Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbija već do guše u dugovima
Prema kriterijumima Svetske banke, naša zemlja ovu godinu završava kao visoko zadužena, a pad izvoza od 25 odsto je teško rešiv problem


U prvih sedam meseci ove godine javni dug Srbije povećan je za preko 900 miliona evra, na 9,69 milijardi evra krajem jula. Više od polovine iznosa država je lagodno "zajmila" na domaćem finansijskom tržištu, putem trezorskih zapisa, ali taj izvor presušuje, upozoravaju stručnjaci, pa ostaje da se pare za sve veći budžetski deficit nađu s druge strane granice, gde je u pomenutom periodu već bilo 7,26 milijardi evra državnog duga, od ukupno 22 milijarde evra obaveza. Srpski ministri često ističu da Srbija nije prezadužena zemlja. Njihova računica kaže da je učešće javnog duga u BDP svega 30 odsto, a javni spoljni dug iznosi oko 25 odsto BDP, tako da "imamo dosta prostora za zaduživanje". Situacija, međutim, nije baš tako ružičasta.
Nikola Tasić, docent na Megatrend univerzitetu, vidi problem u spoljnom zaduživanju, jer slabi mogućnosti monetarne politike NBS.
- Problem je što nemamo instrumente monetarne politike kada se firme zadužuju više u inostranstvu nego u Srbiji. Pitanje je, ako se nastavi sa zatvaranjima firmi i otpuštanjima radnika, da li će firme moći da vraćaju te kredite. Velika je izloženost riziku, a ako nešto i krene naopako, Vlada i NBS neće imati čime da gase požar - upozorava on.
Takođe opasnost od nemogućnosti otplate dugova leži u tome što se zadužujemo da bi trošili, a ne da bi stvarali imovinu.
- Ako pare od kredita odu u potrošnju, to ne valja, i postoji opasnost da sistem pukne. Ako bi se novac uložio u infrastrukturu, na primer autoput, on ne samo da bi otplatio taj kredit, već bi i posle toga nastavio da donosi prihode. Ako novac ode u potrošnju, mogućnost otplate postoji samo na osnovu očekivanja da će doći bolja vremena i privredni rast - kaže Tasić.
Miroslav Zdravković, autor internet sajta Ekonomija. org ocenjuje da se preduzeća od početka godine razdužuju u inostranstvu, a zadužuju kod domaćih banaka, tako da rast državnog spoljnog duga nije rizičan. Prema njegovim rečima, možda bi bilo bolje da država više finansira deficit dugoročnim inokreditima, nego kratkoročnim obveznicama na domaćem tržištu na koje se plaćaju visoke kamate.


Daleko iza crte

Ekonomista Goran Nikolić kaže da postoje tri kriterijuma Svetske banke po kojima se meri zaduženost, a prema njima Srbija će 2009. godinu završiti kao visoko zadužena zemlja. Spoljni dug i BDP - kada se u obzir uzima odnos spoljnog duga prema bruto domaćem proizvodu, Nikolić ocenjuje da će iznositi oko 80 odsto, što je na granici između srednje i visoko zaduženih zemalja.
- BDP na kraju ove godine biće između 29 i 30 milijardi evra, a spoljni dug će, uzimajući u obzir drugu tranšu MMF i ostale kredite međunarodnih finansijskih institucija, narasti na 24 milijarde evra. Inače u avgustu se privatni sektor dodatno zadužio za 300 miliona evra i za toliko je veće zaduženje u odnosu na kraj 2008. godine - kaže Nikolić.
Spoljni dug i izvoz - drugi kriterijum je odnos spoljnog duga i izvoza zemlje u jednoj godini. Ovaj odnos se koristi kao parametar zaduženosti jer je izvoz jedini izvor deviza kojim se mogu otplatiti krediti. Osim izvoza, još jedini izvor deviza su doznake iz inostranstva, ali njihov priliv nema veze sa snagom privrede. Nikolić ocenjuje da će izvoz robe i usluga na kraju godine iznositi oko osam milijardi evra, što znači da je taj odnos tri, dok je kritična tačka zaduženosti 2,2. Prema njegovim rečima, prošlu godinu smo završili na granici, ali ove ćemo biti daleko iza nje.
Rata duga i izvoz - treći kriterijum koji se uzima u obzir prilikom ocene je udeo rate servisiranja duga u godišnjem izvozu. U prvoj polovini godine Srbija je otplatila oko 1,5 milijardu evra kredita, a do kraja godine još će keširati oko 1,7 milijardi. S obzirom da će izvoz iznositi oko osam milijardi evra, ovaj udeo je 40 odsto. Prema kriterijumima Svetske banke kritična tačka iza koje se nalazi visoka zaduženost nalazi se na granici od 25 odsto.
Još jedan, pomoćni kriterijum koji se koristi je i odnos servisiranja duga i BDP zemlje. Kritična tačka je 10 odsto, a u drugom kvartalu u Srbiji je taj odnos iznosio 13 odsto, a teško da će se išta popraviti do kraja godine.
Iako sledeće godine treba finansirati budžetski deficit od 3,5 do četiri odsto ili skoro 1,2 milijarde evra, Nikolić smatra da će 2010. godina biti lakša od tekuće.
- Sledeće godine biće lakše jer se očekuje blagi rast BDP, a i inflacija će ići na ruku budžetu, jer će s jedne strane biti smanjeni realni rashodi pošto će penzije i plate biti zamrznute, a sa druge uvećaće se nominalni prihodi poput PDV i poreza na dohodak - ocenjuje Nikolić.


Milijarde se brzo tope

Stok trezoraca je krajem jula prešao 70 milijardi dinara, a ovaj izvor ubrzo bi se mogao iscrpeti. Na primer, u avgustu je emitovana 31 milijarda dinara obveznica, ali 29 milijardi je iskorišćeno samo da bi se otplatilo zaduženje iz maja ove godine. Zato se može pretpostaviti da će se budžetski deficit ubuduće finansirati uglavnom iz zaduživanja u inostranstvu. A toga će svakako biti još. Ukoliko bi se Vlada dogovorila s MMF u oktobru, naše devizne rezerve bile bi uvećane za oko 1,3 milijarde evra, a takođe Srbija će iskoristiti i dodatnih 420 miliona evra od MMF na ime povećanja kvote u ovoj instituciji koju su sve članice dobile.
Pored ovoga, država se zadužila za 90 miliona evra kod tri domaće banke u grčkom vlasništvu radi pokrića deficita, a za istu namenu se očekuje i kredit od 50 miliona evra od EU. Za Koridor 10 ćemo uzeti 150 miliona evra od EBRD i 388 miliona dolara od Svetske banke, a pregovara se i o kreditu od Evropske investicione banke od 600 miliona evra. Naša vlada računa i na 200 miliona dolara od Svetske banke za budžet. Ukoliko bude nešto od kredita Rusije i Kine od po milijardu evra, vrh državnog duga otići će u nebesa.
Državni dug nije jedini problem. Tih 7,62 miliona evra dva puta su manje nego dug privatnog sektora, preduzeća i banaka. Sve ukupno to izađe na 22 milijarde evra. Naše kompanije su se prethodnih godina masovno zaduživale kod inostranih banaka, na krilima obilja novca i niskih kamata. Iako se iz vrha vlasti pričalo da privatni dug nije briga države kada je ekonomska kriza buknula, MMF je morao da priskoči u pomoć i da aranžmanom sa Srbijom garantuje bankama da neće biti na gubitku ukoliko u ovoj godini zadrže nivo kreditiranja na nivou 2008. godine. Od 14,7 milijardi evra duga privatnog sektora, 10,5 milijardi otpada na privredu, a svega 2,38 milijardi na banke. Oko 10 milijardi evra su prekogranični krediti kojim su preduzeća poslednjih godina finansirala svoje poslovanje.
 
 
Najveći poverioci Srbije
Svetska banka - 1,6 milijardi evra

Pariski klub - 1,58 milijardi evra

MMF - 770 miliona evra

IDA - 469 miliona

Evropska unija - 223 miliona

Evropska investiciona banka - 550 miliona

Eurofima - 328 miliona evra


Država otpušta 14.000 službenika

Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je juče da će sva ministarstva morati do petka, 18. septembra, da dostave jasne planove ušteda za sledeću godinu. Te planove treba uobličiti u budžet za sledeću godinu, koji mora da bude završen do 20. oktobra, pre dolaska misije MMF-a, rekla je Dragutinovićeva televiziji B92 i naglasila da je sa MMF-om dogovoreno da u državnoj administraciji bude otpušeno oko 14.000 ljudi

„Dogovorili smo se oko smanjenja zaposlenih u javnom sektoru i za sada to iznosi oko 14.000 grubo, a može biti nešto više ili nešto manje. Moguće je da to bude aktuelno u prvom kvartalu sledeće godine“, objasnila je Dragutinovićeva. Ako to ne bude dovoljno, odustaće se od nekih progama koji su bili najavljeni, ali se neće odustati od Koridora 10, već će neki manji projekti biti odloženi ako bude neophodno. Dragutinovićeva je kazala da će, i pored isplata opremnina za 14.000 ljudi, država njihovim otpuštanjem biti na dobitku.



Planovi štednje do 18. septembra

Ministarka finansija Diana Dragutinović izjavila je u nedelju da će sva ministarstva morati do petka, 18. septembra, da dostave Ministarstvu finansija jasne planove ušteda za sledeću godinu

Dragutinovićeva je kazala da očekuje od svih ministara da daju svoj doprinos u pogledu racionalizacije i smanjenja javne potrošnje i da će sva ministarstva dostaviti te podatke, kako bi se videlo "sa kojom ćemo javnom potrošnjom izaći pred misiju MMF-a u oktobru".

Te planove treba uobličiti u budžet za sledeću godinu, koji mora da bude završen do 20. oktobra, pre dolaska misije MMF-a, rekla je ona Televizuji B92, i naglasila da je sa MMF-om dogovoreno da u državnoj administraciji bude otpušeno oko 14.000 ljudi.

"Dogovorili smo se oko smanjenja zaposlenih u javnom sektoru i za sada to iznosi oko 14.000 grubo, a može biti nešto više ili nešto manje. Moguće je da to bude aktuelno u prvom kvartalu sledeće godine", objasnila je Dragutinovićeva.

Ona je kazala da će biti isplaćene otpremne za one koji budu otpušteni, istakavši da će se voditi računa i o svim uštedama koje otpuštanja nose.

Ako to ne bude dovoljno odustaće se od nekih progama koji su bili najavljeni, ali se neće odustati od Koridora 10, već će neki manji projekti biti odloženi, ako bude neophodno.

Dragutinovićeva je kazala da će, i pored isplata opremnina za 14.000 ljudi, država njihovim otpuštanjem biti na dobitku.



Merkator-S planira ulaganja od 30 miliona evra

Slovenačka maloprodajna grupa Merkator za investicije u Srbiju u 2009. godini je izdvojila 30 miliona evra, izjavila je generalna direktorka Merkatora-S Stanka Čurović

Ona je u intervjuu za Privredni pregled kazala da će srpski ogranak slovenačkog Merkatora do kraja 2009. otvoriti tržne centre Roda u Kruševcu i Somboru, gde bi trebalo da bude zaposleno ukupno oko 350 radnika, kao i u Roda centar u Senti, u koji će biti uloženo sedam miliona evra i čija izgradnja je već počela.

Kako je navela, Merkator-S je ove godine otvorio Roda centar u Šapcu, gde je zaposleno 350 ljudi i nekoliko malih prodavnica u Srbiji.

Čurovićeva je kazala da je Merkator zbog krize i pada standarda građana zabeležio pad prometa.

Prodaja osnovnih prehrambenih proizvoda je u drugom tromesečju bila na nivou iz prvog kvartala, dok je u segmentu tekstila i bele tehnike promet u drugom tromesečju bio za oko 20 odsto manji nego u prvom kvartalu, kazala je ona.

Čurovićeva je ocenila da nije dobro što je Nacrtom zakona o trgovini predviđeno da u trgovinama mogu da rade samo radnici sa završenom trgovinskom školom i dodala da u prodavnicama ima radnika koji su završili druge škole, poput ekonomskih škola i gimnazija, koji su prošli obuku i dobro rade.

"Striktna primena ovakvog zakonskog rešenja podrazumevala bi otpuštanje jednog broja radnika koji su sada zaposleni u našim prodajnim objektima", kazala je ona i dodala da bi trgovinski lanci imali problem da nađu nove radnike, a da bi se problem mogao pojaviti i na tržištu rada.

Ona je ocenila da nisu dobre odredbe koje predviđaju da se lokalnim samoupravama i drugim državnim organima da veće diskreciono pravo u odobravanju dozvola za otvaranje novih prodavnica, jer to komplikuje administrativne procedure i povećava prostor za korupciju.

"Sigurno je da komplikovanije i sporije administrativne procedure prilikom dobijanja dozvola za gradnju ili otvaranja novih prodajnih objekata neće biti privlačne za nove investitore, posebno u vremenima globalne finansijske krize, kada su nove investicije retkost", kazala je ona.

Čurovićeva je kazala da Nacrt zakona o trgovini ima još neke manjkavosti, ali da je to tek radna verzija Nacrta i da postoji mogućnost da se loša rešenja isprave i da se zakon u potpunosti uskladi sa evropskim standarima.

Prema podacima Agencije za privredne registre Srbije, Merkator-S je 2008. godine imao neto gubitak od 332 miliona dinara, poslovni prihod od skoro devet milijardi dinara i zapošljavao je 963 radnika.



Država plaća investitorima

Kriza odložila oko 500 miliona evra ulaganja. – Po novootvorenom radnom mestu – ulagaču od dve do pet hiljada evra – podsećaju iz SIEPA

Dragan Pejčić (Foto D. Jelen) Domaći i strani investitori do kraja oktobra mogu da konkurišu za dodelu bespovratnih sredstava iz budžeta u iznosu od dve do pet hiljada evra po novootvorenom radnom mestu. Ovo je u razgovoru za „Politiku” istakao Dragan Pejčić, savetnik za marketing i istraživanje u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA).

– Pokušavamo da, osim postojećih prednosti, kao što su obrazovana i jeftina radna snaga, bescarinski izvoz u zemlje jugoistočne Evrope, Evropsku uniju, Rusiju, Belorusiju i od sledeće godine u Tursku, strateški geografski položaj i najniža stopa poreza na dobit u Evropi, stranim ulagačima ponudimo i finansijsku pomoć. Sredstva su namenjena za finansiranje investicionih projekata u oblastima proizvodnje, usluga, ali i iz oblasti istraživanja i razvoja. U prethodnom krugu prijava, koji je istekao u maju, bilo je 30 zainteresovanih ulagača, dok je sada još rano sumirati rezultate jer najveći broj kandidata iskoristi poslednjih nekoliko dana da podnese prijavu – objašnjava Pejčić.

Prema njegovim rečima, s obzirom na krizu, većina investitora koji se interesuju za Srbiju čeka da se nestabilnost na svetskom tržištu stiša. Interesovanja ipak ima. On dodaje da je, prema nekim procenama, aktuelna kriza odložila oko 500 miliona evra investicija.

Kada je reč o investicijama u proizvodnom sektoru, minimalna vrednost ulaganja iznosi od jedan do tri miliona evra, u zavisnosti od stepena razvoja, odnosno stope nezaposlenosti u području u koje se ulaže. Investitor je takođe u obavezi da otvori najmanje 50 radnih mesta. U sektoru usluga ulagači treba da ulože najmanje pola miliona evra, da otvore 10 radnih mesta kako bi konkurisali za dve do deset hiljada evra po novozaposlenom radniku.

– Najveća sredstva (od pet do deset hiljada evra) dodeljuju se onima koji se opredele za ulaganje u istraživanje i razvoj. Neophodno je investirati 250.000 evra i otvoriti 10 novih radnih mesta – objašnjava naš sagovornik i dodaje da se projekti boduju na osnovu različitih kriterijuma.

Bitno je kakav je ugled ulagača, ali i udeo domaćih dobavljača i efekat investicije na produktivnost ostalih domaćih preduzeća u istom sektoru. Ocenjuje se i trajnost poslovanja, uticaj investicije na životnu sredinu, obim međunarodnog prometa, ali i podrška lokalne samouprave.

Šta se dešava kada, kao u slučaju vranjskog „Jumka”, investitor koji je dobio subvencije ne ispuni svoje obaveze, pitali smo našeg sagovornika.

– U tom slučaju se aktivira bankarska garancija u punom iznosu dodeljenih sredstava. U konkretnom slučaju, „Zamberu” su od države isplaćena tri miliona evra da otvori 3.000 radnih mesta i izgradi drugu halu i taj novac je vraćen u potpunosti. Drugi slučaj neispunjavanja obaveza zabeležen je u Prokuplju – podseća Pejčić.

Inače, u poslednjih nekoliko godina koliko se ovaj program primenjuje, država je dodelila 42,8 miliona evra za projekte vredne 626,4 miliona evra i pomogla otvaranju 17.832 nova radna mesta. Sredstva se, podseća Pejčić, ne dodeljuju odmah, već u četiri faze, kako bi se na neki način pratilo ulaganje. Po zaključenju kupoprodajnog ugovora ili ugovora o zakupu zemljišta, po dobijanju građevinske, zatim upotrebne dozvole i na kraju poslednja rata se uplaćuje tek kada ulagač ispuni obećanje o broju novih radnih mesta predviđenih investicionim programom.



Pomoć malim izvoznicima

Agencija za strana ulaganja raspisala je nedavno i konkurs za dodelu 26 miliona dinara pomoći malim i srednjim preduzećima za razvoj izvoza. Konkurs traje do 25. septembra, a preduzeća mogu dobiti najviše 200.000 dinara za izradu promotivnih materijala, dizajn proizvoda i pakovanja i organizovane poslovne susrete i posete u inostranstvu, dok ovo ograničenje ne važi za tri vrste aktivnosti koje se, takođe, finansiraju iz ovog programa.

– Sredstva se refundiraju. Odnosno, SIEPA pokriva 50 odsto troškova, ali tek kada firma dostavi dokaz o uplati. Pojedinačno preduzeće može da dobije najviše milion dinara – kaže Pejčić.

Program bespovratne finansijske pomoći malim i srednjim preduzećima uveden je 2006. godine. Od tada je sprovedeno sedam krugova, odobrena 253 miliona dinara, a pomoć su dobila 542 projekta od ukupno 925 prijavljenih.



Auto Industry Excellence Center
Western Balkans Auto Industry Excellence Center will be officially opened on September 15, as announced in the Regional Chamber of Commerce (RCC) in Kragujevac. Basic activities of the Center will include the promotion of the Western Balkans region as a good destination for attracting foreign investments in auto industry. The Center will encourage investments, research and development in companies engaged in auto industry, and it should also allow for the introduction of standards of quality and education. The project is financed by the Association of European Chambers of Commerce and Industry (EUROCHAMBRES) located in Brussels, and will be implemented by the Regional Chamber of Commerce (RCC) in Kragujevac in cooperation with chambers of commerce of Serbia, Valjevo, Krusevac, Uzice, and Kraljevo, together with commercial chambers of Leipzig and Tirana. Spark, which is a Dutch organization, has financed the production of the study on condition of auto industry in the region, as well as the introduction of the standard for auto industry. At the opening ceremony, the RCC and Spark will sign the letter of intentions with the goal of continuation of cooperation through business network of correspondent auto industry centers in Western Balkans.


Loans for the Increase in Energy Efficiency
Volksbank has announced that it has started credit placements in cooperation with German Developmental Bank, worth EUR 10 mn, with which to finance projects aimed at boosting energy efficiency and energy saving within both the SME sector and retail sector. ‘We will finance projects for both natural persons and legal entities, but the condition is for the minimal energy saving to be set at 20 pct’, said Petar Grujic, the Director of Retail Division at Volksbank. As said, interest rates for those loans will range from 6.65 pct to 9.95 pct.


Saving with Parent Bank Guarantee
Banca Intesa has offered Serbia a possibility to save with additional guarantee from the parent company, the Italian financial group Intesa Sanpaolo. According to the press release, the lowest deposit to the new type of saving “Intesa Uno” is EUR 500, the time-deposit period is 12 months, and an interest rate stands at 4.5 pct a year. Intesa is the first bank in Serbia to offer savings with an additional guarantee from the parent group.


Companies Expect Increase in Sales
Further fall of economic activity in Serbia has been stopped, but there are no clear signs of recovery yet, showed the August poll on conjecture in Serbian economy carried out by the Economic Institute. According to this poll, total 12.1 pct of companies in August said they expect a lower volume of sales in the following three months, while the number of companies with such attitude stood at 22.5 pct in July. However, it will take greater number of companies that expect the increase in the volume of sales so as to perceive clear signals of recovery. Negative indicators of the poll are to be found in the fact that only around 14 pct of companies expect some investments from abroad, while around 20 pct of companies plan to dismiss workers in the following three months.


Crisis Lowered the Deficit
In the 1H 2009, Serbia recorded a EUR 979 mn deficit in current payment balance, which is by 68 pct lower than compared to the same period last year. When it comes to commodity exchange, this year’s July Serbia exported goods in the amounting to EUR 538 mn according to Economic Institute data, which is by 25.8 pct less than compared to July 2008, and it imported goods estimated at EUR 943 mn, which is by 47 pct less than compared to the same month 2008. In the course of July 2008, Serbia recorded top values of export (EUR 725 mn), and import (EUR 1.490 mn). It was said that the main reason of such decrease in deficit in the 1H 2009 was the fall in trade deficit because of the lack of investments and loans.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta