Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EFT gradi elektranu Ulog na Neretvi

Vlada Republike Srpske donela je odluku o dodeli koncesije za izgradnju hidroelektrane Ulog na reci Neretvi, energetskoj kompaniji EFT. U saopštenju te kompanije navodi se da će na osnovu studije izvodljivosti, HE Ulog biti koncipirana kao klasično derivaciono postrojenje

Sačinjavaće ga dva agregata instalisane snage od 35 megavata, koji će godišnje proizvoditi 76 gigavat časova električne energije. Ukupna vrednost investicije je oko 100 miliona evra.

- Odmah pristupamo prvoj fazi projekta, koja između ostalog podrazumeva izradu detaljne studije izvodljivosti, dopunskih geoloških projekata, izradu regulacionog plana i izradu tendera za nabavku neophodne opreme. Kao i u slučaju TE Stanari, ceo projekat biće sproveden u skladu sa direktivama EU o zaštiti životne sredine. Ovu fazu projekta ćemo završiti za godinu dana - izjavio je Zlatan Matko, direktor investicija u EFT Grupaciji.

U saopštenju se navodi da, osim izgradnje objekta, projekat predviđa izradu saobraćajnice i izgradnju 110 kV dalekovoda od HE Ulog do TS Kalinovik. Po planiranoj dinamici probno puštanje u rad HE Ulog očekuje se 2013. godine. U EFT-u kažu da su vodeći strani investitor u elektroenergetskom sektoru BiH i da su do sada realizovali projekat izgradnje dovodnog tunela Fatničko Polje - Bileća, odnosno razvoj rudnika uglja Stanari, u blizini kojeg grade istoimenu termoelektranu kapaciteta 420 megavata. Ukupna vrednost te investicije je više od 650 miliona evra. U saopštenju se dodaje da EFT posluje u 18 zemalja centralne i jugoistočne Evrope, a svoje delatnosti koordinira iz kancelarije u Beogradu. U 2008. godini, EFT je ostvario prihod od 975 miliona evra.



Nastavljen pad vrednosti akcija

Cene akcija na vodećim svetskim efektnim tržištima ponovo su blago opale, jer su investitori i dalje zabrinuti oko izgleda za trajniji globalni ekonomski oporavak, dok je na valutnim berzama zabeležena minimalna silazna korekcija kurseva jena i evra


Glavni svetski indeks akcija - MSCI - koji prati kretanje cena deonica na tržištima 23 najrazvijenije zemlje, bio je pod produženim pritiskom, pošto je i prethodnog dana oslabio usled bezmalo sedmoprocentnog pada Kompozitnog indeksa akcija na vodećoj kineskoj efektnoj berzi u Šangaju. MSCI indeks oslabio je za 0,4 odsto, ali je i dalje sasvim blizu desetomesečnog maksimuma koji je "dodirnuo" potkraj protekle poslovne sedmice.
Rojters izveštava da se glavni šangajski indeks akcija u utorak delimično oporavio od prethodnog pada, nakon izveštaja o daljem uzletu proizvodnje u prerađivačkoj industriji Kine. Na tržištu postoji, međutim, bojazan da će kineske monetarne vlasti zauzdati dalju kreditnu ekspanziju bez koje je veći ekonomski rast u najmnogoljudnijoj zemlji sveta teško ostvarljiv.
Cene globalnih akcija su, inače, tokom avgusta uvećane za oko tri odsto, dok su od marta, kada su bile na višegodišnjem minimumu, porasle za oko 35 odsto.
Panevropski indikator kretanja cena akcija - FTS Eurofirst 300 - koji je na početku poslovanja uvećan, kasnije je oslabio za oko jedan odsto, a "mekša" cenačka tendencija očekuje se i na njujorškom Volstritu, predviđaju finansijski eksperti u Londonu.
Jen je na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu vredeo za minimalnih 0,17 odsto manje prema dolaru, u odnosu na prethodni dan kada se u odnosu na američkog takmaca "vinuo" do bezmalo sedmonedeljnog maksimuma. Dolar trenutno na londonskoj berzi vredi 93,20 jena, a investitori izražavaju zabrinutost u pogledu mogućnosti da nova japanska vlada osigura uslove za smanjenje nezaposlenosti i izbori se sa deflacijom u drugoj po snazi svetskoj privredi.
Evro je takođe minimalno oslabio prema "zelenoj valuti" i na londonskoj berzi se menjao po kursu od 1,4291 dolar, a većina tržišnih eksperata smatra da će buduće kretanje kurseva u trouglu dolar - evro - jen, zavisiti pre svega od svežih ekonomskih pokazatelja u SAD, zoni evra i Japanu, kao i kamatne politike za koju se u narednom periodu opredele vodeće svetske centralne banke.



Konačan dogovor sa MMF-om u oktobru

Odloženo povlačenje druge rate ukupnog zajma od 2,9 milijardi evra. – Odobren dodatni kredit od 600 miliona dolara za podršku budžetu. – Dozvoljeno povećanje minusa u državnoj kasi na 4,5 odsto. – Odustalo se od povećanja PDV-a u ovoj godini


Srbija neće moći da povuče drugu ratu ranije odobrenog zajma od Međunarodnog monetarnog fonda u ukupnom iznosu od 2,9 milijardi evra, jer na drugu reviziju aranžmana još nije stavljena tačka, razjašnjeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Vladi Republike Srbije. Bez obzira na to što je saglasnost postignuta na mnogim poljima, misija predvođena Albertom Jegerom danas napušta Beograd, a konačan dogovor odložen je za oktobar. Tada će se, paralelno, pregovarati i o drugoj i trećoj reviziji sporazuma, posle čega će našoj zemlji biti odobreno povlačenje zajma.

Ipak, ovo ne znači da će Srbija ostati bez para za pokrivanje deficita u državnoj kasi. Zbog promene kvota, MMF je našoj zemlji odobrio dodatni zajam od 600 miliona dolara budžetske podrške, koji se na računu ove međunarodne finansijske institucije nalaze već danas, a Srbija će moći da ih povuče do kraja meseca.

– Kad potpišemo sporazum o pismu o namerama i kad naš izvršni odbor to odobri, Srbija će moći da povuče oko 600 do 700 miliona evra, koliko okvirno iznosi druga tranša. Sada smo se dogovorili da nećemo zaključivati ovu rundu pregovora, već ćemo u oktobru kombinovati drugu i treću reviziju – objasnio je Jeger i dodao da se aranžman generalno dobro sprovodi, da je dogovor za 2009. godinu postignut, ali da je sada ključna 2010. godina.

Prema njegovoj oceni, „pregovori nisu bili laki, ali su fer i konstruktivni”. Ispunjena je, dodaje, većina dogovorenih mera. Devizne rezerve su ojačale, pad proizvodnje je zaustavljen, bankarski sistem je na dobar način kapitalizovan i likvidan.

– Međutim, fiskalni deficit premašio je postavljeni cilj za kraj juna, što je odraz slabosti proizvodnje a ne nekih problema u sprovođenju dogovorenih mera. Zato je postignut dogovor da se minus u kasi poveća sa tri na 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Postizanje ovog cilja zahteva snažno ograničavanje potrošnje u preostalom delu godine. Saglasnost je, takođe, postignuta i o prvim koracima u okviru srednjoročnih reformi u državnoj upravi, velikim državnim preduzećima, penzionom sistemu, zdravstvu, obrazovanju – istakao je šef delegacije iz Vašingtona.

Vlada Srbije smatra da je povećanje poreza na dodatu vrednost neprihvatljivo i umesto toga predložila je rad na ambicioznoj strategiji za višegodišnju reformu potrošnje.

– Misija je spremna da razmotri ovu ideju. Nije tajna da smo pokušali da razgovaramo o povećanju PDV-a kao najjednostavnijem rešenju i da nas je srpska vlada uveravala da to izbegnemo. Sada želimo da vidimo konkretne planove u ovom smeru, kako bismo se uverili da se fiskalni program vraća na pravi put – kazao je šef misije.

Na pitanje stranih novinara da li je ministarka finansija odustala od povećanja PDV-a, Diana Dragutinović je ogovorila da je od toga odvratila čvrsta namera ostalih članova vlade da smanje rashode.

– Povećanje prihoda je jedini instrument koji ministar finansija ima u svojim rukama. Rashodi zavise od drugih ministara. Ni ja ne volim povećanje poreza, ali to je jedino što sam mogla da predložim dok nisam dobila čvrstu garanciju ostalih članova vlade da su rešeni da smanje troškove – kazala je ministarka.

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić istakao je da je zadovoljan razgovorima sa MMF-om, jer plate i penzije neće biti smanjene, a porez neće biti povećan. Pre primene strategije za smanjenje državnih izdataka, dodao je, trebalo bi da se postigne širok društveni konsenzus, ali i da budu usvojeni odgovarajući zakoni.

I dok su na primenu fiskalnog dela aranžmana članovi misije imali prigovore, na monetarnom planu ostvarena je stabilnost. Devizne rezerve su tokom leta povećane za 300 miliona, pa sada iznose 9,2 milijarde evra. Guverner Radovan Jelašić je kazao da je sa misijom MMF-a dogovoreno da centralna banka nastavi sa postepenom relaksacijom monetarne politike u zavisnosti od kretanja inflacije.

– Postoje rizici da inflacija u ovoj godini bude veća od dogovorenih osam odsto, sa odstupanjem od dva procentna poena, što će u velikoj meri zavisiti od kretanja cene nafte na svetskom tržištu – upozorio je Jelašić.



Zakrpa za državnu kasu

„Biće teško, ali izvodljivo.” Ovim rečima je ministarka finansija Diana Dragutinović prokomentarisala zadatak koji je pred njom.

Kako kaže, odobreni nivo deficita znači da minus u državnoj kasi ne može da bude veći od 132,5 milijardi dinara i da je, na osnovu očekivanih prihoda, taj cilj ostvarljiv. Rupa u kasi pokriće se sredstvima od međunarodnih finansijskih institucija, ali i kreditima od komercijalnih banaka u ukupnom iznosu od 90 miliona evra.

– Reč je o zajmu grupe grčkih banaka koje posluju na ovdašnjem tržištu. To su Pireus, Alfa i Vojvođanska banka, koja je u vlasništvu Nacionalne banke Grčke – objasnila je ministarka i dodala da kamata na zajam neće biti veća od šest odsto.

Inače, kamata na kredit od MMF-a iznosi 1,47 odsto.



Guvernerov odmor

Da je postojala bilo kakva potreba, guverner Radovan Jelašić bi prekinuo odmor, već sutradan bio u Beogradu i ranije se uključio u pregovore sa MMF-om, kažu u centralnoj banci, odgovarajući na pitanje zašto je prvi čovek Narodne banke bio na odmoru dok je misija iz Vašingtona bila u glavnom gradu.

– Guverner je bio u stalnom kontaktu sa pregovaračima. Ali, zna se šta je bila tema pregovora i da su se razgovori vodili oko vođenja budžetske politike. Za deo razgovora koji se odnosio na monetarnu politiku sve je unapred bilo pripremljeno i tu nije bilo nikakvih problema, niti bilo kakvih zamerki – objašnjavaju iz NBS.



Trguje se besplatnim akcijama a ne potvrdama

Ponude raznih posrednika da građanima samo na osnovu potvrde o pravu na akcije pristigle od Agencije za privatizaciju isplate neku sumu su nezakonite


Približava se vreme naplate besplatnih akcija, za sada samo od NIS-a. Nebojša Ćirić, državni sekretar za privredu i privatizaciju Srbije, nedavno je najavio da će građani najkasnije do kraja godine moći da prodaju te akcije.

Država je jednom od poslednjih odluka propisala da građanima sleduje pet akcija NIS-a u nominalnoj vrednosti od po 500 dinara, znači ukupne nominalne vrednosti 2.500 dinara. Koliko one zapravo vrede, odrediće, naravno, berza kada počne trgovanje.

Svaka prevremena naplata je, međutim, pod velikim znakom pitanja. Zato što Zakon o besplatnim akcijama i pravu na novčanu naknadu izričito propisuje da svi građani i zaposleni u NIS-u koji imaju pravo na besplatne akcije moraju prvo da budu evidentirani u Centralnom registru hartija od vrednosti, što još nije učinjeno.

Drugim rečima, sve ponude raznih posrednika, mešetara ili nazovibrokera da će građanima samo na osnovu potvrde o pravu na akcije koju im je Agencija za privatizaciju poslala na kućne adrese isplatiti ovu ili onu sumu su, jednostavno rečeno, s one strane zakona. Jer, u Zakonu o besplatnim akcijama i pravu na novčanu naknadu piše da je pravo na prenos akcija „neprenosivo od dana upisa u evidenciju nosilaca prava do dana upisa nosioca prava u Centralni registar”. Takođe, akcije ne mogu biti predmet bilo kakvog raspolaganja, uključujući i zalaganje radi obezbeđenja potraživanja i druge pravne poslove sa istim ili sličnim dejstvom.

Eventualni prenos prava na akcije po navedenom zakonu je kažnjiv, istina, simboličnom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Iz Ministarstva ekonomije je, inače, najavljeno da bi do kraja septembra Agencija za privatizaciju, Centralni registar i Komisija za hartije od vrednosti trebalo da završe sve potrebne pravne radnje i da građani i zaposleni dobiju vlasničke račune na koje će im akcije biti prenete. Nakon toga, upravni organi i Skupština akcionara NIS-a trebalo bi da donesu neophodne odluke da bi se i građanima formalno omogućilo da trguju akcijama ili da ih zadrže.

Pravo na akcije NIS-a ima 4.798.615 građana i 21.737 zaposlenih i bivših zaposlenih u toj kompaniji. Građani će dobiti ukupno 23.993.075 akcija, a zaposleni i bivši zaposleni 6.548.892. Ovom odlukom vlade odgovoreno je zakonskoj obavezi da se besplatne akcije pojedinačnog preduzeća prenose nosiocima prava u roku od šest meseci po sprovedenoj privatizaciji tog preduzeća, a najkasnije do 31. decembra 2010. godine, u skladu sa aktom vlade.

Prvobitno je bilo predviđeno da će građani moći da prodaju akcije tek posle šestomesečnog trgovanja akcijama NIS-a, kada se formira njihova tržišna vrednost, što podrazumeva da se prvo na berzi nađu nečije akcije, a ne one od građana ili zaposlenih. Sudeći bar prema pomenutoj izjavi državnog sekretara, i ova oblast mogla bi da bude predmet najavljenih izmena Zakona o besplatnim akcijama i pravu na novčanu naknadu.

Građani, inače, imaju pravo još i na akcije Elektroprivrede Srbije, Telekoma, beogradskog aerodroma „Nikola Tesla”, „Jat ervejza” i „Galenike”.



Ističe rok za "Ikarbus"

Ugovor o privatizaciji beogradskog "Ikarbusa" biće raskinut ukoliko većinski vlasnik, ruski "Avtodetal servis", do 2. septembra ne ispuni obaveze iz kupoprodajnog ugovora, rečeno je u Agenciji za privatizaciju

Kako navode u Agenciji, nakon isteka roka u "Ikarbusu" će biti sprovedena kontrola i u četvrtak ili petak će biti poznati da li je vlasnik beogradskog proizvođača autobusa ispunio uslove u produženom roku. Uslovi se odnose uglavnom na radno-pravne propise, pre svega na isplatu zarada i doprinosa radnicima, ali i na uspostavljanje kontinuiteta delatnosti, istakli su u Agenciji.
Ruska kompanija "Avtodetal servis" je u avgustu 2008. godine na tenderu kupila 39,2 odsto kapitala "Ikarbusa" za 7,2 miliona evra i obavezala se da će u roku od 12 meseci ispuniti obaveze iz socijalnog programa. Agencija za privatizaciju je u junu opomenula "Avtodetal servis" zbog neredovnog isplaćivanja zarada zaposlenima i najavila da će sprovesti vanrednu kontrolu poslovanja "Ikarbusa" posle 17. avgusta, kada je istekao rok za ispunjavanje obaveza iz socijalnog programa.
Zaposleni u "Ikarbusu" počeli su 1. jula štrajk zahtevajući isplatu četiri zarade i nastavak proizvodnje, koja je obustavljena zbog manjka narudžbina, a generalni direktor Srećko Nijemčević podneo je krajem jula ostavku pošto "Avtodetal servis" nije obezbedio poslove za tu beogradsku fabriku autobusa. Štrajkački odbor "Ikarbusa" je Agenciji za privatizaciju Srbije sredinom avgusta ove godine uputio zahtev za raskid privatizacije.
Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađan Dinkić je tokom posete Kini 21. avgusta pozvao kineske privrednike da ulažu u "Ikarbus".
Prema podacima Agencije za privredne registre, "Ikarbus" je 2008. godine imao 817 zaposlenih i neto dobit od 88,5 miliona dinara na osnovu prihoda od 3,1 milijardu dinara, dok je u 2007. poslovao sa gubitkom od 517 miliona dinara, a prihod je iznosio 729 miliona dinara.
Ruski "Avtodetal servis", prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, trenutno poseduje 49,4 odsto akcija "Ikarbusa".



MTS registered 34.5% larger profit in first half of 2009 than last year
- The profit of "Mobile Telephony of Serbia" (MTS) in the first half of this year was 34.5% larger than in the same period in 2008, and it amounted to 9.2 billion RSD (about 98m EUR) - people from that company announced today (September 2nd, 2009).

According to the announcement of "Telekom Srbije", a part of which is MTS, that mobile telephony operator registered incomes worth 21.7 billion RSD (about 213m EUR) in the first six months of year 2009, which is 2.5% more than in the same period last year.

At the end of June, MTS had total of 5,401,000 subscribers, 1.24m of whom were postpaid users, which represents the 14% growth. MTS has the largest number of subscribers in Serbian mobile telephony market. According to some earlier announced data, the second-ranked is "Telenor" with 2.8m users, while "Vip Mobile" has 1.1m subscribers.

MTS has also increased the number of users of mobile Internet (broadband 3G Internet access), and it had 20,500 such subscribers at the end of June.


New contact center of Tax Administration of Serbia - simple communication via telephone and e-mail
"Algotech", one of Serbia's largest system integrators in field of contact centers and corporate telephony, is going to deliver and implement a new contact center in the Tax Administration of Serbia.

The new contact center will modernize and make the communication between the Tax Administration and citizens easier. The citizens will be able to get all the information and do many things by using telephone or mail, while the Tax Administration will utilize the systems that enable productive work of operators, control of quality of communication with tax payers, as well as IP telephone system for communication between the contact center and other offices of the Tax Administration.

The project will be finished by the end of year 2009, and it is financed by the Delegation of European Commission in Serbia.


Turkish companies interested in building Belgrade-Cacak highway
Port of Bar has a strategic significance for Serbia, but it will not have a concrete purpose until both the highway and railway tracks to Bar are reconstructed. Railway tracks to Bar are not in such a bad condition, but a new highway should be built. For the first section of the highway from Belgrade to Ljig which is 75 kilometers long, we plan to make a bid on the 1st of January, says Infrastructure Minister Milutin Mrkonjic for “Blic”, adding that some Turkish companies have already expressed interest for building of the highway.

Last week, Serbian Infrastructure Minister signed a contract about the road traffic with the Montenegrin Minister Andrija Lompar. It has often been announced that construction of the highway to Montenegro, besides corridor 10, is the national interest of Serbia.
The national interest of Serbia can only be realized with good traffic connections with Montenegro and our priority is Belgrade-Bar highway, but the question is when will Serbia be able to rely on good roads towards its southern neighboring country.
The project of construction of Belgrade-Cacak highway worth about 400 million euros was first planned to be financed from the state budget. However, Minister Mrkonjic points out that building of this section on Serbian side attracted certain Turkish companies. They are interested in the section from Boljari to Cacak or Kraljevo.
“We are still negotiating about this section. The highway would be constructed by private-state partnership,” explains Mrkonjic.
Still, in order to connect Serbia with Port of Bar, it is necessary to reconstruct the railway tracks as well.


Serbia registered surplus in trade exchange with CEFTA members - 788.8m USD in seven months
During seven months of this year Serbia registered 788.8m USD worth of surplus in trade exchange with CEFTA countries, which is, mainly, the result of export of agricultural products, that is, cereals, cereal products and various types of drinks.

Serbia mainly imported steel and iron, electric energy and products of non-metal minerals from these countries. The value of Serbia's seven-month export amounted to 1.4 billion USD, while import was worth 616m USD.

Serbia registered 1.8 billion USD worth of surplus in trade exchange with CEFTA countries in 2008.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta