Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Reformom ušteda 100 mlrd. dinara

Srbija bi sprovođenjem preporuka Svetske banke za reformu javnog sektora mogla da uštedi sto milijardi dinara godišnje, izjavila je Vesna Arsić

Državna sekretarka Ministarstva ekonomije je na predstavljanju izvestaja Svetske banke o reformi javnog sektora ocenila da je izveštaj napravljen "u pravom trenutku" i dodala da bi reforme trebalo sprovesti "obazrivo" i da "to iziskuje dosta vremena".

"Svaki sektor će pogledati da li je to u skladu sa strategijama i planovima, ali je izveštaj dobra podloga za dalje delanje", kazala je Arsićeva i istakla da je Svetska banka prilikom izrade izveštaja analizirala sektore koji najviše učestvuju u javnoj potrošnji, a to su penzije, obrazovanje, železnica, putevi i subvencije poljoprivredi i javnim preduzećima.

Autor izveštaja "Srbija: kako sa manje uraditi više" Vilijam Dilindžer je kazao je da su penzije najveća stavka u potrošnji Vlade Srbije i ocenio da penzije "jedu" srpski budžet, zbog čega bi reforma penzionog sistema donela najviše koristi Srbiji. Dilindžer je kazao da je u Srbiji stanovništvo staro, što znači da ima mnogo korisnika penzijskog fonda, ali nedovoljno njih koji rade i daju doprinose za taj fond, kao i da ima dosta nezaposlenih i ljudi koji rade "na crno", koji takodje ne daju doprinose za fond.

On je istakao da su penzije dosta visoke u poređenju sa platama, jer iznose 60 odsto prosečne plate, što jeste malo niže nego u većini zemalja EU, ali je više nego u većini anglosaksonskih zemalja.

Prema Dilindžerovoj oceni, u Srbiji bi trebalo zadržati zamrzavanje plata i u 2010. godini, a nakon toga ih samo usklađivati sa inflacijom, što bi, kada srpska privreda ponovo ostvari rast, smanjilo udeo penzija u bruto domaćem proizvodu sa 14 odsto u 2009. na 11,3 odsto 2010. godine.

Dilindžer je kazao da te dve mere nisu dovoljne, već da bi trebalo smanjiti naknade penzionerima koji prevremeno odu u penziju, pooštriti kriterijum za prevremeni odlazak u penziju i povećati starosnu granicu za odlazak u penziju, posebno za žene koje mogu da se penzionišu sa 60 godina života.

Smanjenje troškova i povećanje efikasnosti potrebno je i u obrazovanju, zdravstvu i sistemu subvencija, kazao je Dilindžer i ocenio da u sektoru puteva, prema analizi Svetske banke, nisu moguće velike uštede, dok je poželjno povećati izdvajanja za socijalnu pomoć porodicama sa niskim prihodima, takozvani MOP.

On je rekao da je iznos te pomoći nizak i da su kriterijumi za dobijanje pomoći jako strogi, zbog čega efekat te pomoći nije dovoljno dobar. Prema Dilindžerovim rečima, potrebno je povećati izdvajanje za taj program usmeren za borbu protiv siromaštva, posebno u vreme krize, kada postoji opasnost da se poveća broj ljudi kojima je ta pomoć potrebna. U izveštaju se navodi da bi trebalo zadržati izdvajanja za dečji dodatak, dok bi troškove za ostale socijalne programe trebalo zamrznuti ili ograničiti.



Bez produženja roka za uštede

Većina ministarstava dostavila svoje predloge budžeta za iduću godinu, a ostali se očekuju najkasnije početkom iduće nedelje, kažu u kabinetu ministra finansija. – Svetska banka: Štednja u svim sektorima, povećanje samo siromašnima

Ministarstvo finansija: vikend rad za budžetske računice Rok za dostavljanje nacrta budžeta ili željenih finansijskih planova ministarstva za 2010, sa projekcijama za naredne dve godine, istekao je juče i neće biti produžavan, a Ministarstvo finansija će već u ponedeljak, kako je i planirano, početi obradu dostavljenih podataka, rečeno je „Politici” u kabinetu ministra finansija.

– Svoje priloge za izradu memoranduma o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za sledeću i naredne dve godine, na osnovu koga će se krojiti i republički budžet za 2010, juče do kraja zvaničnog radnog vremena, koje je inače produženo, kao i uvek kad se kroje budžetske računice, dostavila je većina ministarstava i ostalih budžetskih korisnika. Prema dosadašnjem iskustvu, očekujemo da će oni koji to nisu učinili raditi i tokom vikenda kako bi tražene materijale prosledili već početkom iduće nedelje – kažu u Ministarstvu finansija.

Dodatno razjašnjavaju da nije reč „o planovima ušteda”, a najmanje samo o uštedama kroz smanjenje broja zaposlenih, već praktično o nacrtima budžeta, koji će biti usaglašavani, a potom poslužiti kao osnova za memorandum i republički budžet, ali koji moraju uvažiti najavljene uštede, odnosno smanjenje javne potrošnje.

Odbijanje nekih ministara da smanje broj svojih činovnika, čak i javno i po cenu smene, kako je juče izjavio Milutin Mrkonjić, za sada je ostalo bez komentara nadležnih ministarstava za racionalizaciju.

A glavne smernice – preporuke, kako u pojedinačnim sektorima ubuduće sa manje uraditi više, sadržane su u istoimenoj studiji Svetske banke o kojoj je „Politika” detaljno pisala, a koja je juče i zvanično predstavljena u Beogradu, kao i u dosadašnjem dogovorima sa MMF-om.

Studija Svetske banke, o čijim nalazima i preporukama je juče govorio Vilijam Dilindžer, vodeći stručnjak za menadžment u javnom sektoru i vođa tima stručnjaka Svetske banke koji su radili na ovom izveštaju, ukazuje da prostora za smanjivanje rashoda i povećanje produktivnosti ima u svim sektorima – penzionom, zdravstvenom, obrazovnom i infrastrukturnom (putevi i železnica) i smanjivanjem subvencija... I to pre svega u oblasti penzija, koje jedu trećinu budžeta – daljim zamrzavanjem i u narednoj godini, a potom i usklađivanjem sa inflacijom, uz pooštravanje nekih zakonskih uslova za penzionisanje. Sugerisana je i promena sistema finansiranja zdravstvenih ustanova, smanjenje potrošnje za obrazovanje (recimo povećanjem broja učenika po odeljenju, ali tako da konsolidacija smanji troškove a ne ugrozi kvalitet). Sugerisano je i smanjenje subvencije po površini za poljoprivredna gazdinstva….

Jedino prihvatljivo povećanje izdataka, po Svetskoj banci, jeste uvećanje izdvajanja za socijalnu pomoć siromašnima, kao što su programi materijalnog obezbeđenja porodice i dečjih dodataka.

Generalno, neposredne godišnje uštede koje bi ovi predlozi doneli, kako je zabeleženo u studiji, mogle bi da budu ekvivalentne iznosu od oko osam odsto konsolidovanih rashoda republičke vlade (u 2008. godini), odnosno 6,7 odsto, uz predloženo povećanje pomenutih socijalnih davanja, po računicama iz bančine analize.

Mada su pojedini učesnici jučerašnje prezentacije, poput profesora Miroljuba Labusa i Vesne Arsić, državnog sekretara u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, izračunali da bi to značilo oko sto milijardi dinara, stručnjaci Svetske banke su izbegli da govore o uštedama u apsolutnim brojkama, ukazujući još jednom na to da se sugerisani paket ne odnosi na jednu godinu, da će u 2010. godini glavne uštede i dalje dolaziti od kratkoročnih mera poput zamrzavanja penzija i plata i smanjenja diskrecione potrošnje i investicionih radova. Ali uz ključnu preporuku da vlada ipak započne reforme, a da će njihov fiskalni uticaj doći do punog izražaja na srednji rok, pre svega kroz viši kvalitet javnih usluga.



Još 200 miliona dolara za budžet

Samo od Srbije ili bolje reći od parlamenta zavisi da li će se u republički budžet do kraja godine sliti 200 miliona dolara iz dva javnim finansijama namenjena programska zajma.

Ova konstatacija proizilazi iz onoga što su, u zvaničnim izjavama i nezvaničnim objašnjenjima predstavnici Svetske banke najavili na jučerašnjoj prezentaciji svoje studije u Beogradu.

Osim sto miliona dolara već ispregovaranih iz jedne kreditne linije, prošle nedelje, prema jučerašnjoj potvrdi Marine Ves, vodećeg ekonomiste u Svetskoj banci, završeni su i pregovori za još sto miliona dolara iz druge kreditne linije. Po uobičajenoj proceduri, pre nego što novac krene iz Vašingtona, to bi trebalo da aminuje bord izvršnih direktora Banke i da to zaduživanje potom ratifikuje srpski parlament.



Bajec: Štednja plus reforme

Ukoliko bi bruto domaći proizvod iduće godine, po sadašnjim domaćim i stranim projekcijama, porastao za 1,5 odsto i ukoliko bi MMF odobrio deficit od 3,5 procenata, manjak u budžetu iznosio bi 70–75 milijardi dinara. Ako bi pak MMF prihvatio četiri odsto deficita, to bi se svelo na 60 milijardi dinara.

Iznoseći ovu računicu i upitan gde se sada, prilikom kreiranja budžeta može uštedeti, kako bi deficit bio manji od ovogodišnjih 4,5 odsto, profesor dr Jurij Bajec, premijerov savetnik, osim u smanjivanju broja zaposlenih, koje, istina, pune efekte (zbog troškova za otpremnine) neće dati u narednoj godini, prostor za uštede vidi i u daljem smanjivanju izdataka za kupovinu robe i usluga, smanjivanju nekih subvencija („ne bih smanjivao poljoprivredi, kao bitnom izvozno orijentisanom sektoru”), sužavanjem prioriteta u kapitalnim investicijama, ali bez odustajanja od radova na autoputnom Koridoru 10, već smanjivanjem rashoda za druge projekte (obavljanje samo jeftinijih poslova, kao što je priprema dokumentacije).

– Kombinacijom kratkoročnih i dugoročnih reformskih mera koje predlaže Svetska banka otvara se prostor da se u narednih nekoliko godina učešće javne potrošnje u BDP-u smanji sa neodrživa 44 odsto na ispod 40 procenata, kako se deficit ne bi finansirao zaduživanjem i kako javni dug ne bi postao ozbiljan problem – objašnjava Bajec.



Bankari menjaju mišljenje o kreditima za stanove

Posle izjava da će vladin program subvencionisanja stambenih kredita podržati samo ako im bude isplativ, juče izricane samo pohvale 

Za razliku od prethodnog dana, kada su bankari u Privrednoj komori Beograda bili rezervisani kad je reč o najnovijem vladinom programu subvencionisanja stambenih kredita, juče su „ promenili ploču”. Ni pomena da je predviđena kamata od oko šest odsto za bankare neisplativa, da je program na staklenim nogama zato što je Srbija, za strane banke, na listi rizičnih zemalja, niti da će obezbeđenih 450 miliona dinara pokriti samo oko 400 kredita.

Bankari su juče znatno povoljnije ocenili projekat Ministarstva ekonomije, čiji je cilj da podstanari brže i jeftinije dođu do stana, ali da se istovremeno pokrene građevinarstvo i prateća industrija.

Vladimir Čupić, predsednik Izvršnog odbora Hipo Alpe-Adrija banke, dan ranije je izjavio da će „podražati program vlade samo ako bude isplativ i da se još rade proračuni”. Međutim, juče je Hipo Alpe-Adrija banka poslala saopštenje u kome je navedeno da su ipak „odlučili da podrže program Vlade Republike Srbije“.

„Ovakav vid kreditiranja stanovništva je za nas veoma bitan i sa aspekta projektnog finansiranja, jer banka kao investitor već finansira izgradnju znatnog broja stambenih i komercijalnih objekata, čija će se tražnja na ovaj način svakako podići. Stručnjaci i analitičari banke pristupili su izradi modela novog programa stambenog kreditiranja, nakon čega će sa ponudom izaći pred svoje klijente. Očekuje se da će novi bankarski proizvod biti ponuđen klijentima banke u narednih nekoliko nedelja”, piše u saopštenju.

Miroslav Rebić, direktor sektora za stanovništvo u Sosijete ženeral banci, kaže da pozdravlja inicijativu vlade i da će oni podržati program kad dobiju nacrt ugovora.

– Vodeći se onim što smo čuli, ponuda nam odgovara i kreće se u okviru koncepta koji mi već nudimo. Jedina nedoumica odnosi se na takozvanu hipoteku drugog reda, što mi dosad nismo radili. Nismo prihvatali da kreditiramo stanove na kojima je već upisana hipoteka. Reč je o slučajevima kad su investitori gradili uz pomoć neke druge banke, tako da je nekretnina u izgradnji već položena kao garancija. Ne znamo kako će se to regulisati u praksi – kaže Rebić.

Na pitanje da li će se sa rastom evribora, odnosno kamate po kojoj banke pozajmljuju novac u svetu, povećavati i kamata na odobreni kredit u otplati, naš sagovornik odgovara:

– Taj rizik uvek postoji, a na klijentu je da proceni.

Predsednica Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije Draginja Đurić je nedavno izjavila da je program značajan ne samo za građevinarstvo, već i za bankarski sektor, jer će zajmovi biti jeftini i povećaće se tražnja za njima.

U Rajfajzen banci takođe smatraju da će novi vid kreditiranja stambene izgradnje doprineti oživljavanju privrede, stimulisanjem domaće tražnje, i pomoći građanima da dođu do stana. Prijem zahteva i odobravanje kredita će početi od 1. oktobra do kada će ova banka pripremiti detaljne uslove i proceduru odobravanja kredita.

Vlada Srbije je u četvrtak usvojila Uredbu o subvencionisanju stambenih kredita za novogradnju, koja će početi da se primenjuje od oktobra ove godine. Maksimalan iznos kredita je 100.000 evra, rok oplate je najviše 30 godina. Kupac stana mora da obezbedi najmanje pet odsto učešća za kredit, dok će država obezbediti beskamatni kredit za učešće od 20 odsto, a banke će kreditirati preostalih 75 odsto iznosa kredita.

Tokom prve tri godine, odnosno do 31. oktobra 2012. godine, kao i poslednjih pet godina otplate kredita građani neće plaćati kamatu, jer će je vlada subvencionisati. Od novembra 2012. godine u naredne 22 godine otplate korisnik kredita će plaćati godišnju kamatu koju ugovori sa bankom, a ona će, prema dosadašnjim potvrdama banaka, iznositi od 4,9 do 5,9 odsto. Do kraja ove godine za kreditiranje učešća i subvencionisanje kamate za stambene kredite obezbeđeno je 450 miliona dinara. Za subvencionisane stambene kredite moći će da konkurišu svi državljani Srbije do 45 godina starosti koji nemaju rešeno stambeno pitanje i čija je plata do 120.000 dinara, kao i oni koji žele da postojeći stan zamene za novi.



Đelić: „Pozitivan izveštaj i 300 miliona!“

„Srbija će dobiti odličnu ocenu u novom godišnjem izveštaju EK“, potvrdio je Božidar Đelić u Briselu. Pored 100 miliona evra koje Srbija dobija danas potpisanim finansijskim sporazumom, obezbeđeno je još 200 miliona

„Od predstavnika Evropske komisije dobili smo potvrdu da će novi godišnji izveštaj biti veoma pozitivan – najbolji koji je Srbija ikada dobila. To je potvrda da evropske integracije Srbije daju konkretne rezultate koji će omogućiti bolji život našim građanima“, rekao je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

On je sa evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom u Briselu potpisao finansijski sporazum o budžetskoj pomoći IPA 2009 u iznosu od 100 miliona evra. Đelić je posle sastanka sa evropskim komesarom za monetarna pitanja Hoakimom Almunijom izjavio da je, pored već „sigurnih“ 100 miliona, odobreno još 200 miliona evra pomoći Srbiji.

„Odlučeno da se dodeli 200 miliona evra makrofinansijske pomoći Srbiji koja će pomoći da se pokrije budžetski deficit sledeće godine. To je odluka koju će Evropa doneti do kraja godine.“



Gde će otići 100 miliona?

Đelić je, posle sastanka sa Renom, ocenio da je finansijski sporazum od velikog značaja za Srbiju. On objašnjava da se radi o budžetskoj podršci Srbiji, jedinoj zemlji zapadnog Balkana koja je dobila takvu povlasticu. Taj novac će u budžet republike Srbije biti prebačen iz dva puta – 50 miliona evra do kraja ove godine i 50 miliona evra tokom prve polovine sledeće godine.

„Moći ćemo da upotrebimo novac za one potrebe za koje Srbija smatra da su prioritetne- od isplate penzija, investicija u infrastrukturu, subvencija za našu stanogradnju. Sa druge strane, uslovi za dobijanje te budžetske podrške su dalja implementacija programa sa MMF-om sa jedne strane i dalji rad na evropskim integracijama sa druge strane“, kaže Đelić.



Evropska komisija uz Srbiju

Komesar za proširenje Oli Ren kaže da je Sporazum koji je danas potpisan čin konkretne evropske pomoći Srbiji i njenim građanima kako bi se izborili sa efektima ekonomske krize, ali i kako bi nastavili sa neophodnim reformama na putu evrointegracija.

„Evropska komisija u potpunosti podržava evropski put Srbije. Srbija ima potencijal da brzo napreduje ka EU i Komisija će nastaviti da joj pomaže u tom procesu. Današnji Sporazum pokazuje koliko nam je stalo do Srbije i njenih građana koji ima evropsku budućnost“, rekao je Ren.

Potpredsednik Vlade Božidar Đelić očekuje da Srbija do kraja godine dobije jedan od najpozitivnijih izveštaja o napretku u procesu evropskih integracija. Ren se nada da će do kraja godine u okviru EU biti postignut konsenzus o primeni Prelaznog trgovinskog sporazuma što će, kako je istakao evropski komesar, biti preduslov da Srbija aplicira za članstvo u EU.



Penzije neodržive, u obrazovanju moguće ukidanje oko 37 odsto odeljenja
Pregovori Svetske banke i Vlade Srbije o prvoj tranši kredita od 100 miliona dolara za srpski budžet uspešno su završeni prošle nedelje i sada se čeka signal iz Vašingtona da je ta tranša odobrena. Visina ostalih rata zavisiće od pregovora saopštila je juče Marina Ves, predstavnica Svetske banke. Ves je na prezentaciji izveštaja Svetske banke o načinima na koji je moguće povećati produktivnost u našoj zemlji pod nazivom ''Srbija: Kako sa manje uraditi više'', ocenila da je ''Vlada Srbije već reagovala zamrzavanjem zarada i penzija, kresanjem investicionih radova i drugih vidova potrošnje, ali da te mere nisu i dugoročno održive'' i da predstavnike srpskih vlasti čekaju ''teške političke odluke i izbori''

''Penzijske beneficije u Srbiji su prevelike, penzija koja treba da se isplati novom penzioneru u Srbiji jednaka je iznosu od gotovo 60 odsto neto prosečne zarade, pto je mnogo više od većine anglosaksonskih zemalja'', naveo je Vilijam Dilindžer, autor izveštaja Svetske banke.

On je upozorio i da je prosečna starost lica koja se penzionišu u Srbiji mnogo niža od većine zemalja OECD-a, kao i da je broj godina uplaćivanja doprinosa mnogo manji.

''Srbija je zemlja starog stanovništva, usled niske stope rađanja veliki je broj korisnika penzija u odnosu na broj radnika koji uplaćuju doprinose, a evidentno je i da znatan deo radnika ostvaruje prihode u neformalnom sektoru, gde se ne uplaćuju doprinosi'', rekao je Dilindžer sugerišući kao moguće rešenje problema ''ograničavanje prevremenog odlaska u penziju i produžavanje radnog veka za žene''.

''Ovo je pravo vreme da se takve mere preduzmu'' ocenio je Dilndžer uz napomenu da se efekti tih mera ne bi videli u prvom momentu, ali bi dugoročno korist bila očigledna.

Prema rečima Dilinžera, reforme u sektoru zdravstva su očigledne, ali je u Srbiji i dalje popunjenost bolničkih kapaciteta ispod nivoa koji beleže nove, a o starim članicama EU da se i ne govori. Istovremeno, boravak u bolnicama duži je u poređenju s evropskim prosekom. ''Srbija troši dosta novca, oko pet odsto bruto društvenog proizvoda zemlje, za potrebe obrazovanja, ali rezultati nisu adekvatni tim izdvajanjima'', naveo je Dilindžer ističući da bi znatne uštede mogle da se ostvare racionalizacijom školske mreže, naročito na nivou osnovnog obrazovanja. Autori izveštaja Svetske banke, u cilju racionalizacije troškova u sektoru obrazovanja predlažu ukidanje oko 37 odsto školskih odeljenja. Kada je o saobraćajnoj mreži reč, povećanje cena putarine, koja je ionako visoka, ne bi donela efekte, naprotiv, evropski autoprevoznici zaobišli bi srpske puteve, pa se autori izveštaja zalažu za njenu efikasniju naplatu i otklanjanje mogućnosti zloupotreba. Železnički saobraćaj je oblast gde treba mnogo raditi na poboljšanju produktivnosti, a Vilijam Dilindžer, između ostalog, predlažu povećanje cena i putničkog i teretnog prevoza.

Svetska banka je u julu najavila da planira da Srbiji za jačanje privatnog i finansijskog sektora odobri budžetsku pomoć od 200 miliona dolara a juče predstavljeni izveštaj baziran je na nalazima većeg broja misija koje su posećivale Srbiju u periodu između decembra 2008. i maja ove godine.
 
 
 
Povećati pomoć siromašnima

Jedino gde Svetska banka sugeriše Srbiji povećanje izdataka jeste pomoć siromašnima građanima, posebno zbog toga što će daljim reformama, sve većem broju stanovništva, ona biti neophodna. ''Srbija relativno malo troši na socijalnu pomoć a od tog malog iznosa, manje od četvrtine je posebno usmereno ka najsiromašnijima. Dva programa, materijalno obezbeđenje porodica i dečiji dodatak su dobro osmišljeni, mada su nedovoljno finansirani'', ocenio je Vilijam Dilindžer.



Još 200 miliona evra Srbiji

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da ga je evropski komesar za ekonomiju i finansije Žoakin Almunia obavestio da će Evropska unija (EU) do kraja godine doneti odluku da odobri zajam od 200 miliona evra za makrofinansijsku podršku budžetu Srbije. "Taj iznos će omogućiti da se pokrije budžetski deficit sledeće godine u Srbiji", izjavio je Đelić, posle susreta sa Almuniom u četvrtak. On je, prenosi FoNet, precizirao da će tih 200 miliona evra pozajmice biti dato pod veoma povoljnim uslovima, kakvi se primenjuju u EU.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta