Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srpski ceh loma na Volstritu

Pre godinu dana evro je vredeo oko 77 dinara, izvoz je bio veći za 33 odsto. – Vrednost akcija na Berzi bila je četiri puta veća, bez posla ostalo 155.000 ljudi


Užasavao me je svaki pogled na kursnu listu. Činjenica da ću, ukoliko i uspem da naplatim svoju robu, zbog pada dinara dobiti za petinu manje novca nego što sam planirao potpuno mi je pomrsila račune. Partneri iz inostranstva tražili su naplatu potraživanja, a novca nije bilo jer od dužnika na domaćem tržištu robu nije bilo moguće naplatiti. Ježio sam se od preteranog optimizma srpskih državnih zvaničnika, plašio sam se da ovdašnji političari uopšte ne shvataju ozbiljnost situacije.

Ovako se Toplica Spasojević, prvi čovek ITM-a, juče prisećao kako je izgledalo poslovati u Srbiji kada je ovdašnjim privrednim tokovima prostrujala promaja sa Volstrita. A o panici koja je tih dana vladala na tržištu možda najbolje govori činjenica da je samo u jednom danu iz jedne ovdašnje banke zbog loših vesti iz inostranstva povučeno pet miliona evra devizne štednje. Za samo nekoliko nedelja u slamarice je iz banaka vraćeno više od milijardu evra.

Danak koji je u Srbiji uzela svetska finansijska kriza, prema podacima državne statistike, meri se padom industrijske proizvodnje od čak 17 odsto, smanjenjem uvoza za 40 procenata, usporavanjem izvoza za oko 33 odsto, ali i međugodišnjim rastom cena od 9,5 procenata. Potpuno neverovatno danas zvuči činjenica da se krajem jula prošle godine u menjačnicama evro kupovao za oko 77 dinara, a da je vrednost akcija na Beogradskoj berzi bila čak četiri puta veća nego danas. Osim što je odneo četvrtinu vrednosti naše nacionalne valute, cunami sa Volstrita je uticao i na povećanje spoljnog duga zemlje. Prema podacima Narodne banke Srbije, poslednjeg dana jula dugovanja srpske države i privrede iznosila su 21,98 milijardi evra, što je za 2,87 milijardi više nego u istom mesecu prošle godine. Ukupna vrednost svega što se proizvelo i usluga između dva jula pala je za 3,5 odsto, dok će prema proceni Međunarodnog monetarnog fonda taj pad do kraja godine dostići četiri procenta. Bez posla je, prema proceni Nacionalne službe za zapošljavanje, ostalo oko 155.000 ljudi, što je ukupni broj zaposlenih smanjilo za 7,75 odsto.

Jedino se prosečna plata blago povećala. U odnosu na isplaćenu pre godinu dana, ovogodišnja je nominalno veća 10,7, a realno 2,5 procenata.

– Takav epilog niko od političara nije očekivao – podseća Spasojević. – Privrednici jesu. U to vreme sam bio u Rusiji, sa strahom posmatrao šta se dešavalo na tamošnjem tržištu i znao da to ne može da nas zaobiđe. Upozoravao sam ovdašnje političare, dok su oni izjavljivali da je kriza naša šansa. Tog optimizma bez pokrića sam se najviše plašio. Ipak, očekivao sam da će kriza trajati duže. Po svemu sudeći, ona je u svetu dotakla dno. Ali, oporavak će trajati duže nego što mnogi misle.

Za Natašu Marjanović, direktorku penzionog fonda „Delta Đenerali”, posebno upečatljivi su bili prvi dani oktobra prošle godine, kada je za samo tri dana zvanični indeks Beogradske berze izgubio trećinu svoje vrednosti.

– Iako je stanje u domaćoj privredi u tom trenutku bilo daleko od idealnog, taj strmoglavi pad nije imao utemeljenje u realnim pokazateljima i bio je isključivo proizvod panike. Kao direktorka institucije koja je vezana za tržište kapitala, nimalo nisam bila ravnodušna dok sam posmatrala takav razvoj događaja – kaže i dodaje da smo bili svedoci nečega što se dešava samo jednom u veku.

Danilo Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja u Institutu društvenih nauka, smatra da smo i u krizi trošili više nego što smo smo mogli i time samo sipali ulje na vatru.

– Svi štede, a mi nismo obuzdali potrošnju. Pokazali smo da ne znamo da vladamo krizom. Veliki pad izvoza i uvoza je opasan indikator koji pokazuje da konkurentnost naše privrede slabi. Zato nas kriza pogađa više nego druge – procenjuje Šuković.



Jelašić: Nema daljeg pada

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je povodom prve godišnjice svetske ekonomske krize, da se situacija u zemlji u međuvremenu stabilizovala, jer se ne očekuje dodatni pad ekonomske aktivnosti


Povodom 15. septembra, kada je pre godinu dana jedna od vodećih američkih investicionih banaka objavila bankrot, Jelašić je za B92 rekao da u Srbiji takođe nema ni dodatnog povećanja nezaposlenosti, a ni smanjenja spoljno-trgovinske aktivnosti. Prema njegovim rečima, budžetski deficit će najverovatnije iznositi 4,5 odsto, što znači da će manjak, umesto planiranih 50 milijardi dinara, najverovatnije iznositi od 130 do 140 milijardi dinara i za toliko država mora da se zaduži. Govoreći o povećanju broja nezaposlenih, koji je posledica krize, on je naveo da je u julu u odnosu na isti mesec lane zabeležen manjak broja zaposlenih za oko od 150.000 do 160.000 ljudi.
Zamrzavanje plata i penzija do kraja iduće godine i najviša inflacija u regionu - oko osam odsto na godišnjem nivou znači realno smanjenje dohotka do kraja ove godine za taj procenat i to će se verovatno, u manjoj meri, događati i iduće godine, rekao je Jelašić.
On je ocenio da je sada na Vladi da se opredeli "da li će raditi isključivo na strani prihoda, ili na strani rashoda" i da je za državu mnogo lakše da preko noći reši problem putem povećanja PDV. Jelašić je podsetio na preliminarni dogovor sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) da deficit sledeće godine iznosi 3,5 odsto i da manjak bude samo od 100 do 110 milijardi dinara, što znači da je potrebno da se za sledeću uštedi dodatnih oko 40 milijardi dinara.
Prema njegovim rečima, ukoliko bi od 1. januara bilo 14.000 ili 10.000 zaposlenih manje u državnoj administraciji, to bi značilo, ne računajući otpremninu, uštedu od 12 do 14 milijardi dinara na godišnjem nivou, odnosno jednu trećinu od uštede koja je potrebna.
Jelašić je istakao da je potrebno postići dogovor sa predstavnicima MMF, čiji se dolazak očekuje u drugoj polovini oktobra.
- Kratki smo svakog meseca od 10 do12 milijardi dinara i to moramo da finansiramo ili putem izdavanja domaćih hartija od vrednosti ili se moramo zadužiti na svetskom tržištu - rekao je Jelašić.
On je potvrdio da je, prema tvrdnjama MMF-a, postignut dogovor sa predstavnicima Vlade da se izvrši reforma penzionog sistema i da se određeni zakoni pripreme do kraja godine.
Jelašić je rekao da će ove godine inflacija biti u okviru planiranih "osam plus-minus dva odsto" i da bi, prema sadašnjim pretpostavkama, trebalo da iznosi oko devet odsto.



Izvoz jedina šansa za oporavak Srbije

Stanje u javnim finansijama u Srbiji je takvo da je neophodna reforma poreskog sistema, i trenutnoi ne postoji ne postoji mogućnost da se snižavaju stope poreza, istakla je Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović, na predstavljanju publikacije "Model ravnoteže mora da se menja" koju su pripremili saradnici Ekonomskog instituta u Beogradu

Ona je navela da će ove godine budžetski deficit biti 4,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), kao i da se 35 odsto BDP-a izdvaja za investicije, zdravstvo i školstvo, a preostalih 65 odsto za sve rashode države, kao i da kreditni aranžman Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) nema alternativu i program sa ovom institucijom mora biti nastavljen jer od toga zavise komercijalni krediti i razvoj tržišta kapitala
Po oceni saradnika Ekonomskog instituta u studiji "Model ravnoteže mora da se menja" koordiniranje fiskalne i monetarne politike u pravcu formiranja efikasnije i izvozno orijentisane privrede, preduslov je ravnoteže i rasta srpske ekonomije
- Ključne pretpostavke za to su temeljna reforma javnog sektora, stvaranje uslova za više stranih direktnih "grinfild" investicija i očuvanje spoljne i unutrašnje ravnoteže - istakao je jedan od autora studije Stojan Stamenković.
Prema njegovim rečima, odraz takve politike bio bi što bi se sa stoprocentnog angažovanja bruto domaćeg proizvoda za pokrivanje potrošnje, došlo do odnosa u kome potrošnja zahvata od 75 odsto do najviše 80 odsto BDP-a.
- Država postala aktivnija po izbijanju krize što je dobro, ali državne intervencije nisu uvek na liniji podrške razvoju, već su često motivisane uspostavljanjem socijalnog mira preuzimanjem vlasništva nad preduzećima - ukazao je Stamenković . On je naglasio da uspostavljanje socijalnog mira na taj način direktno podriva neophodnu budžetsku ravnotežu u narednom periodu i ugrožava održivost javnog duga.
Prema proceni Ekonomskog institita, uz nivo produktivnosti iz 1990. godine, u industriji Srbije postoji višak od preko 150.000 radnika, za koje nema posla u produktivnoj proizvodnji koja bi bila konkurentna na tržištu, rekao je Stamenković.
Ekonomista Vladimir Vučković ocenio je da strategiju i ciljeve monetarne politike Narodne banke Srbije ne bi trebalo menjati i upozorio da će zadatak centralne banke u očuvanju stabilnosti i stvaranja uslova za privredni rast biti nemoguć ako ne dođe do snažnog prilagođavanja javnog sektora.
- Realni sektor je u recesiji i bez reformi perspektive oporavka neizvesne, a porast nezaposlenosti i pad zarada mogli bi da izazovu socijalne nemire - rekao je on
U istraživanju Ekonomskog instituta, pad BDP-a Srbije u ovoj godini biće između 4,5 i pet odsto, u narednoj godini očekuje se rast od jedan odsto, a tek od 2013. godine željeni rast od šest odsto godišnje.



Bernanki: Recesija verovatno gotova

Predsednik američke centralne banke Federalne rezerve Ben Bernanki (Bernanke) izjavio je danas da je najgora recesija od 1930-ih verovatno završena


Bernanki je rekao da će ekonomija verovatno rasti, ali da to neće biti dovoljno da se spreči rast nezaposlenosti koja je sada sa 9,7 odsto najviša u poslednjih 26 godina.
"Recesija je verovatno gotova u ovom trenutku", rekao je Bernanki na Brukings institutu.
On je izrazio uverenje da će američki Kongres doneti zakone kojima će biti promenjeni finansijski propisi kako bi se izbeglo ponavljanje aktuelene krize.
"Prilično sam uveren da će uslediti sveobuhvatna reforma", rekao je predsednik Federalnih rezervi, dodajući da se prošle godine dogodila "prevelika nesreća" u kojoj je umalo došlo do potpunog kraha američkog finansijskog sistema.
Predsednik SAD Barak Obama juče je zatražio od Kongresa da do kraja godine usvoji zakone o promeni propisa koji regulišu finansijski sistem.
Analitičari predviđaju da će američka ekonomija porasti u ovom tromesečju, koje završava 30. septrembra, po godišnjoj stopi od tri do četiri odsto.



Dinkić: Povoljna kupovina kamiona

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić je u Priboju predstavio najnoviji program subvencionisane kupovine FAP-ovih kamiona, po sistemu "staro za novo"

"Ovaj program omogućava zamenu starih za nov FAP-ov kamion uz fiksni popust od 25.000 evra za bilo koji kamion stariji od 15 godina. Kupac će imati mogućnost da kupi nov kamion i na kredit sa periodom otplate od pet do sedam godina i kamatnom stopom od 4,5 odsto godišnje", rekao je ministar Dinkić.

On je ukazao da će biti omogućena i kupovina novih FAP-ovih kamiona, bez zamene staro za novo, uz popust od 20 odsto od vrednosti kamiona i precizirao da će program važiti i za građevinske mašine koje proizvodi "14. oktobar".

"Oporavak FAP-a će ići u tri faze. U prvoj fazi, koja počinje od oktobra, biće omogućena kupovina novih kvalitetnih kamiona te fabrike po daleko nižoj ceni i povoljnijim uslovima od bilo kog inostranog", dodao je Dinkić.

On je naglasio da Ministarstvo ekonomije ulaže sve napore da pronađe strateškog partnera za FAP kako bi se njegovi kamioni prodavali ne samo na domaćem, već i na inostranom tržištu.

Dinkić je najavio da će od 10. do 21. oktobra u Srbiji boraviti delegacija najvećeg kineskog proizvođača kamiona "Don Fenk" (Istočni vetar), što je dogovoreno pri nedavnoj poseti srpske delegacije, predvođene predsednikom Borisom Tadićem, Kini.

Prema njegovim rečima, država namerava da razvije i namenski program proizvodnje vojnih kamiona u FAP.

"Uspešnima želimo da damo još veću podršku, a onima koji su u problemu da pomognemo i uveren sam da možemo postići odličan rezultat samo ako zajedno radimo", rekao je Dinkić i dodao da je uveren da će FAP napraviti preokret, kao i "Zastava" iz Kragujevca.

Dinkić je danas posetio i fabriku "Poliester" u Priboju i izrazio veliko zadovoljstvo zbog uspešne privatizacije te firme.

"Važno je da će 'Fijat' brzo sertifikovati 'Poliester' za ugradnju svojih proizvoda u 'Fijatove' modele", kazao je Dinkić i dodao da će se uskoro nastaviti razgovori s rukovodstvom italijanske firme.

Njiihovi proizvodi su trenutno na testiranju u Italiji, a razmišlja se i o strateškom partnerstvu sa italijanskom "Adler" grupom, koja radi sličnu vrstu proizvoda, kako bi se proizvodile komponente ne samo za "punto" i za novi model koji će "Fijat" proizvoditi u Srbiji, nego i za sve vrste "Fijatovih" modela, rekao je Dinkić.

"Poliester" je privatizovan 2008. godine, strateški partner je slovenačka firma, a bavi se proizvodnjom delova za enterijer i eksterijer putničkih vozila, autobusa, kamiona, traktora, za poljoprivredne i građevinske mašine (delovi sedišta, nasloni za glavu, ležaji).

Visok kvalitet i široka primenljivost tih proizvoda svrstavaju tu firmu, koja zapošljava oko 300 ljudi, u jedno od najznačajnijih preduzeća u regionu.

Dinkić je obišao i fabriku "Prvi partizan" u Užicu, navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.



Agreement between Serbia and IAEA
Serbian Deputy Prime Minister for EU integration and Minister of Science and Technological Development Bozidar Djelic signed an Agreement on Technical Cooperation with the International Atomic Energy Agency, yesterday in Vienna. IAEA rep who signed the agreement was Ana-Maria Cetto, the deputy general manager. Before the signing of the agreement, Serbian delegation headed by the Deputy PM signed foreign trade agreement with Russian Federation concerning the removal of spent nuclear fuel from the Vinca Institute of Nuclear Science in Serbia and its transfer to Russia. The two agreements were signed at the 53rd regular sitting of the IAEA General Conference.


Inflation 5.9% in first eight months
Measured by the consumer price index, the inflation in Serbia reached 5.9 percent in the first eight months of 2009, with August recording a deflation of 0.1 percent, Statistical Office of the Republic of Serbia announced Tuesday. The inter-annual inflation closes August in the 8 pct, reads the press release. The biggest price increase recorded in August was in the following groups Recreation and culture – 1.5 pct and communications – 1.2 pct, whereas food and soft drinks cheapened by 1 pct. Prices of other products and services so no significant changes.


Center for Western Balkan Car Industry Formed
The Excellence Center for Western Balkan Car Industry was founded yesterday in Kragujevac. The Center will be a part of the local Regional Chamber of Commerce. Excellence Center for Car Industry should also provide help for the recovery of about 200 companies from the former SFRY (except for Slovenia) and Albania for the production of car parts and possible assembling of cars whose production is to be shut down at leading global companies.


State as Temporary Owner
The owners of Zastava Elektro from Kragujevacka Raca should renounce their shares and concede the ownership to the state, thus making the sales contract they signed ineffective. The government of Serbia is supposed to adopt an official decision on the revision of Zastava Elektro’s privatization, i.e. on transferring the company to state ownership, as soon as tomorrow. “Serbian Interior Ministry notified me that all preparations had been made and that Ranko Dejanovic should renounce a part of the ownership consortium’s shares and transfer them to state ownership. Zastava Elektro should be reinstated to state before privatization. It means that 70% of its capital should be state owned, while the remaining 30% would go to workers,” said for Danas daily the president of Zastava’s trade union Slobodan Gajic.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta