Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Referentna kamata NBS ostaje 12 odsto

Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da zadrži referentnu kamatnu stopu na 12 odsto


Osnovna kamatna stopa NBS je na nivou od 12 odsto od 10. jula, kada je smanjena za jedan procentni poen, a naredna sednica Monetarnog odbora planirana je za 8. oktobar.
Guverner NBS Radovan Jelašić nagovestio je, međutim, mogućnost da već od 1. oktobra referentna kamata bude smanjena, s ciljem da se podstakne kreditna aktivnost. On je ocenio da će to zavisiti od budžeta za 2010. godinu i od toga koliko će rasti cene koje su pod kontrolom države.
Jelašić je podsetio da je misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prilikom poslednje revizije stend-baj aranžmana sa Srbijom, sastavila memorandum u kojem je navedeno da NBS treba da nastavi relaksaciju monetarne politike, što je centralna banka i uradila smanjenjem referentne kamatne stope sa 17,75 na 12 odsto.
- Nadamo se da ćemo imati razloga da nastavimo tu relaksaciju, koja će zavisiti pre svega od toga kakav će biti budžet za 2010. godinu, jer sve što uradimo danas sa referentnom kamatnom stopom imaće uticaj na stopu inflacije sledeće godine - kazao je guverner i dodao da će smanjenje referentne kamate zavisiti i od toga šta će u narednoj godini biti sa cenama koje su pod kontrolom države.
On je dodao da će na kraju sve zavisiti od toga kako će izgledati budžet za narednu godinu, odnosno, kakav će dogovor biti postignut sa MMF-om krajem oktobra - da li će se isključivo smanjivati rashodi budžeta ili će biti planirano i neko povećanje prihoda državne kase.
Odgovarajući na pitanje da li će NBS poslovnim bankama ponuditi stimulativne mere, pred svetsku nedelju štednje koja počinje krajem oktobra, Jelašić je rekao da centralna banka to nije učinila ni prošle, a ne priprema ni ove godine. On je dodao da treba imati u vidu da građani zbog krize sve više štede i opreznije uzimaju kredite, a one koje su uzeli gledaju da vraćaju na vreme ili da ih otplate pre roka.
NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u određenom roku otkupi uz kamatu.



Srbiji ne treba ceo kredit MMF-a

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić tvrdi da Srbiji neće biti potrebno svih 2,9 milijardi evra iz aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)


Sada je teško prognozirati koliko manje novca od MMF-a će biti potrebno povlačiti, ali neće biti potrebno uzeti ceo kredit, pošto će tekući platni deficit Srbije ove godine biti upola manji nego u 2008, rekao je Jelašić novinarima. On je ocenio da će tekući platni deficit ove godine biti između osam i devet odsto bruto domaćeg proizvoda, a u 2008. godini bio je 17,4 odsto BDP-a. Guverner NBS je naveo da je smanjenju platnog deficita doprineo pad trgovinskog deficita Srbije, koji je u uslovima svetske ekonomske krize smanjen zbog bržeg pada uvoza od izvoza. U drugom tromesečju ove godine, precizirao je, trgovinski deficit bio je oko 180 miliona dolara, što je desetostruko manje nego u istom periodu prošle godine.

Jelašić je kazao i da je optimista kad su u pitanju rezultati pregovora sa MMF-om u drugoj polovini oktobra. On je dodao da će ti pregovori biti koncentrisani na fiskalnu politiku, da bi se utvrdio budžetski okvir za naredne tri godine, ali pre svega za 2010. godinu. „Ova godina će najverovatnije poreske obveznike u Srbiji koštati 1,5 milijardi evra dodatnog zaduživanja”, naveo je Jelašić i dodao da tako ne može da se „ide u nedogled”, ističući da „se zna koliko treba da se uštedi i u kojoj meri treba smanjiti budžetski deficit”.

Guverner je najavio i da od 1. oktobra NBS planira da dodatno relaksira monetarnu politiku da bi se olakšalo kreditiranje privrede. On je izrazio nadu da će pored dosadašnjeg smanjenja referentne kamate sa 17,75 na 12 odsto, NBS imati dovoljno razloga da nastavi relaksaciju monetarne politike koja je predviđena i dogovorom sa MMF-om. Dalje ublažavanje monetarne politike, istakao je guverner, zavisiće pre svega od toga kakav će biti budžet za 2010. godinu, jer sve što se sada bude radilo sa referentnom kamatnom stopom imaće uticaj na stopu inflacije u 2010.

Kako je naveo Jelašić, bitno je i šta će biti sa kontrolisanim cenama u 2010. godini, pošto je dogovor sa vladom da inflacija u Srbiji u narednoj godini bude od četiri do osam odsto, uz to da se rast cena koje kontroliše država kreće od devet do 13 odsto.



DINKIĆ: Šansa leži u novim investicijama

Vlada Republike Srbije će biti spremna da, ukoliko ozbiljni investitori počnu da grade pogone i zaposle nove radnike, proširi slobodnu carinsku zonu i na industrijski park koji se sada oprema u Zrenjaninu, najavio je juče potpredsednik Vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić tokom posete Zrenjaninu


Pored obilaska novih investicija - brodogradilišta Bomeks, pogona fabrike Drakslamajer koja zapošljava 1.200 radnika, fabrike Fulgar i preduzeća Stil ministar ekonomije susreo se sa prvim ljudima grada i dogovorio pomoć oko novog industrijskog parka Jugoistok.

- Za stare pogone i proizvodnju poput fabrike šećera ili pivare nema perspektive, ali zato šansa Zrenjanina leži u novim investicijama, koje su se već pokazale uspešnim u novim industrijskim zonama. Moramo raditi na privlačenju investitora kako bi se obezbedio rast zaposlenosti - poručio je Dinkić

On je rekao da će se tražiti rešenja za probleme nekadašnjih industrijskih giganata, ali da nije sve u rukama Vlade, već o sudbini preduzeća pre svega odlučuju Trgovinski sudovi čija se nazavisnost mora poštovati.



Strani investitori aktivniji
Eksplozija tražnje za vlasničkim hartijama srpskog bankarskog sektora podigla je ukupan promet na Beogradskoj berzi u sredu na 322 miliona dinara, što je tri puta više nego prethodnog dana. Glavni akteri jučerašnje trgovine u prvom redu, bile su akcije niške AIK banke kojima je poklonjena pažnja u vrednosti od preko 203 miliona dinara, a zatim i vlasničke hartije Komercijalne banke Beograd čija kupovina donosi promet od 44,3 miliona dinara. Obe banke pri tom neznatno povećavaju tržišnu kapitalizaciju

Daleko niža suma (7,9 miliona dinara), kao i pad cene od 3,32 odsto obeležila je promenu vlasništva nad akcijama pirotskog Tigra, dok je na hartije od vrednosti Energoprojekt holdinga uz poskupljenje od 2,93 odsto potrošeno 5,7 miliona dinara. Poslednja dva mesta jučerašnje liste traženijih, zauzele su akcije koncerna Bambi-Banat iz Požarevca i Agrobanke iz Beograda kojima je trgovano za 4,2, odnosno 2,4 miliona dinara. Solidna prodaja za Agrobanku obezbedila je rast cene njenih akcija za preko šest odsto.

Pomenuti rast, kao i drugih 24 poskupljenja ubrzali su oporavak svih indeksnih vrednosti. Opšti indeks BELEXline svoj nivo popravlja za 1,55 odsto, dok su pokazatelji BELEX15 i SRX sa rastom od 2,09 i 3,5 odsto bili uspešniji.

Investitori su za obveznice stare devizne štednje Republike Srbije izdvojili ukupno 251.279 evra, od toga najviše za serije koje na naplatu dospevaju 2015. (162.045 evra) i 2016. godine (41.464 evra). Napomenimo da su se juče u porastu našle i aktivnosti stranih investitora koje su rezultirale njihovim učešćem u prometu od 44,39 odsto.


Vlasti će pomoći "Ikarbusu"

Član gradskog veća Beograda Miroslav Čučković izjavio je da će državne i gradske vlasti pomoći preduzeću "Ikarbus" da pronađe odgovarajućeg strateškog partnera, očuva proizvodnju i sačuva svako proizvodno radno mesto


- Cilj nam je da u tom preduzeću bude očuvana proizvodnja, realizovan socijalni program za radnike koji žele da napuste fabriku, dug od 16 miliona evra umanjen i da "Ikarbus" bude prodat po što povoljnijim uslovima - istakao je Čučković prilikom obilaska te fabrike.
Čučković je dodao da će gradske vlasti, ukoliko postoji neki višak zemljišta u vlasništvu "Ikarbusa" koji se ne koristi za proizvodnju, pomoći njegovu prenamenu i prodaju po komercijalnim uslovima, nezavisno od dugova preduzeća, kako bi uspešno bio sproveden socijalni program za radnike koji žele da napuste firmu.
U "Ikarbusu" je zaposleno 705 radnika, od kojih je polovina zainteresovana za socijalni program. Od početka godine radnici su primili četiri plate, i to minimalne.
Čučković je pozdravio odluku Agencije za privatizaciju da veoma efikasno raskine ugovor sa ruskom kompanijom"Avtodetalj", koja nije ispunila predviđene obaveze, kao i napore Ministarstva ekonomije da nađe novog strateškog partnera za "Ikarbus".
Državni paket akcija "Ikarbusa", kao i akcije malih akcionara "Avdodetalj" je kupio pre više od godinu dana za oko 10 miliona evra. Posle raskida ugovora, u vlasništvu države ostalo je 49,4 odsto akcija.
Za "Ikabus" je zainteresovana italijanska kompanija "BredaMenarinibus", koji bi fabriku zakupila na period od dve godine. Još jedna italijanska kompanija, "Iveko", ranije je izrazila želju da u Srbiji otvori fabriku autobusa, pa bi upravo zbog toga ona mogla postati novi strateški partner preduzeća.
- Tehnička ekipa "Iveka", koja je u utorak posetila "Ikarbus", bila je veoma zadovoljna - kazao je ovlašćeni predstavnik vršioca dužnosti direktora fabrike Milenko Bobić.
On je podsetio da je Vlada nedavno za privremenog zastupnika državnog kapitala imenovala Vidosavu Rajković.
- Nova upravljačka struktura će biti uspostavljena najkasnije za mesec i po dana. Rajkovićeva će sazvati Skupštinu akcionara na kojoj će biti izabran novi Upravni odbor, koji će zatim postaviti generalnog direktora - objasnio je Bobić.
Upravni odbor će imati tri ili pet članova, među kojima će biti i jedan predstavnik gradske uprave, kojeg će predložiti gradonačelnik Beograda Dragan Đilas.
Fabrika "Ikarbus" osnovana je 1971. i tada je godišnje mogla da proizvede 1.000 vozila. Da bi danas poslovala rentabilno, potrebno je da na tržište izbaci 250 do 300 vozila godišnje. Do velikih oscilacija u proizvodnji, prema Bobićevoj oceni, dolazi zato što u Srbiji ima samo 50 potencijalnih kupaca autobusa.



Kriza glavna tema samita G-20

Glavna tema samita 20 zemalja sa najsnažnijim ekonomijama u svetu (G-20), 24. i 25. septembra u Pitsburgu (SAD), biće rasprava o globalnoj ekonomskoj krizi


Utvrđivanje novih i efikasnijih mera za regulisanje međunarodnog finansijskog sistema i usvajanje odluke o tome kada bi vlade trebalo da smanje potrošnju u okviru paketa za stimulisanje privrede spadaju među velike izazove sa kojima će se grupa najbogatijih i manje razvijenih zemalja suočiti na novom, trećem po redu samitu G-20, u gradu koji je nekad bio centar američke industrije čelika, primećuje Glas Amerike (VOA).
Učesnici predstojećeg samita G-20 su u prvoj polovini ove sedmice nastojali da svojim izjavama i tumačenjima potvrde postignut napredak u oporavku svetske privrede i podstaknu raspravu o novim pravilima koja bi trebalo da povećaju kontrolu rada tržišta, smanje rizik prilikom investiranja i spreče buduće finansijske krize.
Ministri finansija G-20, koji su se početkom septembra sastali u Londonu, saopštili su tada detalje sporazuma kojim se od banaka zahteva da povećaju novčane rezerve, zbog eventualnih loših zajmova i investicija. Evropski ministri finansija, među kojima je i francuska ministarka Kristin Lagard, zahtevaju odlučnije mere u regulisanju rada tržišta i naročito insistiraju na strožim ograničenjima u isplati ogromnih bankarskih bonusa.
- Odlučni smo da veoma pažljivo pratimo situaciju zato što ne želimo da izgubimo kontrolu. Finansijska regulacija je previše važna, jer su bonusi prilično preterani, i stoga ne možemo da dozvolimo nastavljanje dosadašnje prakse - rekla je Lagardova, uz napomenu da je samit u Pitsburgu "realan izazov" zbog niza aktuelnih problema u globalnoj ekonomiji.
Francuska i Nemačka odlučno traže ograničavanje bonusa, dok su američki zvaničnici, iako u načelu podržavaju takav stav, ipak uzdržanji oko realizacije te ideje, ocenio je nemački radio Dojče vele.
Ekonomski stručnjaci, a među njima i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade Pol Krugmen, ocenili su uoči skupa u Pitsburgu da se svetska privreda oporavlja, ali da će proces njene potpune stabilizacije biti prilično spor.
Kina je jedna od vrlo malog broja zemalja koje i ove godine, uprkos globalnoj krizi, beleže visoku stopu privrednog rasta, ali su zvaničnici u Pekingu upozorili da još ne bi trebalo razmišljati o uklanjanju mera za podsticanje ekonomske aktivnosti, u okviru kojih su vlade najrazvijenijih zemalja, uključujući i kinesku, do sada uložile milijarde dolara. Peking je javno ukazao da će se na samitu u Pitsburgu snažno založiti za produžetak politike ekonomskih stimulacija, a takva podrška, ako je ceniti na osnovu najnovijih izjava, neće izostati ni od svih drugih učesnika tog skupa.
Učesnici samita će, međutim, ipak morati da razmotre i način funkcionisanja globalne i nacionalnih privreda u periodu kada prestane praktična primena stimulativnih programa. Ukoliko se mere za podsticanje ekonomskog rasta ukinu u relativno bliskoj budućnosti, ekonomisti tvrde da bi svetska privreda ponovo mogla da zapadne u recesiju.
- Previše dugo zadržavanje stimulativnih paketa takođe je opasno jer bi doprinelo, između ostalog, naglom povećanju eksternog i unutrašnjeg duga u mnogim zemljama i uvećalo opasnost od brzog rasta inflacije - ocenio je stručnjak iz američkog instituta "Paterson" Ted Truman, uz napomenu da je saradnja država po tom pitanju sada od suštinske važnosti.
Britanski premijer Gordon Braun takođe je ukazao na važnost zajedničkog delovanja članica G-20 u procesu savladavanja tekuće privredne krize.
- Samit G-20 u Pitsburgu trebalo bi da ima pozitivan uticaj na rad svetskog finansijskog tržišta - ocenio je saradnik u američkom institutu "Brukings" Domeniko Lombard koji je, kao bitan izazov za lidere G-20, naveo utvrđivanje dugoročnijeg i održivijeg stava svetskih političkih prvaka prema rastu globalne privrede.
Američki analitičari, a među njima i Klod Barfild iz Instituta "Enterprajz", ističu da na sastancima u Pitsburgu verovatno neće biti potpisani neki značajniji sporazumi. Barfild ipak veruje da će taj skup imati pozitivan psihološki efekat, koji je, kao što se videlo proteklih godina, veoma značajan za tržišta.
Od ostalih pitanja kojima će se baviti G-20 treba, svakako, ukazati na zalaganje Kine, Rusije, Brazila i Indije, koje čine takozvanu grupaciju BRIK, za pravedniju podelu kvota i glasačkih prava u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svetskoj banci (SB). Zvanični Peking je saopštio da će zahtevati da učesnici samita G-20 daju podršku kineskom predlogu za izjednačavanje glasačkih prava u MMF-u i SB koje imaju najrazvijenije zemlje, na čelu sa SAD, i ekonomski manje moćne države. Kina će u tome sigurno imati podršku ostalih članica BRIK-a i verovatno još nekih drugih učesnika samita, ali je jasno da SAD ne žele, kao što se to jasno pokazalo i na prošlom skupu G-20 u Londonu, da izgube sadašnji primat u obe globalne finansijske organizacije.
Države iz Grupe 20 (Argentina, Australija, Brazil, Velika Britanija, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, SAD i Evropska unija) zajedno obuhvataju 80 odsto globalne ekonomske aktivnosti i u njima živi dve trećine svetskog stanovništva. Samit G-20 u Pitsburgu biće treći sastanak na tom nivou, nakon što su prethodna dva održana 15. novembra 2008. u Vašingtonu i 3. aprila 2009. u Londonu.



Lower Fuel Prices

Fuel prices should decline most likely on the following Wednesday and drivers can expect a decline ranging from RSD 1.5-2 per liter. The exact amount will be announced on Monday when the Energy Ministry performs the final adjustment of prices. If the change stays at today’s level, the liter of unleaded and leaded 95-octane gasoline will be RSD 1.7 cheaper and cost RSD 101. Drivers will pay RSD 2 less for a liter of euro-diesel. As of Wednesday morning one liyer of euro-diesel should cost RSD 95.7. D2 diesel will also cost RSD 2 less.



Smaller Stock Brokers Take the Brunt

The new Securities Law should lead to a reduction in the number of brokerage companies in Serbia, which will put an end to the present situation where in the market in which around eighty brokerage-dealing companies operate, transactions of five largest ones account for almost half of the turnover on Belgrade Stock Exchange – Robert Strahota from the American organization USAID said yesterday at a round table dedicated to the second draft of the Securities Law, which this institution made as an advisor to the Ministry of Finance.



Adolfo Urso Heading Business Delegation from Italy

Deputy Minister for Economic Development Adolf Urso is coming to Belgrade today together with the representatives of institutions and businessmen from that country, in order to participate in the economic forum dubbed “Invest in Serbia”. According to yesterday’s press release issued by the Italian Embassy in Belgrade, during two-day visit to our country, Urso will separately meet with PM Mirko Cvetkovic, Economy Minister Mladjan Dinkic, Trade Minister Slobodan Milosavljevic and Infrastructure Minister Milutin Mrkonjic. Tomorrow, the delegation is supposed to visit IT Park in Vrsac and meet with the representatives of local self-government and the Autonomous Province of Vojvodina. The visit will represent an opportunity to additionally strengthen economic and trade cooperation between Italy and Serbia, just before the highest officials of the two countries meet in November, the press release reads.



Central bank governor Jelasic : Serbia may not need to withdraw entire IMF loan

National Bank of Serbia Governor Radovan Jelasic says that Serbia won’t need all the EUR 2.9 bn from the International Monetary Fund (IMF). At the moment it is hard to make a forecast as to how much money will have to be drawn from the IMF, adding that there’s no need to take out the entire loan since Serbia’s current payment deficit this year will be by half lower than in 2008, Jelasic said. Serbia’s current payment deficit, he assessed, will stand between 8 – 9 pct of GDP, whereas in 2008 it accounted for 17.4 pct of GDP. The Governor noted that the payment deficit was lowered due to a drop in Serbia’s trade deficit, which, as a result of the world economic crisis, depreciated because of quicker drop in import against export.



First Oil Forum Begins in Belgrade Today

The Energy Community and International Energy Agency are to host the first Oil Forum which is to be held in Belgrade today and tomorrow. The forum will be opened by Mirko Cvetkovic, the president of the Serbian government, Petar Skundric, the Minister of Mining and Energy, Didier Husin, the Director of the Directorate for Energy Markets and IEA Energy Supply and Fabrizzio Barboso, Deputy General Manager at the EC’s Main Energy Directorate.



Serbia's Rudnap Grupa To Supply Power to Slovenia's Transmission Grid Operator in 3.4 Mln Euro Deal

Serbian power trader Rudnap Grupa said on Wednesday it has signed a 3.4 million euro ($5.02 million) contract to supply tertiary power reserves to Slovenia's state-owned power grid operator Elektro-Slovenija (Eles) in 2010.

Rudnap Grupa was picked as the best bidder in a public tender after offering a price that is 2.5 times lower compared to last year's, the Serbian company said in a statement sent to SeeNews.

No Information was immediately available on the other participants in the tender.

The contract with Eles covers the supply of electricity in cases of grid failure or supply outages, the statement said.


Rudnap Grupa will provide tertiary energy to Eles from the system of Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herzeg-Bosne (EPHZHB), one of Bosnia's three state-owned power utilities. EPHZHB's power stations have been used to provide tertiary energy to Eles for years, it added.

Bosnia’s biggest power utility, Elektroprivreda BiH, operates in the Muslim-Croat Federation, one of the country's two post-war autonomous parts. The smallest utility, EPHZHB, also operates in the Federation, while Elektroprivreda RS is the power utility of the Serb Republic, Bosnia's other autonomous part.

The Serbian company also said it has already entered the Slovenian market through deals for the supply of power in 2009 for the industrial facilities of wet-process fiberboard maker Lesonit and of Salonit, a producer of cement, concrete and aggregates.

Rudnap Grupa has operations in 15 countries in western and eastern Europe. The company said its electricity trade turnover in 2008 exceeded 100 million euro.



NIS might retain monopoly on oil product imports until 2012

Russian Gazprom has been negotiating with Serbian government the possibility that NIS remains in control of oil derivatives market after 2011. Gazprom explains its request by the fact that EUR 396 million worth modernization of the Pancevo refinery will not be completed before 2012.

If Serbian government accepted Gazprom’s request, it would mean that Serbia would not be able to import all oil derivatives, but some of them, while the rest would be made and sold by NIS.



Central bank to set 2010 inflation target band at 4-8%

Serbian central bank expects 6.0% inflation next year with a variation band of two percentage points on either side provided government-controlled prices will grow by 11% with the same variation band.

The central bank has earlier agreed with the government that inflation in 2010 will be 8.0% plus or minus two percentage points on either side,  central bank governor Radovan Jelasic said.

Serbia is not going to need the entire 2.9 billion euro ($4.3 billion) stand-by loan from the International Monetary Fund (IMF) as the current deficit in the country's balance of payments will be halved, Jelasic said without elaborating.

An IMF mission is scheduled to arrive in Belgrade next month for the third review of the country's performance under the two-year funding arrangement signed in March. The disbursement of the second and the third tranches of the loan facility worth a combined 1.4 billion euro, hinge on the results third review.



Central bank to set 2010 inflation target band at 4-8%

Serbian central bank expects 6.0% inflation next year with a variation band of two percentage points on either side provided government-controlled prices will grow by 11% with the same variation band.

The central bank has earlier agreed with the government that inflation in 2010 will be 8.0% plus or minus two percentage points on either side,  central bank governor Radovan Jelasic said.

Serbia is not going to need the entire 2.9 billion euro ($4.3 billion) stand-by loan from the International Monetary Fund (IMF) as the current deficit in the country's balance of payments will be halved, Jelasic said without elaborating.

An IMF mission is scheduled to arrive in Belgrade next month for the third review of the country's performance under the two-year funding arrangement signed in March. The disbursement of the second and the third tranches of the loan facility worth a combined 1.4 billion euro, hinge on the results third review.



Belgrade helps Ikarbus in finding a partner

The government of Belgrade will help Ikarbus bus maker in finding an appropriate strategic partner and maintain its production and jobs.

The Belgrade city council informs its plans to implement social welfare program for the workers who want to leave the factory, reduce the factory’s debt of EUR 16 million and sell Ikarbus under the most favourable conditions.



NBS Monetary Board keeps key interest rate unchanged

After reviewing current economic developments, the NBS Monetary Policy Committee decided to keep the key policy rate on hold at 12 percent.

The next MPC meeting is scheduled for 8 October.



Belgrade Share Indices Extend Gains, Volumes Fall

The Belgrade share indices extended their gains on Thursday in falling turnover, stock exchange data showed.

The blue-chip BELEX15 index of the Belgrade Stock exchange climbed 2.29% to 862.85 points after gaining 2.09% on Wednesday. The broader BELEXline index was up 1.81% to 1,607.85 points after rising 1.55% a day earlier.

The joint SRX index of the bourses in Belgrade and Vienna advanced 1.70% to 390.10 on Thursday.

The Belgrade bourse's total turnover slumped to 192 million dinars ($3.0 million/2.0 million euro) from 322 million dinars on Wednesday. Trade in government bonds accounted for 16 million dinars of the day's turnover, down from 23 million a day earlier.

Blue-chip lender AIK Banka again paced the session in terms of turnover. Shares edged up 0.61% to 3,121 dinars in a volume of 117 million dinars.


Its blue-chip peer Agrobanka jumped 11.03% to 11,850 dinars in the second largest turnover of 9.0 million dinars.

Engineering holding company Energoprojekt shed 0.98% to 1,114 dinars in the third largest turnover of 8.0 million dinars.

Wine maker Vino Zupa was Thursday’s biggest gainer, soaring 12.93% to 8,989 dinars.

Commercial bank Credy Banka was the session’s biggest loser, tumbling 8.45% to 5,951 dinars.

Gainers outnumbered decliners by 33 to 20, while the shares of 23 companies ended flat on Thursday.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta