Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MILOSAVLJEVIĆ: Slovački privrednici zainteresovani za ulaganje u Srbiji

Obim robne razmene između Slovačke i Srbije premašio je lane iznos od 650 miliona dolara, ali je vrednost izvoza iz naše zemlje dostigla tek oko 200 miliona. Činjenica je da postoji prostor za povećanje plasmana roba na to tržište, a tokom kraće šetnje gradom, bilo je prijatno u kafićima videti Voda vodu, sokove Organik iz Selenče ili vodu Knjaz Miloš


Zapravo, to ukazuje da bi krajnji efekat Biznis foruma održanog ove nedelje u Slovačkoj mogao doneti nove poslovne dogovore, kontakte i povećan izvoz na to tržište - izjavio je juče Slobodan Milosavljević, ministar trgovine i usluga po povratku iz Bratislave u kojoj je održan „Slovačko srpski ekonomski Biznis forum“, u čijem radu su pored privrednika učestvovali i premijeri obe zemlje, kao i drugi visoki zvaničnici.

Ministar Milosavljević ističe za Danas da su slovački privrednici zainteresovani za saradnju i investiranje u energetiku, infrastrukturne objekte, poljoprivredno - prehrambene grane, dok su u razgovorima sa ministrom ekonomije Slovačke razmenjena iskustva o privlačenju stranih investitora, prvenstveno u sektor automobilske industrije.

- Slovačka je dobar primer zemlje sa uspešno okončanom tranzicijom, ostvarenim visokim stopama privrednog rasta i značajnim učešćem stranih investicija koje su od 2000. godine premašile 30 milijardi dolara. To je, pre svega, rezultat političke stabilnosti zemlje i pregovora investitora sa državom o budžetskim podsticajima koji su u nekim slučajevima premašivali i polovinu vrednosti investicija. Osim toga, iskorišćena su i sredstva iz evropskih fondova koja su usmerena u modernizaciju infrastrukture - kaže Milosavljević.

On ukazuje na činjenicu da je za razliku od Srbije, Slovačka sa ruskim partnerima postigla dogovor da se u skladišta gasa smesti oko tri milijarde kubnih metara tog energenta, kao i da raspolaže jeftinom električnom energijom, što su sve preduslovi za dolazak novih investitora. „Njihova preporuka je da država ne bi trebalo da prodaje EPS, jer je električna energija u Srbiji jedna od najjeftinijih u Evropi i mogla bi da bude od presudnog značaja za privlačenje stranih investicija“, kaže Milosavljević.

Uz podršku strateškim i političkim ciljevima Srbije vezanim za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta na Kosovu, Slovačka se zalaže za proširenje i ubrzanje evropskih integracija naše zemlje, ali je iskazala i spremnost za eventualno zajedničko korišćenje evropskih fondova za projekte na teritoriji Srbije, u kojima bi učestvovale i kompanije iz te zemlje, rekao je Milosavljević.



Nema protesta protiv vlade

Sa slovačkim zvaničnicima razgovarano je i o iskustvima te zemlje u reformi državne uprave. U toj zemlji sistem javnih službi je decentralizovan a sva ovlašćenja preneta su na okruge i opštine. Nema protesta protiv vlade, jer je „adresa“ samo sedište okruga ili pak opštine, koji pomažu podizanje nivoa privrednih aktivnosti, ali i životnog standarda građana, obrazovanja, zdravstva... Milosavljević je najavio da će predstavnici drugih ministarstava iz Srbije svakako razgovarati i o implementaciji slovačkih iskustava prilikom reorganizacije državne uprave i javnog sektora.



Planirani prihod "Energoprojekta" 95,7 miliona evra

"Energoprojekt" za drugo polugodište 2009. planira konsolidovani prihod od 95,7 miliona evra i konsolidovanu bruto dobit od 3,4 miliona, objavio je beogradski holding na sajtu Beogradske berze

Za prvo polugođe "Energoprojekt" je planirao ukupan konsolidovani prihod od 143 miliona evra, a ostvario je 130,8 miliona, odnosno 91 odsto planiranog. Konsolidovana bruto dobit za prvih šest meseci 2009. godine predviđena je na 5,5 miliona evra, a ostvareno je 5,6 miliona ili 102 odsto polugodišnjeg plana.
"Energoprojekt" je poslovni sistem sa 18 preduzeća u zemlji i više od 40 sopstvenih i mešovitih firmi u inostranstvu. Posluje na sektorima projektovanja i izvođenja radova u više od 70 zemalja.
Akcija "Energoprojekta", sa Prajm marketa Beogradske berze, trenutno košta 1.100 dinara, prema maksimalnih za 12 meseci 1.380 dinara iz septembra prošle godine i minimalnih 280 dinara iz marta ove godine.



Banjalučka berza u mediteranskoj mreži

Banjalučka berza će krajem idućeg meseca uspostaviti jedinstvenu trgovačku platformu sa tržištima kapitala šest zemalja mediteranskog pojasa, najavio je direktor te berze Milan Božić


Jedinstvena trgovačka platforma omogućiće povezivanje brokerskih kuća iz Republike Srpske, Srbije, Makedonije, Grčke, Kipra, Jordana i Egipta, i tako investitorima olakšati trgovinu na tim tržištima.
Božić je, na marginama seminara koji su Banjalučka i Atinska berza organizovale za učesnike na tržištu kapitala Republike Srpske, rekao da je većina tehničkih pretpostavki za projekat pod nazivom "Iks-net" (X-net) ispunjena, preneli su banjalučki mediji.
Direktor tržišta kapitala Republike Srpske ocenio je da je korist od projekta velika jer će povezivanje omogućiti lakši protok kapitala i investicija.



Krkobabić: Zaustavljena recesija

Potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić kaže da je zaustavljena recesija u Srbiji i dodaje da MMF više ne traži smanjenje penzija

On je rekao i da će mere Vlade, uz podršku međunarodnih finansijskih institucija, dati pozitivne rezultate koji će omogućiti privredni oporavak Srbije u 2010. godini.

Govoreći o smanjenu državne administracije, Krkobabić je, uz otpuštanje viška zaposlenih uz socijalne programe i zaposljavanje činovnika na drugim radnim mestima, najavio i otvaranje novih radnih mesta u privredi, od "sitnih preduzetnika, do velikih sistema".

On je ponovio da Međunarodni monetarni fond (MMF) više ne traži smanjenje penzija u Srbiji, te se o penzijama neće raspravljati u završnim razgovorima sa misijom MMF-a u oktobru.

Krkobabić je najavio da će i u državnom budžetu Srbije za 2010. godinu biti obezbeđen novac za redovnu isplatu penzija. "Rast penzija, kao i rast plata, zavisiće od privrednog rasta u 2010. godini, a koliki će taj rast biti, u ovom trenutku niko ne može da kaže", dodao je Krkobabić.

On je rekao i da je reforma Fonda PIO u toku i da se pripremaju nova rešenja, po ugledu na penzijske fondove u Nemačkoj, Švedskoj, Austriji i Sloveniji. Dodao je da u 2010. godini neće biti isplate zarada ukoliko nisu uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje, te da je to način da se nadoknadi minus u tim fondovima od 150 milijardi dinara "osnovnog duga bez kamata".



BBC: Ko vodi svetsku ekonomiju?
Načini upravljanja svetskom ekonomijom biće jedna od glavnih tema na predstojećem skupu lidera Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta i privreda u naglom usponu (G20) u Pitsburgu, pored razgovora o ekonomskom oporavku i regulisanju banaka


Svetska finansijska kriza iznela je na videlo da, uprkos globalizovanoj svetskoj ekonomiji, ne postoji jasan način da vlade zemalja rade zajedno na rešavanju globalnih ekonomskih problema, ocenio je BBC. U članku objavljenom na sajtu britanske mreže istaknuto je da bi nedostatak koordinacije, kako sada tako i u budućnosti, mogao produžiti i produbiti globalnu recesiju i povećati nezaposlenost i siromaštvo u svetu.
Kriza je, međutim, pokrenula napore za reformisanje postojećih globalnih finansijskih institucija, Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje su osnovane krajem Drugog svetskog rata radi pomoći u oživljavanju oslabljene globalne ekonomije i čiji je posao da pozajmljuju novac zemljama koje se nalaze u teškoćama.
Zemlje učestvuju u finansiranju MMF-a u skladu sa snagom svoje ekonomije i na osnovu svog doprinosa dobijaju pravo glasa u toj instituciji. Sadašnja glasačka struktura, međutim, ne odslikava rastuću snagu novih ekonomija, kao što su Kina i Indija, koje predvode u izvlačenju sveta iz recesije u vreme kolapsa privrednog rasta u Evropi i SAD, navedeno je u članku.
Iskrsle su, međutim, nesuglasice između SAD i Kine, sa jedne strane, i Evrope, sa druge, oko toga u kojoj meri bi trebalo izmeniti glasačko pravo. Mada su sve strane obećale da će rešenja za taj problem naći do januara 2011, i dalje postoje znatni praktični problemi. Evropske zemlje, koje učestvuju sa 25 odsto u svetskoj ekonomiji, poseduju 40 odsto glasova, dok SAD, čije je učešće daljih 25 odsto, imaju samo 17 odsto glasačkih prava.
U okviru propisa MMF-a, sve velike odluke zahtevaju većinu od 85 odsto, što znači da su SAD jedina pojedinačna zemlja koja može blokirati bilo koju odluku. SAD i Kina su predložile da se kvota evropskih zemalja umanji za pet do sedam odsto, kako bi se obezbedio veći uticaj privreda u naglom usponu, ali bi takođe bilo poželjno da SAD izgube svoju blokirajuću većinu. Manje evropske zemlje, kao što su Holandija i Švedska, nisu, međutim, rade da izgube svoja mesta za glavnim stolom gde sede među 24 člana uprave MMF-a.
Čak se i Britanija protivi pritisku za hitne reforme. Jedan zvaničnik britanskog ministarstva finansija je u izjavi za BBC rekao da je Evropa dala najveći doprinos u popunjavanju fondova MMF-a (pozajmivši više od 150 milijardi dolara od zatraženih 500 milijardi) i da sada nije vreme da se od tog kontinenta traži smanjenje njegovog uticaja.
Jačanje uloge Kine i Indije u novom sistemu upravljanja međunarodnom ekonomijom biće od ključnog značaja, ističe britanski javni servis. Većina ekonomista smatra da se SAD i Evropa ne mogu vratiti svojoj ulozi potrošača robe iz ostalih delova sveta i da će u budućnosti njihova ekonomija morati da raste putem povećanja izvoza. To znači da će Kina morati da smanji udeo izvoza u rastu svoje ekonomije i da se preorijentiše na povećanje domaće potrošnje, što je prilično oštar zahtev.
Biće potrebno dosta vremena za otklanjanje jednog od osnovnih uzroka sadašnje ekonomske krize: rastuće globalne neuravnoteženosti između Kine kao izvoznika sa trgovinskim suficitom i SAD kao najvećeg svetskog potrošača koji živi na pozajmljivanju novca. SAD više nisu u stanju da igraju svoju ulogu i što se pre Kina okrene domaćoj potrošnji, veći su izgledi da privreda SAD u budućnosti raste uz pomoć veće proizvodnje za izvoz, a ne putem povećanja potrošnje i svojih dugova. Tako bi davanje veće uloge u MMF-a Kini moglo ohrabriti one u toj zemlji koji žele da svoja preimućstva iskoriste na način koji bi pomogao svetskoj ekonomiji da raste.
Reforme su sve neizbežnije, s obzirom na nove moćnike u svetu i resurse koji su za MMF i Svetsku banku obećani na samitu u Londonu. Svetska banka je pozajmila dugoročna sredstva zemljama u razvoju za izgradnju infrastrukture, kao što su brane i putevi, i za unapređenje njihovog zdravstvenog i obrazovnog sistema, dok je pomoć MMF-a vezana za podršku valutama tih zemalja. MMF, koji pruža kratkoročnu podršku zemljama suočenim s finansijskim teškoćama, znatno je proširio svoje resurse kako bi pomogao da se zemlje izbore sa krizom. Zemlje su za MMF obećale dodatnih 500 milijardi dolara zajmova i 250 milijardi dolara u Specijalnim pravima vučenja koje mogu povući bez restrikcija. MMF je takođe dobio više uticaja u nadgledanju svetske ekonomije, a zauzvrat se obavezao da olabavi često veoma stroge uslove vezane za svoje zajmove, koji su u prošlosti izazivali negodovanja zemalja u razvoju.
Samit G20 u Pitsburgu mogao bi da odredi da li će G20 iz krize izaći kao ključna organizacija sa uticajem u rukovođenju svetskom ekonomijom ili će njen značaj izbledeti, zaključio je BBC.
 
 
 
Bez Kine nema balansa

Ako SAD žele uspeh u svom zalaganju za ujednačeniji globalni ekonomski rast, one moraju ubediti Kinu, Nemačku i druge velike izvoznike da odustanu od dugogodišnje strategije proizvodnje robe za izvoz za nezasite američke potrošače, ocenili su ekonomisti čije stavove prenosi Rojters. Sada, kada je finansijska kriza pokazala da čak i Amerikanci imaju granicu do koje mogu da troše, SAD se nadaju da je došlo vreme da se konačno učini izvestan napredak po tom pitanju o kojem se do sada mnogo govorilo, ali malo šta konkretno učinilo.

Ključno je pitanje da li ostatak sveta veruje da će SAD zaista prestati da budu potrošač, ukazao je direktor Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju u Vašingtonu Fred Bergsten. On je predočio da je finansijska kriza pokazala Kini i drugim velikim izvoznicima koliko je opasno oslanjati se na izvoz sa ciljem povećanja privrednog rasta. Kada je došlo do kolapsa izvoza, kineska ekonomija je oslabila, uprkos tome što su kineske banke uglavnom izbegle loše aktive koje su i podstakle globalnu recesiju.

Plan SAD je da se do novembra donese okvirni program za uravnoteženje svetske ekonomije, u okviru kojeg bi zemlje G20 međusobno procenile mere svake od njih kako bi se utvrdilo da li one doprinose ostvarenju tog cilja. U centru tih napora bio bi MMF, koji bi prognozirao uticaj tih mera i o tome dva puta godišnje izveštavao G20 i u slučaju potrebe predlagao prilagođavanje tih mera.

MMF je 2006. pokrenuo proces multilateralnih konsultacija sa SAD, Japanom, Kinom, Saudijskom Arabijom i zemljama zone evra u pokušaju da reši problem poremećaja u ekonomskom rastu u svetu, ali nije postigao ništa više od obećanja zemalja da će nastojati da srede trgovinsku i investicionu neravnotežu.


EBRD lends EUR 150mn for pan-European transport corridor X

Minister of Finance Diana Dragutinovic and Thomas Meyer from the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) today signed a €150 million loan agreement for Corridor 10.

At a press conference, held at the government building, Dragutinovic said that the loan for the construction of the Nis-Dimitrovgrad motorway section will be provided under favourable conditions, with a repayment period of 15 years, a grace period of 4 years and a 1% interest rate.

The Minister specified that almost €1.2 billion have been provided for Corridor 10, more precisely for motorway sections from Belgrade to the Hungarian border, from Belgrade to the Bulgarian border via Nis and from Nis to Macedonia and Greece.

Meyer pointed out that this is the second loan provided by the EBRD this year, specifying that in early 2009 the EBRD set aside €100 million for the Serbian railway company "Zeleznice Srbije".

He said that these loans will contribute to the recovery of the Serbian economy and the development of infrastructure.

Head of the Corridor 10 Managing Board Nemanja Ivanisevic announced that the European Investment Bank's Managing Board is expected to approve the provision of another loan, for the construction of the Prosek-Crvena Reka motorway section.

The construction of the 90 km long Nis-Dimitrovgrad motorway section will cost €795 million, he said, adding that it will help secure Serbia's role as a transit country.



Milosavljevic: Slovakian Businesspersons Interested in Investments in Serbia

Last year, the volume of commodity exchange between Slovakia and Serbia exceeded USD 650 mn, but the value of export from Serbia stood at USD 200 mn. The fact is that there is enough space for the increase in placement of goods on Slovakian market. On the occasion of short walk through the city, it was good to see Voda Voda, Organic juices from Selenca, and Knjaz Milos served in cafes. In fact, this shows that the final effect of Business forum that was held this week in Slovakia could bring new business agreements, contacts, and increased volume of export to Slovakian market, said the Minister of Trade and Services, Slobodan Milosavljevic upon his return from Bratislava. Apart from businesspersons, the prime minister of both countries and other high officials took part in the Slovakian-Serbian Business Forum that took place in Bratislava. Minister Milosavljevic stressed for Danas daily that Slovakian businesspersons are interested in cooperation and investments in energy sector, infrastructure objects, and agricultural and food industry. While talking with the Slovakian Economy Minister, they have exchanged experiences on attracting foreign investments, firstly in the filed of auto industry.



Industrial/Medical Gas Producer Messer Tehnogas Sees H2 Sales at 2.1 Bln Dinars (22.4 Mln Euro)

Serbian industrial and medical gas producer Messer Tehnogas, a unit of Germany’s Messer Group, said it plans to generate sales of 2.1 billion dinars ($33.2 million/22.4 million euro) in the second half of 2009.



Krkobabic: Recession is stopped

Serbian deputy PM Jovan Krkobabic says the recession in Serbia is stopped and that the IMF is not demanding pension cuts anymore.

Krkobabic says the government measures, supported by international financial institutions, will produce positive results which will enable economic recovery of the country in 2010. Krkobabic also announced creting new jobs in economy.



Companies Ask for Money

The Ministry of Economy and Regional Development of the Republic of Serbia has published a report on the programme of measures for alleviating the effect of the world economic crisis in Serbia which says that 8,011 liquidity loans had been approved to the corporate sector out of 10,343 received loan applications, that is only 11 investment loans out of 56 applications they had received. The majority of loan applications were received by Banca Intesa, 12,914, ProCredit Bank, 5,761 and Komercijalna Bank 4,443. According to the Government of Serbia’s report, the economic sector was largely interested in overcoming liquidity problems, while citizens were mostly interested in purchasing household appliances and furniture. Otherwise, Serbian economy received 301 dinar liquidity loans. The percentage of realized loans equals 77 pct.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta