009, in addition to data of Eurostat European statistical office, dating from July 16th. Based on these data, the Committee concluded that Serbia is among countries with the low level of prices, having in mind that our level of prices stands at 58 compared to the level of 100 which is present in the European Union.


Finance ministry sells EUR 32mn T-bills
Serbia’s Finance Ministry said on Tuesday it sold out a 3.0 billion dinar ($46.5 million/32.3 million euro) issue of three-month Treasury bills.

The average accepted price in the auction was equal to 97% of par and the accepted interest rate was 12.20%, the ministry said in a statement posted on its website.


The ministry sold 300,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on November 3.

In the previous auction of three-month T-bills held on July 28 the ministry sold out its 3.0 billion dinar offer at an annual interest rate of 12.39%.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays and of six-month T-bills on Thursdays. The next auctions of three-month and six-month T-bills will be held on August 6 and August 11, respectively.


EUR 70.5 mn from Companies’ Sale
As of the beginning of this year, total 63 companies have been sold on tenders and auctions, which generated a EUR 70.5 mn income, while agreed investments stand at EUR 40.8 mn, show the latest data of the Privatization Agency. Five companies were sold by means of tender, and agreed investments are worth EUR 29.7 mn, while 58 companies were sold on auctions, and agreed investments amount to EUR 11 mn. Total 5,215 people are employed in these companies. Total 20 packages of companies were sold on the capital market for EUR 4.9 mn. In addition, shareholders fund offered 10 packages in companies with which they’ve broke the sales contract, which generated additional EUR 1.2 mn.


As of the beginning of this year, total 63 companies

As of the beginning of this year, total 63 companies have been sold on tenders and auctions, which generated a EUR 70.5 mn income, while agreed investments stand at EUR 40.8 mn, show the latest data of the Privatization Agency. Five companies were sold by means of tender, and agreed investments are worth EUR 29.7 mn, while 58 companies were sold on auctions, and agreed investments amount to EUR 11 mn. Total 5,215 people are employed in these companies. Total 20 packages of companies were sold on the capital market for EUR 4.9 mn. In addition, shareholders fund offered 10 packages in companies with which they’ve broke the sales contract, which generated additional EUR 1.2 mn.



D&B affirms Serbia’s rating at DB5a
In their August report, credit rating agency Dun & Bradstreet again listed Serbia among high- risk countries given DB5a rating, as reported yesterday on www.emportal.rs. D&B assessed that Serbia’s GDP in 2009 will fall by 4 pct, since they envisage the drop in the economic activity by the end of 2009. However, it also predicted a mild recovery in the course of 2010. As estimated by analysts at Dun & Bradstreet Agency, the halt in IMF’s loan disbursement because of Serbia’s inability to keep the budget deficit at agreed 3 pct of GDP would have very adverse effects to the increase in country’s risk. ‘Poor economic activity has reduced budgetary incomes, and it threatens to jeopardize a 3-pct GDP deficit’, they said. However, they’ve also expressed expectation that the IMF will allow Serbia some delays in the reduction of the level of consumption so it could find balance with smaller incomes. As assessed by Dun &Bradstreet, the financial system in Serbia overcame the crisis well, and the risk from financial instability reduced partially due to timely support provided by the IMF. ‘Dun & Bradstreet advice cautiousness to those who decide to prolong loans in Serbia because business incomes dropped suddenly, companies’ ability to repay loans is limited, and there’s also a risk from the change in foreign exchange rate’.


D&B affirms Serbia’s rating at DB5a
In their August report, credit rating agency Dun & Bradstreet again listed Serbia among high- risk countries given DB5a rating. D&B assessed that Serbia’s GDP in 2009 will fall by 4 pct, since they envisage the drop in the economic activity by the end of 2009.

However, it also predicted a mild recovery in the course of 2010. As estimated by analysts at Dun & Bradstreet Agency, the halt in IMF’s loan disbursement because of Serbia’s inability to keep the budget deficit at agreed 3 pct of GDP would have very adverse effects to the increase in country’s risk.

‘Poor economic activity has reduced budgetary incomes, and it threatens to jeopardize a 3-pct GDP deficit’, they said. However, they’ve also expressed expectation that the IMF will allow Serbia some delays in the reduction of the level of consumption so it could find balance with smaller incomes.

As assessed by Dun &Bradstreet, the financial system in Serbia overcame the crisis well, and the risk from financial instability reduced partially due to timely support provided by the IMF.

‘Dun & Bradstreet advice cautiousness to those who decide to prolong loans in Serbia because business incomes dropped suddenly, companies’ ability to repay loans is limited, and there’s also a risk from the change in foreign exchange rate’.


BiH is the Main Export Partner, while Russia is the Main Importer
Serbia’s main export partner in the first half of this year was Bosnia and Herzegovina, to which Serbia exported goods worth USD 443.7 mn. The main import partner was Russia, from which Serbia imported goods worth USD 943.3 mn, show data of the Republic Statistical Office. Serbia’s foreign trade deficit in the first six months of this year stood at USD 3.4 bn, which is by 44.5 pct less than in the same period last year. When it comes to export, Serbia’s most important partners in addition to BiH were Germany (USD 421.6 mn), and Montenegro (USD 379.6 mn). After Russia, the main partners in import were Germany (USD 892.3 mn), and Italy (USD 713.8 mn). Foreign trade exchange reached the highest level with the EU member countries – namely, more than one half of total exchange, while Serbia accomplished the highest surplus with Montenegro, Bosnia and Herzegovina, Iraq, and Macedonia.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta