Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ograničeni silazni rizici na tržištu akcija

Globalni indeks akcija blago je oslabio, ali analitičari u vodećim zapadnim finansijskim centrima ukazuju na to da su sada rizici od eventualnog značajnijeg pojeftinjenja deonica ograničeni


Dolar je na valutnim berzama uglavnom oscilirao prema korpi šest drugih jakih valuta oko prethodno dostignutog 11-mesečnog minuma i neznatno je ojačao u odnosu na jen, ali je kotirao ispod psihološki važne granice od 1,45 prema evru.

Indeks MSCI, kojim se iskazuje prosečna cena akcija u 23 najrazvijenije zemlje sveta, opao je za minimalna 0,2 odsto, posle uspona prethodnog dana do najviše vrednosti od oktobra prošle godine.

Panevropski indikator - FTS Eurofirst 300 - bio je u neznatnom usponu od 0,2 odsto, nakon što su u dnevnoj trgovini nadoknađeni gubici koji su na početku radnog dana zabeleženi u prometu hartijama automobilskih i energetskih kompanija.

Akcije na tržištima brzo rastućih ekonomija su pojeftinile u proseku za pola procenta, ali su prethodnog dana vredele najviše od propasti američke investicione kompanije "Limand braders", sredinom septembra prošle godine.

Nešto čvršći kurs dolara delom je usledio i zbog pada cene zlata na manje od hiljadu dolara po finoj unci, u poslovanju na berzi obojenih metala u Londonu. Dolar je ojačao za 0,1 odsto prema japanskom takmacu i razmenjivao se tokom rane podnevne trgovine na londonskoj deviznoj berzi po kursu od 92,52 jena.

Evro je na istom tržištu vredeo 1,4523 dolara i taj nivo odslikava ne toliko "posebnu snagu" zajedničke valute 16 članica Evropske unije koliko sve veću "klecavost" dolara, ocenjuju finansijski stručnjaci na londonskoj deviznoj berzi.



SB: Srbija poboljšala uslove poslovanja

Srbija je po uslovima poslovanja na listi Svetske banke (SB) poboljšala plasman za dva mesta i sada se nalazi na 88. mestu među 183 rangirane zemlje, a na 29. poziciji u grupi zemalja istočne Evrope i centralne Azije

U izveštaju "Duing biznis 2010" Svetske banke o poslovanju za narednu godinu navedeno je da je Srbija na prvom mestu prema važećim uslovima za dobijanje kredita u regionu. Prema ostalim parametrima koji su primenjivani u analizi SB - uslovi za osnivanja firmi, dobijanje građevinskih dozvola, zapošljavanje radnika, registrovanje vlasništva, plaćanje poreza, zatvaranje preduzeća, zaštita investitora i realizacija ugovora - Srbija je među zemljama regiona između 13. i 23. mesta.

Srbija ima najbolje pokazatelje u oblasti dobijanja kredita i na globalnom nivou, gde je na četvrtom mestu, a najlošije u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, jer je po tom kriterijumu na 174. mestu na listi 183 zemlje, navedeno je u izveštaju i precizirano da je u Srbiji za dobijanje građevinske dozvole potrebno ispuniti 20 procedura, a taj proces traje 279 dana. Po osnivanju preduzeća Srbija je na 73. mestu, po zapošljavanju radnika na 94, po upisu imovine na 105, zaštiti investitora na 73, plaćanju poreza na 137, prekograničnoj trgovini na 69, sudskom nametanju provođenja ugovora na 97, a po zatvaranju preduzeća na 102. mestu.

Kako je ocenjeno u izveštaju, Srbija je od prošle godine pojednostavila registraciju preduzeća, koja se sada obavlja na jednom šalteru, i poboljšala pristup informacijama o kreditnoj sposobnosti, omogućivši onima koji uzimaju kredite da proveravaju informacije u Kreditnom birou.

Od zemalja bivše Jugoslavije, na listi Svetske banke su od Srbije bolje plasirani Makedonija, koja je na 32. mestu u svetu i peta u regionu, Slovenija na 53. mestu (11. u regionu) i Crna Gora na 71. mestu (15. u regionu). Uslovi poslovanja su lošiji u Hrvatskoj koja je na 103. mestu u svetu i 10. u regionu, i Bosni i Hercegovini koja je na 116. mestu u svetu i 23. u regionu. Kosovo se na listi Svetske banke nalazi na 113. mestu.

Prvo mesto po uslovima poslovanja već četvrtu godinu zauzima Singapur. Sjedinjene Američke Države su na četvrtom mestu, Irska na sedmom, a Nemačka na 25. mestu. Od zemalja Evropske unije iza Srbije je Grčka, koja je na 109. mestu. U regionu istočne Evrope Gruzija je na liderskom položaju, dok su pribaltičke republike - Estonija, Litvanija i Letonija - na drugom, trećem i četvrtom mestu. Poslednja tri mesta na toj listi zauzimaju Ukrajina, Uzbekistan i Tadžikistan. Na istoj listi Rusija zauzima tek 24. mesto, a na globalnoj 120. Razvijene zemlje - članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) obuhvataju region sa najpovoljnijim propisima za poslovanje, jer imaju prosečan rang od 30, dok su po tom kriterijumu na drugom mestu zemlje istočne Evrope i srednje Azije sa prosekom od 71.

Iako je u izveštaju navedeno da Singapur i druge države sa vrha liste već godinama aktivno sprovode nužne ekonomske reforme, najaktivnije u reformisanju svojih privreda su, prema analizi SB, u poslednje vreme bile zemlje istočne Evrope, centralne Azije, Bliskog istoka i severne Afrike. Globalni lider u reformama sprovedenim od juna 2008. do maja 2009. godine je afrička država Ruanda, dok je od zemalja jugoistočne Evrope Makedonija među 10 zemalja koje su sprovele najviše reformi u tom periodu. Među "najreformskijim" su i Liberija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Tadžikistan, Moldavija, Egipat, Kirgizija i Belorusija.

Analiza SB "Duing biznis"je, inače, prvenstveno usmerena na zakonske odredbe koje se primenjuju na poslovne aktivnosti u nekoj privredi, ali ne uzima u obzir sve elemente poslovnog okruženja, poput podataka o stanju korupcije, obrazovnog nivoa radne snage, finansijskoj poziciji i makroekonomskoj situaciji. Prilikom analize pokazatelja, u obzir se uzimaju vreme za obavljanje određenog posla, broj procedura, troškovi, kao i to koliko su zakoni ograničavajući.



Uspešna privatizacija rudnika na Rudniku

Prodaja rudnika olova, cinka i bakra na Rudniku kod Gornjeg Milanovca primer je uspešne privatizacije rudnika, a država od naknade za korišćenje mineralnih sirovina dobija značajne prihode, izjavio je državni sekretar za rudarstvo u Ministarstvu energetike i rudarstva Radivoje Milanović


Milanović je prilikom obilaska rudnika izjavio da je prihod države od tog rudnika u prošloj godini bio između 25 i 30 miliona dinara, od čega polovina ostaje opštini Gornji Milanovac, a polovina ide u budžet Srbije.

Domaće preduzeće "Kontango" (Contango) kupilo je pre pet godina na javnoj aukciji 70 odsto rudnika i flotacije "Rudnik". Preduzeće od 2006. godine posluje pozitivno i u 2008. godini ostvarilo je dobit od 22 miliona dinara, a u prvoj polovini ove godine 45 miliona dinara. Mesečno preradi više od 18.000 tona rude, rudne rezerve povećane su sa 600.000 tona 2004. godine na 2,1 milion tona u ovoj godini, a istraživanja se i dalje vrše.

Prema rečima Milanovića, na primeru poslovanja ovog privatnog rudnika može se videti da ekonomska kriza polako jenjava jer je u ovoj godini zabeleženo bolje poslovanje, što je posledica pozitivnih trendova na svetskom tržištu metala. On je istakao da je u tom rudniku, prema tehničkim pokazateljima, 2008. godina bila najuspešnija u proteklom periodu, ali zbog negativnog uticaja svetske ekonomske krize nisu napravljeni najbolji rezultati, međutim, u ovoj godini situacija se popravlja.

Milanović je ukazao da su pored poboljšanja finansijskih rezultata, značajno unapređeni uslovi zaštite na radu, a kako je naveo, u "Rudniku" se sprovode ne samo standardi koje propisuju naši zakoni, već se rukovodstvo trudi da primeni i pozitivna svetska iskustva.

- Takođe je vrlo pohvalno da ovaj rudnik, otkako je privatizovan pre pet godina, ne samo da beleži rast proizvodnje, već i rast broja zaposlenih, što je vrlo značajno za ovaj kraj - naglasio je on.

U "Rudniku" je zaposleno 404 radnika, od čega oko 340 u direktnom procesu proizvodnje, a pre privatizacije preduzeće je imalo manje od 300 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih, 48 radnika je iz Makedonije, a zbog nedostatka radne snage rudarske struke angažovan je i izvođač sa 15 radnika.

Milanović je istakao da, i pored toga što jenjava svetska ekonomska kriza, kriza rudarstva u Srbiji i dalje traje, a teškoće koje prate rad u rudniku ne podrazumevaju samo borbu s prirodom, već i borbu sa zakonodavstvom i sa tim da je teško naći kvalitetnu radnu snagu. On je napomenuo da se već sada može videti da će rudarstvo u budućnosti imati problem sa dovoljno kvalitetnog inženjerskog kadra, a radi uspešne privatizacije drugih rudnika i razvoja te oblasti neophodno je raditi na unapređenju zakonodavstva i pomoći rudarskim preduzećima.

- Interesovanje stranih investitora za ulaganje u rudarstvo u Srbiji ove godine bilo je u padu, međutim, već od juna stanje se poboljšava. Rudarsko-geološke firme koje vrše istraživanja u našoj zemlji povećale su obim istražnih radova, ponovo je iskazano interesovanje za neke od rudnika što se tiče privatizacije i ulaganja u proizvodnju, tako da možemo sa malo više optimizma da gledamo u ulaganja stranih kompanija u naše rudnike - rekao je Milanović.

Vlasnik "Rudnika" Darko Vukobratović napomenuo je da celokupna proizvodnja tog rudnika ide u izvoz, pri čemu se olovo i cink u dugoročnom aranžmanu izvoze u Bugarsku. On je naglasio i da se celokupan profit preduzeća ulaže u proizvodnju, kroz kupovinu opreme, renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata i ulaganje u podizanje nivoa zaštite zaposlenih.

Direktor Aco Ilić precizirao je da se u rudniku proizvode koncentrati olova, cinka i bakra, ali se ovaj rudnik može smatrati i rudnikom srebra, jer su najveći finansijski efekti i sada i ranijih godina poticali od srebra, čiji je glavni nosilac koncentrat olova. On je rekao i da rudnik ima konstantan problem s kvalifikovanom radnom snagom, pa je prisiljen da prima radnike sa nižim kvalifikacijama i da ih onda kroz tešku obuku, koja traje četiri do pet godina, "proizvodi u prave rudare".



Penzije dotirane iz budžeta sa 40%

Starenje stanovništva i veliki procenat koji se u odnosu na plate izdvaja za penzije prete da uruše računicu Vlade za opstanak sistema finansiranja države


Stručnjaci naime predviđaju da bi već do proleća u Srbiji broj penzionera mogao da bude veći od broja zaposlenih, a već se u ovoj godini oko 40 odsto rashoda PIO fonda subvencioniše iz budžeta jer radno sposobno stanovništvo ne može da zaradi dovoljno za penzionere.

Reforma penzionog sistema aktuelizovana je prilikom posete MMF-a, koji od Vlade očekuje da predloži na koji način bi se troškovi za penzije, koji sada predstavljaju najveći budžetski izdatak, svedu na razumnu meru.

Problem je međutim što MMF traži i racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru, pa će odnos broja zaposlenih i penzionera još više prevagnuti u korist drugih. Nadležni u Vladi su za sada izašli samo sa idejama, a konkretan plan reforme penzionog u vidu zakona najavljuje se tek za početak iduće godine.

Penzioni sistem u Srbiji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, gde sadašnje generacije plaćaju za sadašnje penzionere, što se pokazalo nedovoljno.

Naime, penzioni fond se svakog meseca subvencioniše iz budžeta, što na kraju krajeva plaćaju svi poreski obveznici. Jelica Timotijević iz PIO fonda podseća da su u oktobru prošle godine penzije podignute na nivo od 70 odsto prosečne zarade i tada su povećane i subvencije iz budžeta.

„Prosečno posmatrano, na mesečnom nivou penzije koštaju 31-32 milijardi dinara neto, odnosno 37-38 milijardi bruto. Iz budžeta se izdvaja oko 40 odsto prosečno“, kaže ona.

Najveći problem sa penzionim sistemom je to što bismo uskoro mogli da imamo više penzionera nego zaposlenih. Već balansiramo na ivici a ako se nastavi trend otpuštanja takva strahovanja postaće stvarnost već na proleće, kaže za B92 autor važećeg penzionog sistema Zoran Popov.

„Saradnja sa MMF–om znači otpuštanje bar 50 hiljada ljudi, i ako se desi da se u ostalim sektorima otpusti još toliko, do kraja godine bi mogli da imamo više penzionera nego zaposlenih“, kaže on.

U Srbiji trenutno ima 1,7 miliona penzionera i 1,85 miliona zaposlenih, procene su internet portala Ekonomija. Isti izvor navodi da je u poslednjoj godini bez posla ostalo 160 hiljada ljudi, kao i da se trend nastavlja u ovoj i narednoj godini. Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja kaže da će problem sve bržeg starenja populacije morati da se rešava podizanjem granice za odlazak u penziju i za žene i za muškarce.

Dodajmo i da je, prema podacima Narodne banke, iz budžeta Srbije za dotacije Pio fondu je u peridu od 2003. do 2008 godine izdvojeno 565 milijardi dinara, što je više nego celokupan prihod od privatizacije u tom periodu. Zbog ovakve statistike svi se slažu da su reforme neophodno a u kojem će pravcu ići odlučiće Vlada.



Standard pada i dogodine

Životni standard građana Srbije će do kraja ove godine nastaviti da opada, a sličan trend možemo da očekujemo i sledeće godine, ocenjuju stručnjaci



Iako će kurs dinara ostati stabilan do kraja 2009, inflacija od najmanje deset odsto će pojesti plate i penzije, koje ostaju zamrznute. Dodatni razlog za sumornu sliku u narednih nekoliko meseci je i očekivani talas otpuštanja, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.

Vladimir Gligorov, stručnjak Bečkog instituta za međunarodnu ekonomsku politiku, kaže za „Blic” da će, bez obzira na privremenu stabilizaciju proizvodnje, zaposlenost do kraja godine biti smanjena.

"Tek će uslediti otpuštanja i u privatnom i u javnom sektoru. Što se plata tiče, one će takođe u realnom iznosu da se smanjuju. To bi moglo da bude još gore sledeće godine budući da će se postepeno smanjivati javna potrošnja, a stopa rasta, ako uopšte bude pozitivna, neće biti dovoljna da utiče na zaposlenost i plate. Uz to, trebalo bi očekivati i realno smanjenje penzija", sumira Vladimir Gligorov.

Plate u javnom sektoru i penzije ostaju do kraja godine zamrznute, a tako će biti i u 2010. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u julu je prosečna neto zarada iznosila 32.553 dinara (349 evra). Prosečna penzija iznosila je 233 evra i bila je za 5,7 odsto manja u odnosu na jul 2008.

"Životni standard će u svakom slučaju biti lošiji za iznos inflacije, ove godine za desetak odsto, a za isti procenat i iduće. Mislim da je zamrzavanje prihoda građana besmislena žrtva i penzionera i javnog sektora pošto ona nema nikakvog uticaja na boljitak privrede. Početak prevazilaženja krize predviđa se tek za iduću godinu, a nije dobro što će životni standard za dve trećine stanovništva opasti", objašnjava ekonomista Zoran Popov.

Do kraja godine ne očekuju se veće oscilacije na kursnim listama. Evro bi trebalo da se kreće u granicama od oko 95 dinara. Trenutne devizne rezerve iznose 9,3 milijarde evra i one su zajedno sa stendbaj aranžmanom sa Međunarodnim monetarnim fondom, vrednim 2,9 milijardi evra, garant stabilnosti domaće valute. Vrednost dinara i dalje će određivati tržište, odnosno ponuda i tražnja.

"Ukoliko se sa MMF dogovorimo o drugoj i trećoj reviziji, što je verovatno, nema opasnosti po kurs. Dinar ostaje stabilan, jer devizne rezerve pokrivaju tri i po puta novčanu masu", ukazuje Goran Nikolić, saradnik Centra za evropske studije.

Inflacija u ovoj godini, kako kažu u Narodnoj banci Srbije, biće u granicama ciljanog raspona od osam, plus minus dva odsto. Međutim, opasnost predstavljaju cene pod kontrolom države. Njihov rast je za osam meseci već dostigao 14,9 odsto, a to je gornja granica planiranog. U ovom, trećem tromesečju očekuje se usporavanje rasta cena na godišnjem nivou, ali ono što sledi u poslednjem kvartalu je rast inflacije od oko dva odsto.

"Ukoliko porastu cene pod kontrolom države, uz više cene nafte, inflacija bi mogla na godišnjem nivou da dostigne 11 ili 12 odsto", upozorava Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja u Beogradu.

Metalurgija i prehrambena industrija mogu da budu pokretači privrede


U narednim mesecima očekuje se usporavanje pada industrijske proizvodnje, a najverovatnije će u januaru doći i do njenog međugodišnjeg rasta. Procene su da će ključni doprinos dati metalurgija i prehrambena industrija.

Rodoljub Drašković, vlasnik koncerna „Svislajon Takovo”, kaže da ovaj koncern u kontinuitetu ima značajan rast proizvodnje i to za više od 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.

"Sve proizvodne linije imaju pun kapacitet. Izvoz nam raste i to za 20 odsto. Zarade zaposlenima nismo smanjivali, a nemamo ni višak radne snage "ističe Drašković.

Ninko Tešić, generalni direktor „Impol Sevala” iz Sevojna, kaže da je prva tri meseca ova kompanija imala pad prodaje i proizvodnje zbog ekonomske krize.

"Od aprila kreće oporavak, prodaje se i proizvodi kao i prošle godine, ali je ukupan pad za osam meseci 11 odsto. Nepovoljno je što je pad tražnje i prodaje pratio i pad cene prerade, da bi sad, u drugoj polovini avgusta i početkom septembra, došlo do blagog oporavka", ističe Tešić, dodajući da njegova kompanija nije smanjila zarade niti broj zaposlenih.


U odnosu na prošlu godinu, zapošljavanje je u padu, ali ohrabruje što se od juna beleži blag porast upošljavanja. U julu ove godine u Srbiji je bilo 756.662 nezaposlenih, a to je više za 2,8 procenata u odnosu na prethodni mesec.

Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, kaže da je samo u Beogradu od početka godine otpušteno oko 100.000 ljudi, a da je u Srbiji ukupno bez posla ostalo oko 250.000 građana.

"Masovni otkazi se očekuju u privatizovanim firmama, jer u ovom periodu ističu kupoprodajni ugovori, koji su potpisani na pet godina, a po kojima novi vlasnici nisu mogli da otpuštaju radnike. Ako država prekine sa subvencijama, realan je stečaj brojnih preduzeća, kao i pitanje opstanka radnog mesta za 40.000 radnika" upozorava Savićeva.



Construction of Three Big HPPs in Vojvodina
The programme for the implementation of the Energy Development Strategy for Vojvodina envisages the construction of three big hydro power plants in this province, announced Vojvodina Executive Council yesterday. According to a press release, HPPs could be built on Danube River, near Novi Sad and Bezdan, as well as near HPP on Sava River, while smaller HPPs would be built o Tisa River, near Vrbas and Kajtasovo. The province also sent a request to the Energy Ministry for the constructioin of a 600-megawatt thermal power plant in Kovin.


USD 607 Mn in Serbia’s Account in IMF
Yesterday, the International Monetary Fund approved Serbia additional USD 65 mn by increasing quota for all country-members, the National Bank of Serbia said. Together with the allocation of USD 543 mn approved on 2 August this year, total balance on SRD account of the Republic of Serbia will come to around USD 607 mn. Members of the IMF may use these funds for all current external payments, repayment of foreign debt or settlement of member’s financial liabilities to the IMF.


Serbia Is Still Very Low
Serbia moved up two places on the new World Bank’s “Doing Business 2010” list, a on business operations in 183 countries world wide, and is now on the 88th place, it was announced yesterday, at the conference of the International Financial Corporation. The cause of this progress is mainly the implementation of two reforms – the number of days necessary for opening a firm was reduced from 23 to 13, while the number of procedures was lowered from 11 to 7. An important role was also played by Credit Bureau whose operations enabled Serbia to take 4th place on the world list of countries suitable for applying for loans, while it was on the 12th place earlier.


Soon More Retired Than Employed Citizens
If the layoff trend continues, Serbia could soon have more pensioners than employed people, experts say. At the moment, the employed are having difficulties earning enough money in order to pay contributions to the Pension and Disability Fund (PIO) and the state has to provide as much as 40% of money necessary for the PIO. The World Bank, as well as the IMF, has noted that such a system is not sustainable and recommended a reform of pension system. One of the authors of the present pension system, economist Zoran Popov, warned in a programme broadcasted by B92 that the number of retired persons could exceed the number of employed persons as soon as in spring. “The reform of the present pension system can be performed by reexamining the politics of reduced service years, more rigorous examinations for disability pension, as well as by moving the age limit,” says economist Zoran Popov.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta