Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Konsenzus za bolne mere štednje

Profesor Pavle Petrović,u uvodniku novog broja „Kvartalnog monitora”,ističe da Srbija posle ekonomske krize mora da napusti prethodni model rasta baziran na precenjenom dinaru i velikom prilivu stranog kapitala


Osnovna tenzija u odgovoru na tekuću ekonomsku krizu nalazi se ufiskalnojpolitici, smatra profesor Ekonomskog fakulteta Pavle Petrović i urednik „Kvartalnog monitora” u uvodniku najnovijeg broja ovog časopisa. Na kratak rok fiskalna politika treba da dozvoli deficit i tako stimuliše privrednu aktivnost, ali na srednji rok istovremeno mora da spreči preterani rast javnog duga. Glavni izazov je kako obezbediti pravi balans između tihzahteva.

Profesor Petrović podseća da se Vlada Srbije i Međunarodni monetarni fond nisu dogovorili kad je reč o budžetuza iduću godinu – MMF je prihvatio povećanje fiskalnog deficita sa tri na 4,5 odsto za ovu godinu, ali je tražio da vidi kako će vlada izvršiti neophodno smanjivanje budžetskog deficita u 2010. godini. Vlada zasad obećava reformu javnog sektora, ali ne pokazuje za koliko i gde će smanjiti javnu potrošnju. Ostaje da se dve strane ponovo sretnu u oktobru da bi pregovarale o tome.

Sada, napominje Pavle Petrović, dolazi na red od vlade obećana reforma javnih finansija. Međutim, manevarski prostor je veoma uzak i pred vladom stoje ozbiljne odluke.

MMF predlaže Srbijiu 2010. smanjenje fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a. Već prvi,grubi računi pokazuju da će i uz zadržavanje zamrznutih penzija i plata u javnom sektoru biti neophodno uštedeti još oko 700 miliona evra, što je preko dva odsto BDP-a. Zbogiznosakoji treba uštedeti i načinakako to postići razišlisu se vlada i MMF tokom avgustovskih pregovora sa namerom da pokušaju ponovo u oktobru. Ako bi se išlo na veći deficit, što izgleda bar deo vlade želi, onda bi javni dug mogao u nekoliko narednih godina da dostigne između 50 i 60 odsto BDP-a. Tada bismosamo za kamate plaćali oko tri odsto BDP-a, što je tri četvrtine ukupnog izdvajanja za obrazovanje u Srbiji. Da li to zaista želimo?

S druge strane, smanjivanje deficita na 3,5 odsto podrazumeva uštede u tekućoj javnoj potrošnji za više od gore pomenutih dva odsto, jer istovremeno, ako je vlada ozbiljna u pogledu svojih planova za izgradnju infrastrukture, javne investicije treba povećati u 2010. To prethodno podrazumeva dodatno veliko smanjenje tekućih javnih rashoda koje može da se pokaže ekonomski i/ili politički neodrživim. Stoga ne treba isključiti ni delimično povećanje poreza. Presudna za prethodno opisano veliko fiskalno prilagođavanje jeste snažna politička podrška. Predsednik Republike načelno je stao iza reforme javnih finansija. Ostaje da se nadamo da će uz njegovu pomoć i heterogena vlada uspeti da se dogovori oko neophodnih, mada politički bolnih mera.

Monetarna politika sa svoje strane može da daznačajanpodstrek privrednoj aktivnosti. Monetarno popuštanje treba da zaustavi poguban trend ponovnog rasta realne vrednosti dinara. Srbija više neće moći, a i ne treba, svoj privredni rast da bazira na velikom prilivu stranog kapitala i precenjenoj vrednosti domaće valute. Novi model rasta posle krize Srbija mora da bazira na ekspanziji razmenjivog sektora (prerađivačka industrija, međunarodne usluge, deo poljoprivrede) koji će se takmičiti bilo u svetu (izvoz) ili kod kuće (sa uvozom).

No,vrednost dinara je samo deo priče. Reforme na strani ponude koje treba da dovedu do znatnograsta produktivnosti odlučujuće su za promenu privredne strukture Srbije i zdrav privredni rast. One treba, pre svega, znatnoda povećaju konkurentnost na tržištima proizvoda u Srbiji, gde smo na osnovu upravo objavljenog izveštaja o konkurentnosti u svetu na 112. od 133 mesta. Taj izveštaj ukazuje inapreteranudržavnuregulaciju, a na to upućuje i izveštaj Svetske banke o poslovanju u Srbiji. I dalje smo ubedljivo među najgorim zemljama kad je reč o izdavanju građevinskih dozvola.



"Knjaz Miloš" kupio brend "Moć prirode"

Kompanija "Knjaz Miloš" objavila je da je kupila brend sokova "moć prirode", ali nije htela da navede koliko je to plaćeno


Generalni direktor "Knjaz Miloša" Slaven Živić rekao je na konferenciji za novinare da će u razvoj brenda "moć prirode" ta kompanija uložiti 1,5 miliona evra.
Kako je naveo, korist od prodaje brenda imaće i "Knjaz Miloš" i kompanija "Agroekonomik" iz Beograda, u okviru koje je poslovao taj brend, a koja se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda od voća i povrća. Živić je rekao je da će se sokovi "moć prirode" i dalje puniti u istoj fabrici za potrebe "Knjaz Miloša".
On je podsetio da "Knjaz Miloš" već proizvodi sokove "golf" za sektor ugostiteljstva, a plan je da i ti sokovi pređu pod brend "moć prirode".
Prema rečima Živića, u planu je da se tržišno učešće sa sadašnjih pet odsto do kraja 2010. godine poveća na 15 odsto.
"Knjaz Miloš" iz Aranđelovca, koji proizvodi mineralnu vodu i sokove, od privatizacije 2005. godine posluje u okviru "Denjub fuds grupe", kojom upravlja "Salford".



Povećano kašnjenje u otplati kredita
Kašnjenje u otplati kredita kod preduzetnika i kod stanovništva tokom avgusta povećano je za skoro 100 odsto u odnosu na početak godine. Dok su kreditno zaduženi građani Srbije na početku godine sa otplatom kasnili 1,5 odsto, već krajem avgusta učešće dospelih nenaplaćenih obaveza stanovništva iznosilo je 2,9 odsto


Slično ponašanje zabeleženo je i kod preduzetnika, koji su na početku godine sa otplatom kasnili 2,4 odsto, dok je poslednjeg dana prošlog meseca učešće nenaplaćenih obaveza iznosilo pet odsto.
- I kod stanovništva i kod pravnih lica docnja raste svakog meseca za po 0,1 ili 0,2 odsto. Samo zahvaljujući urednosti u plaćanju u ranijem periodu, ovo povećanje nije alarmantno. Međutim, dugoročno posmatrano, ova tendencija rasta nije dobra ni za korisnike ni za banke - rekao je Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS).
Prema njegovim rečima, kašnjenje u otplati svakako pogađa i banke, jer to utiče na njihovo poslovanje i ukoliko se trend povećanja docnje nastavi najviše će biti pogođeni novi klijenti.
- Naš čitav bankarski sistem je konzervativan i ukoliko se kašnjenje otplate nastavi najviše će trpeti novi klijenti, jer će, ionako konzervativne, banke povećavati svoju sigurnost. Drugim rečima, krediti će se teže dobijati - objasnio je generalni sekretar UBS.
Dugalić smatra da kašnjenje nije odraz lošeg ponašanja dužnika, već realne situacije, odnosno ekonomske krize, otpuštanja, pada životnog standarda i slično. Ukoliko se kašnjenje i dalje bude povećavalo, pa se samim tim dovede u pitanje i bankarsko poslovanje, banke će svakako svojim dužnicima ponuditi bolje uslove poslovanja, objašnjava Veroljub Dugalić.
Prema podacima Kreditnog biroa, tokom avgusta zaustavljen je i pad kreditne aktivnosti, koja je, prema rečima Dugalića, bila uspostavljena u maju, junu i julu. Sama ta činjenica je dobar pokazatelj da su zaustavljeni negativni trendovi u privredi. U odnosu na jul, avgustovska kreditna zaduženost stanovništva, pravnih lica i preduzetnika veća je za 1,2 odsto. Tačnije, stanovništvo je tokom avgusta imalo identična zaduženja kao i u julu, odnosno njihova dugovanja bankama iznosila su 376,9 miliona dinara. Pravna lica su svoja zaduženja bankama povećala za 1,8 odsto, pa su njihova ukupna dugovanja tokom poslednjeg dana avgusta iznosila 878,13 miliona dinara. Za razliku od njih, preduzetnici su u avgustu smanjili potražnju za kreditima za 1,5 odsto u odnosu na jul, pa su njihova dugovanja iznosila 43,7 miliona dinara.
 
 
 
Najviša ocena za Srbiju


U najnovijem izveštaju Svetske banke Srbija je po pristupu kreditima i kreditnim informacijama Kreditnog biroa UBS dobila ocenu šest, što je najviša ocena u ovoj oblasti prema kojoj se Srbija nalazi na četvrtom mestu. U oblasti pristupa kreditima, za poštovanje zakonskih prava dobijena je ocena osam, a procenat odraslog stanovništva u kreditnom registru je 94,2 odsto, što je odličan rezultat s obzirom na to da je prosek u razvijenim zemljama 52 odsto, a u našim susednim zemljama, Hrvatskoj 77 odsto i Rumuniji 30 odsto. Kreditnu istoriju u najmanje razvijenim zemljama ima samo oko dva odsto odraslog stanovništva. U posmatranoj kategoriji Rumunija je zauzela 15. mesto, Mađarska 30, a Grčka 87. mesto.


Dnevni pregled svetskih ekonomskih vesti

LUKSEMBURG - Zona evra u julu je u trgovini sa svetom ostvarila suficit od 12,6 milijardi evra nakon junske 5,4 milijarde, objavio je danas Eurostat. U julu prošle godine 16-člana zona evra u spoljnoj trgovini je ubeležila deficit od 3,5 milijardi evra. Prve procene evropske statističke agencije pokazuju i da je 27-člana EU u julu imala spoljnotrgovinski suficit od 0,7 milijardi evra u poređenju sa junskim deficitom od 4,6 milijardi i deficitom od 22,4 milijarde u julu 2008. Eurostat je saopštio je u prvih šest meseci 2009. opala trgovina EU sa svim vodećim trgovinskim partnerima. Najviše je smanjen evropski izvoz u Rusiju, 39 odsto u poređenju sa prvim polugođem 2008, dok je uvoz iz te zemlje pao 42 odsto. U posmatranom periodu smanjen je i suficit EU u trgovini sa SAD, na 15,9 milijardi evra sa 32,7 milijardi u periou januar/jun 2008. Istovremeno je deficit u trgovini sa Kinom spušten na 65,3 milijarde evra sa 72,6 milijardi. Pad deficita EU je registrovala i u trgovini sa Rusijom, Norveškom i Japanom. Pojedinačno gledano, najveći spoljnotrgovinski suficit u prvom polugođu imala je Nemačka, 59,4 milijarde evra, a slede Irska sa 19,4 i Holandija sa 17,5 milijardi, pokazuju podaci Eurostata. Najveći deficit ubeležila je Velika Britanija, 46,4 milijarde evra, a prate je Francuska sa 28,8 milijardi, Španija sa 23,9 i Grčka sa 14,5 milijardi.

STRAZBUR - Evropska komisija obećala je danas novu pomoć proizvođačima pogođenim padom cena mlečnih proizvoda, insistirajući da neće odustati od dugoročne reforme koja podrazumeva postepeno ukidanje kvota za mleko posle 2015. Evropski komesar za poljoprivredu Marian Fišer Bel (Mariann Fisćer Boel), suočena sa farmerima koji širom Evrope prosipaju mleko zbog niskih cena, kazala je da će razmotriti da li bi dugoročni ugovori između farmera i industrije pomogli unapređenju ponude i tražnje. Proizvođači mleka traže veću finansijsku pomoć kako bi izbegli bankrotstvo jer su cene mleka pale na 18 evro centi po kilogramu odnosno daleko ispod 40 centi koliko im treba da pokriju troškove. Fišer Bel je danas u Evropskom parlementu rekla da smatra je najgore prošlo i podsetila da su cene butera u Francuskoj povećane četiri odsto, u Nemačkoj osam a u Britaniji još više, a da cene sira, obranog mleka u prahu i mleka takođe rastu. "Još nismo tamo gde bi želeli da budemo, ali smo na putu", istakla je evropski komesar za poljoprivredu. Ona je kazala i da će ove godine EU potrošiti dodatnih 600 miliona evra za različite mere, uključujući za ranije od uobičajenih isplate farmerima. EU je, kako bi ublažila efekte recesije, na raspolaganje farmerima stavila dodatne 4,2 milijarde evra. Ipak, naglasila je Fišer Bel, recesija neće zaustaviti reformu poljoprivrede jer za taj sektor EU godišnje daje 55 milijardi evra za različite podsticaje i projekte.

PARIZ - Ekonomski oporavak Francuske biće nešto snažniji nego što se prethodno očekivalo ali će nezaposlenost i dalje biti problem, ocenila je danas ministarka finansija Kristin Lagard (Ćristine Lagarde). Lagard ove godine očekuje pad privrednih aktivnosti Francuske od 2,25 odsto prema prethodno prognoziranom minusu od tri odsto. Sledeće godine Francuska će imati ekonomski rast od 0,75 odsto, četvrt procenta veći nego što je vlada ranije procenjivala. "Performanse Francuske su dva puta bolje od proseka u zoni evra", kazala je Lagard za francusku TV LCI dodajući da "kriza nije gotova". Ona je rekla i da zemlja, da bi se našla izvan krize, mora da prestane sa zatvaranjem radnih mesta i počne da ih otvara. U drugom ovogodišnjem kvartalu Francuska je izašla iz najteže recesije od Drugog svetskog rata zabeleživši skroman rast od 0,3 odsto. EU prognozira da će Francuska u trećem tromsečju imati privredni rast od 0,4 odsto a u četvrtom od 0,3 odsto.

ATINA - Budžetski deficit Grčke biće ove godine dva puta veći od Mahstrihtskim kriterijumima utvrđenog maksimuma i primoraće vladu da nekoliko nedelja pred izbore predloži rezanje troškova i zamrzavanje plata. Grčka će ove godine, prvi put od 1993, ubeležiti pad privrednih aktivnosti a pad prihoda će pogurati deficit na šest odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), procenjuje ministarstvo ekonomije i finansija. Ranije je budžetski deficit prognoziran na 3,7 odsto BDP a procenat je zavisio od uspeha jednokratnih mera, poput oporezivanja vlasnika jahti. Grčkoj prete sankcije Evropske komisije ako do 2010. ne spusti deficit na predviđeni maksimum od tri odsto BDP. Inače, zbog globalne recesije najviše trpe grčki brodski prevoz i turizam, najveće industrije te zemlje, nezaposlenost raste a vlada ne može da računa na dodatne prihode, prenosi agencija Blumberg. Zvanična Atina sada procenjuje da će BDP Grčke, do prošle godine jedne od ekonomija sa najbržim rastom u EU, u 2009. biti u malom padu. Prethodno je prognozirana stagnacija.

SOFIJA - Bugarska je u julu ubeležila prvi suficit tekućih plaćanja za pet godina, saopštila je centralna banka te zemlje. Suficit je u julu dostigao 102 miliona evra u poređenju sa deficitom od 439 miliona u istom mesecu prošle godine. Za sedam meseci ove godine zaključno sa julom bugarski deficit tekućih plaćanja dostizao je, prema preliminarnim podacima, 7,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bio je upola manji nego u istom periodu 2008. Julski suficit tekućih plaćanja rezultat je smanjenja spoljnotrgovinskog deficita za 328,3 miliona evra, kao i rasta prihoda od turizma za 113 miliona. Suficitu je doprinelo i smanjenje deficita prihoda za 95,8 miliona evra. Pre globalne krize deficit tekućih plaćanja smatran je za najveći izazov bugarske ekonomije. Deficit je bio veći od 24 odsto BDP a Bugarska je bila jedina u EU koja je bila u "crvenom". Međutim, manjak je gotovo prepolovljen između januara i jula ove godine na 2,8 milijardi evra. Centralna banka saopštila je i da su devizne rezerve Bugarske u julu smanjene za 180,3 miliona evra dok su za sedam meseci ove godine pale za nešto više od milijardu. Direktne strane investicije istovremeno su se spustile na 1,88 milijardi evra i pokrivaju 76,8 odsto deficita tekućih plaćanja prema više od 100 odsto u vreme kada je bugarska ekonomija grabila napred.

MOSKVA - Ruska aviokompanija Aeroflot će u narednih šest meseci otpustiti do 2.000 zaposlenih, preneo je danas francuski dnevnik Mond (Le Monde). "Naš generalni direktor je kazao da će do kraja godine ili do kraja prvog tromesečja 2010. biti otpušteno do 2.000 radnika", izjavio je portparol Aeroflota. Jedan predstavnik Aeroflota je za rusku agenciju Interfaks kazao da bi ruski avioprevoznik mogao da otpusti i 6.000 radnika ukoliko broj putnika nastavi da opada. Portparol kompanije je kazao da je to moguće, ali da je za sada planirano otpuštanje 2.000 zaposlenih, navodi se u Mondu. Prema podacima sa internet sajta Aeroflota, ta kompanija ima oko 14.000 zaposlenih. Većinski vlasnik je ruska vlada, koja ima udeo od 51 odsto.



Spoljnotrgovinski suficit zone evra 12,6 milijardi evra
Zona evra u julu je u trgovini sa svetom ostvarila suficit od 12,6 milijardi evra, nakon junske 5,4 milijarde, objavio je Eurostat


U julu prošle godine 16-člana zona evra u spoljnoj trgovini je ubeležila deficit od 3,5 milijardi evra.
Prve procene evropske statističke agencije pokazuju i da je 27-člana EU u julu imala spoljnotrgovinski suficit od 0,7 milijardi evra, u poređenju sa junskim deficitom od 4,6 milijardi i deficitom od 22,4 milijarde u julu 2008.
Eurostat je saopštio da je u prvih šest meseci 2009. opala trgovina EU sa svim vodećim trgovinskim partnerima. Najviše je smanjen evropski izvoz u Rusiju, za 39 odsto u poređenju sa prvim polugođem 2008, dok je uvoz iz te zemlje pao za 42 odsto. U posmatranom periodu smanjen je i suficit EU u trgovini sa SAD, na 15,9 milijardi evra sa 32,7 milijardi u periodu januar - jun 2008. Istovremeno je deficit u trgovini sa Kinom spušten na 65,3 milijarde evra sa 72,6 milijardi. Pad deficita EU je registrovala i u trgovini sa Rusijom, Norveškom i Japanom.
Pojedinačno gledano, najveći spoljnotrgovinski suficit u prvom polugođu imala je Nemačka - 59,4 milijarde evra, a slede Irska sa 19,4 i Holandija sa 17,5 milijardi, pokazuju podaci Eurostata. Najveći deficit ubeležila je Velika Britanija - 46,4 milijarde evra, a prate je Francuska sa 28,8 milijardi, Španija sa 23,9 i Grčka sa 14,5 milijardi.


USA Invests in Ladjevci
The US government is ready to participate in partial reconstruction of military airport in Ladjevci near Kraljevo and its transformation in civil airport, said in Kraljevo Robert Cockta, an advisor for cooperation with the local self-government at the US Embassy in Serbia. The USA has already financed 50% of costs of feasibility study via USAID, and according to Mr. Cockta, this country is ready to participate in the implementation of the project if the government decides to invest in it.


Investment Worth EUR 396 Million
The General Manager of Serbia's oil monopoly NIS and the president of CB&I Lummus John Redmon signed yesterday in oil refinery Pancevo an agreement on the construction of facilities for light hydrocracking and hydroporcessing, worth more than EUR 396 million. The agreement represents the key element in the program of modernization of processing complex in NIS, which is in accordance with Gazprom Neft’s obligations stated in the contract for the purchase of a 51% stake in NIS. According to Petar Skundric, the Minister of Mining and Energy, the construction of the new facility will enable NIS to transfer to the production of clean fuels, unleaded fuels and eurodiesel 5, which are completely in accordance with the strictest ecological regulations in Europe. Annual production of unleaded fuels is to be boosted to 638 thousand tons, while the production of eurodiesel 5 will increase from 230,000 tons to 1.5 million tons.


EBRD Postpones Reconstruction of Gazela
It seems that Belgrade Bridge Gazela is not going to be reconstructed soon. This time, the relation between Belgrade and the European Bank for Reconstruction and Development is not working. As Politika daily learns at this institution, Belgrade authorities sent to European bankers incomplete documentation on the implementation of the Action plan for the relocation of slum which was located below the bridge not so long ago. – We have received only a part of the Plan – says Anthony Williams, the spokesperson of the European Bank for Reconstruction and Development. – In addition, the documents we got were only approved by the city council, but not the city assembly. Williams explains that until he gets a complete Action Plan previously adopted by the city’s parliament, EBRD, the bank which granted a loan to help Serbia reconstruct Gazela, cannot give green light to Belgrade and say that all the conditions for the beginning of the reconstruction of the longest Belgrade bridge across Sava are met.


Banks Worried About Pay-Off Delay
Serbia companies owe RSD 878 bn, and are late with paying off up as much as 10 pct of that amount. Speaking of legal entities, the amount the payment of which is being delayed rose from 6.3 to 9.7 pct of the total sum. In case of the retail sector, the share of belatedness in the same period increased from 1.5 pct to 2.9 pct of the overall debt (citizens owe RSD 376.9 bn for loans). When we add entrepreneurs to this, banks are claiming RSD 1.298.8 bn in loans, and 7.5 pct of that accounts towards belatedness. Secretary General of the Serbian Bank Association Veroljub Dugalic stated at the yesterday’s press conference that the state of belatedness is not a reason to raise alarm, but admitted there is a negative tendency that could jeopardize banks’ operating if it continues until the end of the year. – Banks are worried about such tendency. Belatedness is not a result of misbehavior of credit beneficiaries, but of objective circumstances such as uncertainty, loss of jobs, lower standards. However, if the bad trend continues, banks will certainly offer claim reprogram, grace period and similar benefits – Dugalic said.


Serbia Fourth “Power” According to Loans
Serbia is ranked fourth among 183 countries according to access to loans and related information at the Serbian Bank Association Credit Bureau, the latest World Bank report on terms of operating and conditions for 2010 says, which classifies the Serbian banking sector and the Credit Bureau among the world’s leaders and represents the best mark our country has received from an international organization speaking of measuring reform implementation efficiency, Secretary General of Serbian Bank Association Veroljub Dugalic said. Access to loans and relevant information received grade 6, which is the highest one in that field. Of other European countries, (relative to this criteria), only Great Britain is ahead, while just as last year Singapore takes up the first place, he said.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta