Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PKS: Privrednici nezadovoljni merama Vlade

Privrednici nisu zadovoljni paketima mera koje je država do sada donela i Privredna komora Srbije (PKS) će u saradnji s njima pripremiti paket mera i predloga koje će dati vladi na razmatranje čim se ministri vrate s godišnjih odmora, izjavio je predsednik PKS Miloš Bugarin


On je naveo da rezultati ankete koju je ta privredna institucija obavila među privrednicima, a koja je završena krajem jula, ukazuju na to da privrednici dosadašnje mere smatraju parcijalnim i da ocenjuju da im mere na srednji rok nisu pružile mogućnost da zadrže ili povećaju svoju konkurentnost.

Bugarin je rekao da je odraz tog stanja i direktno povećanje broja blokiranih firmi na 61.280 i sa blokadom njihovih računa na iznos od oko 260 milijardi dinara.

Na pitanje po čemu će se paket mera koje će predložiti PKS suštinski razlikovati od do sada donetih, Bugarin je odgovorio da je do sada postojala mogućnost da banke paralelno s odobravanjem subvencionisanih kredita, svoja slobodna sredstva plasiraju u kupovinu državnih zapisa. To je, prema njegovim rečima, dovodilo do toga da se uklanja (steriliše) gotov novac sa bankarskog tržišta i da bude usmeren za popunjavanje budžetskog deficita.

- Naš suštinski zahtev biće da se smanji javna potrošnja, koja je za 20 odsto veća od onoga što se proizvede u Srbiji, i da se ne priča samo deklarativno, već da se na tome radi vrlo jasno i konkretno - preko smanjenja birokratskog aparata do smanjenja broja Agencija - kazao je Bugarin.

On je naveo i da će biti predloženo da se naplata PDV ne vrši u vreme fakturisanja već nakon naplate robe, kao i da se ide na smanjenje, a ne na povećanje te poreske stope. Takođe će biti sugerisano i povećanje finansijske discipline u naplati tog poreza, a jedan od predloga biće i da se smanje porezi i doprinosi na lična primanja.

Biće traženo i odobravanje subvencionisanih kredita na period od tri godine, sa pristupačnim kamatnom stopom i grejs periodom od šest meseci.

Bugarin je poručio da vlada mora ozbiljnije da se bavi privredom, a ne samo gašenjem požara u pojedinim segmentima. On je naveo da, kada je reč o dosadašnjim merama, nema ni povoljnih odražavanja na spoljno-trgovinsku razmenu, jer je primećen pad spoljnotrgovinske aktivnosti naših firmi za oko 36 odsto u prvoj polovini ove godine.

Bugarin je naveo da, kada je reč o odobravanju kredita po subvencionisanim kamatnim stopama, nisu ispunjena očekivanja u pogledu odobrenih investicionih kredita.

- Negde oko 420 miliona evra je odobreno za kredite za likvidnost, a ono što je indikativno je da je odobreno svega tri investiciona (razvojna) kredita do kraja juna. Kad već govorimo o ciframa, reč je o iznosima od 514.000 evra - rekao je Bugarin.

On je ukazao da je malo odobrenih investicionih kredita, jer je procedura njihovog odobravanja komplikovana i složena.



Devizna štednja u julu povećana za 104,4 miliona evra

Za prvih sedam meseci ove godine devizna štednja građana povećana je za ukupno 374,8 miliona evra, od čega je tokom juna i jula u banke je položeno 227,5 miliona evra.

To pokazuje da se tokom prethodna dva meseca devizna štednja građana vratila na nivo mesečne i dnevne dinamike rasta iz perioda pre krize, navela je NBS i dodala da je svetska finansijska kriza u Srbiji počela da se oseća u septembru prošle godine upravo povlačenjem štednje iz banaka.
Najveći deo štednje građana, oko 28,9 odsto, oročen je na godinu dana, a učešće uloga po viđenu iznosi 27,2 odsto.
Na trećem mestu je štednja oročena do šest meseci sa 16,1 odsto, zatim štednja preko godinu dana, sa oko 753 miliona evra (14,6 odsto), dok je oko 13,2 odsto štednje oročeno na manje od tri meseca.
U poslednjem tromesečju prošle godine, nakon početka svetske ekonomske krize, građani Srbije su iz banaka povukli oko milijardu evra devizne štednje.



Akcijski fond u 2009. ostvario 6,6 miliona evra

Akcijski fond saopštio je da je u prvih sedam meseci ove godine prodajom manjinskih paketa na Beogradskoj berzi, metodom ponude za preuzimanje, privatizovao 118 kompanija i ostvario finansijski rezultat od 6,6 miliona evra

Taj rezultat ostvaren je za kompanije "Sinter" Užice, "Beogradšped" Beograd, Hotel "Narvik" Kikinda, "Brđani" Valjevo, "Beočin" Beočin, GZP "Dom" Beograd, "Morava" Beograd, "Budućnost" Banatsko selo, "Arat" Beograd, "Stil" Bečej, "Zaječarka" Beograd, "Viadukt" Beograd, "Balkanbelt" Beograd, Zavod za zavarivanje Beograd, "Novkabel" Novi Sad, "Pegaz" Ivanjica, "Građevinar" Lučani, "Mladost" Požega...

Od 2002. godine do sada Akcijski fond je privatizovao 1.507 kompanija i ostvario 707 miliona evra za republički budžet i Fond PIO zaposlenih, navedeno je u saopštenju.

U ponudi se nalazi još oko 450 kompanija iz portfelja Akcijskog fonda, od kojih su u postupku tendera do kraja godine i kompanije "Župa" Kruševac, "Majevica holding" Bačka Palanka, "Severtrans" Sombor, "Simpo" Vranje, "Lasta" Beograd, "Petar Drapšin" Mladenovac i Fabrika reznih alata Čačak.

Od 2005. godine Akcijski fond je iz grupe od ukupno 390 kompanija uspeo da ponovo privatizuje pakete akcija u 104 kompanije. U stečaju je 90 kompanija iz te grupe, a za ostatak će se u narednom periodu tražiti kupci, navedeno je u saopštenju Fonda.



Kreditni rejting Rusije BBB uz negativnu prognozu

Međunarodna agencija za određivanje kreditnog boniteta "Fič" potvrdila je dugoročni rejting Rusije na nivou "BBB" uz negativnu prognozu, objavljeno je u Moskvi

Ruska privreda i platni bilans te zemlje ozbiljno su uzdrmani globalnom finansijskom krizom i bez obzira na signale o ekonomskoj i finansijskoj stabilizaciji koji su prisutni od marta, rizici po kreditnu sposobnost su i dalje visoki, navedeno je u izjavi direktora "Fiča" za evropske zemlje u razvoju Edvarda Parkera.

"Fič" predviđa da će ove godine ruski bruto domaći proizvod (BDP) opasti za sedam odsto, ali da će se već tokom 2010. uvećati za 3,5 odsto. Među direktnim opasnostima na koje će nailaziti ruska privreda agencija navodi nemogućnost kompanija i preduzeća da otplaćuju ranije podignute kredite.

Stručnjaci agencije takođe ne isključuju da će do kraja godine nivo nenaplativih kredita u Rusiji dostići 25 odsto sume koja bi trebalo da se vrati. Zbog toga će ruskom biznisu biti neophodne dodatne 22 milijarde dolara kako bi povećao obrtni kapital, pored 24 milijarde dolara koliko je usmereno u nacionalu ekonomiju od trećeg kvartala 2008. godine.



Ikarbus: Štrajkači traže novog vlasnika

U „Ikarbusu” se s nestrpljenjem očekuje odgovor ruskih vlasnika kojima treba osam dana da ga saopšte. Štrajkači pisali ruskom ambasadoru u Beogradu, a on pismo prosledio srpskom premijeru i predsedniku

Raniji protest: Predsednik Sindikata Velimir Gligorić Radnici „Ikarbusa” s nestrpljenjem očekuju sutrašnji dan, tačno 14 časova, kada bi predstavnik ruskog menadžmenta Aleksandar Imidijev trebalo da im saopšti šta je Upravni odbor „Avtodetala” u Uljanovsku prošlog četvrtka odlučio o njihovoj sudbini. Kako je radnicima saopšteno, potrebno je čak osam dana da ova informacija „doputuje” iz Rusije.

– Ukoliko ne budemo zadovoljni protestovaćemo – kaže Velimir Gligorić, predsednik Štrajkačkog odbora.

Štrajkački odbor je, inače, pre dva dana zbog situacije u kojoj su se našli uputili otvoreno pismo predsedniku i premijeru Rusije Dmitriju Medvedevu i Vladimiru Putinu i srpskim državnim zvaničnicima.

Štrajkači su nedavno pisali i ruskom ambasadoru u Srbiji Aleksandru Konuzinu, a nadu za firmu vide u tome što se on posle njihovog pisma obratio predsedniku i premijeru Srbije s molbom da se ovom preduzeću pruži pomoć. Takođe, nadaju se i da će imati neke koristi od kredita u vrednosti milijardu evra koje je Rusija obećala Srbiji.

– Od države koja nam je našla ovakvog vlasnika tražimo pomoć. I to ne bilo kakvu. Ne novac za plate ili onih 5.000 dinara za preduzeća koja su u štrajku. Mi tražimo da država vrati svoje akcije, raspiše novi tender, odblokira firmu, reši problem nameta i dugoročnih kredita – kaže Gligorić.

Oko 700 radnika „Ikarbusa” stupilo je u generalni štrajk 1. jula zahtevajući da im se isplate zaostale zarade i uplate svi doprinosi. Oni su od početka godine primili samo dve zarade i, kako tvrde, ugrožena im je egzistencija.

U otvorenom pismu predsedniku i premijeru Rusije štrajkači su naveli da su pored niza svakodnevnih pregovora, ovlašćeni predstavnici „Avtodetal-servisa” nerazumni, beskrupulozni, nemaju razumevanje za prezadužene i gladne zaposlene u „Ikarbusu”, a svojim postupcima dovode u pitanje poslovni ugled, reputaciju ruskih partnera i želju za saradnjom u oblasti industrije.

Odbor navodi i da novi vlasnik ostaje pri stavu da „dugovanja zaposleni zaborave na duži period” i da „treba da bez lične zarade završavaju proizvodnju autobusa” za kupce – „Lastu”, „Veoliju” i grad Sarajevo, „u koju nisu uložili i nemaju nameru da ulože sredstva za završetak proizvodnje”.

„Uspeli su da bukvalno izbace nezavršenu proizvodnju poručenih autobusa dugogodišnjeg italijanskog poslovnog partnera iz Bolonje za italijansko tržište i onemogućavaju njegovo dalje prisustvo kao poslovnog partnera sa planom saradnje u narednim godinama”, navodi se u pismu Štrajkačkog odbora.

Ni Agencija za privatizaciju nema sluha za radnike, smatraju radnici, „jer ne sprečava špekulaciju i ne raskida štetne ugovore po privredu zemlje”.

„Štiteći se zakonskim rokovima, ne osvrće se na biološki opstanak zaposlenih, njihove članove porodice i obećanu proizvodnju. Ne vrši kontrolu da li kupac ispunjava obaveze prema ugovoru od samog početka primene i ne preispituje opravdanost kupovine akcija iz portfelja Akcijskog fonda”, navodi Štrajkački odbor.

Agencija, inače, u kontrolu dolazi 17. avgusta.

„Vlada Srbije dobro zna da svuda u svetu, pa i kod nas ima mnogo pojedinaca koji dobro razumeju probleme kroz koje prolazimo, a čiji je interes da profitiraju na nesreći naroda, da maksimalno iskoriste njegovo znanje i imovinu koju nisu kupili. Dozvoljava im se da da nesavesno investiraju špekulišući ekonomskom krizom i da ulažu kapital u privredu, samo sa ciljem da izvuku maksimalni profit...”, ocenjeno je u otvorenom pismu Štrajkačkog odbora.

Ugovorom o prodaji „Ikarbusa” koji je sklopljen sredinom prošle godine sa ruskom kompanijom „Avotodetal-servis” bilo je predviđeno da Rusi za paket akcija ove beogradske fabrike autobusa i specijalnih vozila izdvoje 7,2 miliona evra i da u prvoj godini investiraju 1,4 miliona evra. „Ikarbus” je akcionarsko društvo sa 730 zaposlenih i do sada je bio lider u proizvodnji autobusa u jugoistočnoj Evropi.



Greece's Alapis Pharmaceuticals plans rights issue of EUR 500m for Balkan buyouts

Greek pharmaceuticals company Alapis is planning to raise up to half a billion euros ($718 million) via a rights issue to fund buyouts, sending its shares sharply lower.

Several sources close to the matter on Wednesday confirmed earlier website reports the company was set to place new shares.

"The company is looking to boost its capital soon by 500 million euros to fund further growth via acquisitions, mainly in the Balkans," one source told Reuters.

Shares in Alapis fell sharply on Wednesday after the reports, ending down 16.2 percent at 0.88 euros. They are up 94 percent in the year to date.

The one-for-one rights issue is set to be announced on Thursday and to open for subscription in September, another of the sources said. It will be handled by five bookrunners, Bank of America Merrill Lynch , BNP Paribas, Deutsche Bank, Jefferies and RBS.

Several of the sources said the terms of the rights issue had not been finalised. An earlier report on financial website euro2day.gr that said it would be at 0.52 euro a share.

The rights issue will be the second-biggest in the country this year after National Bank of Greece's 1.25 billion euro rights issue in July.

This will be the first major deal Wall Street veteran Benjamin Lorello brings to Jefferies after he left UBS, where he was global head of healthcare, to join the New York-based investment bank as chairman of investment banking.

Jefferies is expanding in Europe, hiring 150 staff in the past 18 months.

Deutsche Bank has close ties with Alapis as it underwrote the drug maker's $114 million rights issue in Sept 2007. ABN AMRO, which was acquired partly by RBS, advised Alapis in buying Gerolymatos Group in a $253 million deal in October 2008.

Alapis, with a market value of 1.02 billion euros, manufactures and distributes detergents, cosmetics, veterinary pharmaceuticals and nutritional supplements.



Srbijagas to discuss using gas depots in Hungary today
Representatives of "Srbijagas", "Gazprom" and "Eon" will talk tomorrow (August 6, 2009) in Vienna about storing of gas in Hungary for the needs of Serbian market - the CEO of "Srbijagas", Dušan Bajatović, announced.

He told "Beta" agency that between 200 and 300m cubic meters of Russian gas for Serbian market should be stored in the gas storages in Hungary.

About 300m cubic meters of gas should be stored in gas storage "Banatski Dvor" in Serbia by winter, and that quantity of gas is enough for 60 days of undisturbed supply of gas to the population in Serbia.


Central bank: Foreign currency savings rise in July, close to pre-crisis levels
Foreign currency savings of Serbian citizens continues to record growth, and reached EUR 5.1 bn on July 31st. last month, foreign currency deposits increased by additional EUR 104.4 mn, which is averagely by EUR 4.5 mn a day. In the first seven months, citizens’ foreign currency savings increased by EUR 374.8 mn, and only in the course of June and July, total EUR 227.5 mn was deposited in banking accounts. As for the maturity structure, one-year savings with a 28.9-pct downpayment is still on the leading position when it comes to overall foreign savings of Serbian citizens, while a vista saving account for 27.2 pct. The third place is reserved for savings of up to six months with a 16.1-pct interest, followed by savings of more than one year with a 14.6-pct interest, and three-month savings which accounts for 13.2 pct in the total structure of foreign savings.


Minister Milosavljevic: New trade law to be adopted by end-year
The Trade Law is an important part of liberalization of all types of business activities, and it is supposed to harmonize trade activities in Serbia along with the EU prescriptions. New Law envisages more up-to-date survey of this branch of economy which will bring to more adequate market regulation together with the adoption of sub-legal acts. The basic goal of the new Law is to provide stable and well-arranged market that will support operating of both great retail chains and small, independent stores’, said the Minister of Trade and Services, Slobodan Milosavljevic yesterday in the SCC while representing the draft bill on trade, which should be adopted by the end of year. While answering the questions on whether small vendors will be given an opportunity for survival, Milosavljevic said that both small and medium-size vendors should join forces and ally with producers. He added that some of the proposed legal solutions will bring to their preservation.


Chamber of commerce to propose new anti-crisis measures
Poll carried out by the Serbian Chamber of Commerce showed that businesspersons are not satisfied with the package of measures reached by the state by now. Therefore, the Chamber, in cooperation with businesspersons will prepare its own package of measures and suggestions, after which it will submit them to the Government for consideration’, said Milos Bugarin, the President of SCC. He also said that businesspersons assessed previous measures as being partial, and said that they didn’t offer them the possibility to keep or increase their competitiveness. He illustrated such claim by the fact that the number of blocked companies increased to 61,280, where RSD 260 bn is blocked on their accounts.


WiMAX finally in Serbia
Company "VeratNet" is the first Internet provider in Serbia whose offer includes "BizConnect" - a wireless business solution based on WiMAX technology.

"VeratNet BizConnect" packages enable access to Internet without optical visibility between the device and the base station.

That service, which utilizes licensed frequency of 3.5 GHz, is intended for business users in Belgrade, and it will soon be available in Novi Sad and Pančevo.

"VeratNet BizConnect" enables great signal coverage in Belgrade, Novi Sad and Pančevo, high-speed access that satisfies the needs of business users, fixed monthly subscription fee, as well as unlimited Internet traffic.


Interest rate on mortgage loans lowered only by Societe Generale Bank
Societe Generale Bank is the only bank that lowered interest rate on mortgage loans in EUR in the second quarter of this year. Interest rate was lowered by 0.25%, at 4.2% on annual basis - the National Bank of Serbia (NBS) announced.

According to the results of NBS' poll about banking interest rates on the loans for citizens, of all the banks whose interest rates depend on euribor, Banca Intesa increased the margin on mortgage loans the most in that period (by 1.5%, at 6.5%).

In the second quarter of this year, average margin in the banks whose interest rates depend on euribor was increased from 5.24 to 5.65%, while six-month euribor was reduced by 0.36% in the same period, reaching 1.31%, and three-month euribor dropped from 1.51 to 1.1%.

Interest rates were also increased by NLB Bank (by 1.35%), Hypo Alpe-Adria Bank (by 1.25%), ProCredit Bank (by 1.1%), and Opportunity Bank (by 0.3%).

According to NBS, margins in the banks whose interest rates depend on euribor ranged between 2.9% (Privredna Banka Beograd) and 8.5% (OTP Bank).

Interest rates were also increased by AIK Banka from Niš (by 1.25%, at 10.25% on annual basis) and Čačanska Banka (by 1%, at 8.5% on annual basis).

When it comes to mortgage loans in CHF, interest rates were increased by Alpha Bank (by 4.5%, at 8.5% on annual basis), while the referential interest rate, six-month libor, was lowered from 0.54 to 0.51% in the second quarter of year 2009.

Average interest rate on mortgage loans in CHF was increased from 8.74 to 8.75% on annual basis.


Carpet maker Sintelon most profitable private company in 2008
Floorings producer Sintelon posted the highest net profit of 4.4 billion dinars in Serbia last year, the Republic Development Bureau said. Tobacco producer DIN came in second with 4.1 billion dinars, followed by trading firm Invej, which posted 3.47 billion dinars in net profit in 2008.


Alpine to start works on road to Nova Varoš on September 1

The main route section that connects Serbia and Montenegro, between Kokin Brod and Nova Varoš, 11 km long, will be refurbished by Austrian company "Alpine". This company won on the tender by offering the price of 427m RSD. The works will commence on September 1st at the latest, and the deadline for their completion is one year.

Money has been provided from the loan of the European Investment Bank. Works on this section will be carried out on two bridges, certain curves will be straightened and supporting wall will be built.

There are four "black spots" on the road that goes along Zlatar Lake and through the valley of Zlošnice, and then rises to 1,000 meters above the sea level. However, drivers claim that the whole route is one big "black spot". Curves are sharp, while lanes are narrow and damaged, with numerous mendings and holes. Traffic safety is also endangered by rockfalls and landslides towards the Zlošnica river.

Two years ago, on June 15th, at the celebration of completion of reconstruction of the main route section to the seaside, from Zlatibor to Kokin Brod, it was announced that the works on the last and the worst section between Kokin Brod and Nova Varoš would commence soon. However, "Putevi Srbije" was late with the announcement of tender, and the job was first given to Road company "Beograd". This spring, the contract with this road maintenance company was canceled. The second tender was announced at the beginning of summer.



Textile companies from Novi Pazar at fashion fair in Moscow
One of the booths at the International Fashion Fair in Moscow (September 6th-9th) will be used by the jeans industry from Novi Pazar, which will be represented by companies "Stig", Mikan-bros, "Menus" and "Brug".

Participation in the Moscow Fashion Fair is organized with the help of US Agency for International Development (USAID).


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta