Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbiji potrebni relativno mali deficiti

Aktuelna globalna kriza je širom sveta dovela do snažne reakcije u vidu usvajanja mera kao odgovora na nju. Ključni deo te reakcije bio je snažan fiskalni stimulans u najrazvijenijim i nekim zemljama u razvoju. Taj stimulans su u velikoj meri podržali ekonomisti i oberučke prihvatili kreatori politika i mera, doprinoseći na taj način preokretu svetske privrede koji je u toku


Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik MMF-a u Srbiji
Ali koliki prostor postoji za fiskalni stimulans u Srbiji? Naš stav je da ga ima manje nego što bi se reklo na osnovu jednostavnog poređenja sa razvijenim ili čak i sa nekim EU zemljama u razvoju.

To je u poslednje vreme tema žive debate u Srbiji. Ciljani deficit za 2009. godinu je nekoliko puta povećavan, poslednji put na 4,5 odsto BDP-a da bi se izbeglo pooštravanje mera u recesiji. Međutim, neki ekonomisti i zvaničnici izrazili su mišljenje da bi relativno nizak inicijalni deficit i javni dug trebalo da dozvole Srbiji dalju ekspanziju fiskalne politike - slično kao u drugim zemljama EU sa niskim nivoom duga.

Umesto toga, Srbija je u praksi doživela određeno stezanje kaiša, posebno smanjivanjem svog budžeta u aprilu u kontekstu ekonomskog programa s MMF-om.

Srbija svakako nije jedina zemlja koja se suočava sa ovakvim obrascem. Neke od evropskih zemalja u razvoju - Rumunija, Mađarska i Letonija - takođe su redukovale budžete i istovremeno zatražile finansijsku pomoć MMF-a. A to, suštinski, ne zavisi od programa MMF-a: Hrvatska, Estonija i Litvanija su nedavno same usvojile mere za veliko smanjenje svojih deficita.

Nedavne fiskalne projekcije pokazuju jasan kontrast između onog dela Evrope koji je u fazi razvoja i razvijenih zemalja EU. Prema Evropskoj komisiji, 12 novih zemalja članica EU ne bi u proseku imale nikakav fiskalni stimulans u 2009-10. godini, dok bi 15 starih članica povećale svoje (strukturne) deficite za 1,75 odsto od BDP-a u 2009. i dodatnih 0,75 odsto od BDP u 2010. godini.


Zašto postoji razlika? Velika fiskalna ekspanzija mogla bi da bude kontraproduktivna, da nagrize poverenje u fiskalnu održivost i dovede do poremećaja na finansijskim tržištima. Ovaj se rizik očigledno povećava sa veličinom racia javnog duga i deficita.

Međutim, zanimljivo je da se čini da očekivani fiskalni stimulans u EU u 2009-10. godini veoma malo zavisi od duga ili deficita, sa izuzetkom visoko zaduženih zemalja kao što su Italija i Grčka. A racia javnog duga su generalno mnogo niža u zemljama u razvoju, tako da drugi faktori moraju da objasne relativni nedostatak fiskalnog stimulansa u ovim drugim pomenutim zemljama, a posebno u Srbiji.

Koji bi mogli da budu ti drugi faktori? Prvo, prava fiskalna pozicija prevazilazi izmerene deficite i dug. Ona takođe odražava ukupan kvalitet i upravljanje javnim finansijama, uključujući i sposobnost države da se pridržava delotvornih pravila i da sprovodi kontrolu, kao i sposobnost da povuče fiskalni stimulans.

Kada se radi o ovim sposobnostima, Srbija generalno zaostaje za razvijenijim zemljama. Među primerima koji se mogu navesti jesu povećanja tekuće potrošnje na vrhuncu privredne ekspanzije. Istorijski i psihološki faktori, kao što je još uvek sveže sećanje na inflatorno finansiranje visokih deficita, takođe mogu da igraju određenu ulogu.

Drugo, šire ekonomske neravnoteže štete fiskalnoj održivosti. Glavno pitanje je njen ogromni deficit na računu tekućih transakcija koji je zabeležio veliki porast tokom godina ekspanzije - na preko 17 odsto BDP-a u 2008, kao i u nekim novim zemljama članicama EU. Nasuprot tome, u razvijenim EU zemljama spoljni deficiti su uglavnom niski (u proseku na nivou od jednog procenta BDP-a) i stabilni su.

U Srbiji će očekivano smanjenje deficita za polovinu u ovoj godini sa sobom povući manju potrošnju koja će, sa svoje strane, saseći ključnu poresku bazu i budžetske prihode. U stvari, eksperti MMF-a projektuju da bi racio prihoda Srbije opao za četiri odsto poena u nekoliko godina dok privreda bude išla u pravcu normalizacije.

Treće, finansiranje deficita je problematičnije. Čak i u poređenju sa drugim tržištima EU u razvoju, Srbija nema likvidna, duboka i dugoročna tržišta domaćeg duga i umesto toga se pretežno zadužuje u stranim valutama. To nosi dodatne rizike. Visoka inflacija povećava cenu domaćeg duga, koja je trenutno iznad 12 odsto. Druge evropske zemlje imaju mnogo niže kamatne stope i duža dospeća. Da bi se izbeglo veliko gomilanje javnog duga, Srbiji su potrebni relativno mali deficiti i jeftino finansiranje.


Da li postoji neki sveukupni pokazatelj rizika za fiskalnu održivost? Marže na državni dug jesu mera koja je uporediva i objektivna - iako nesavršena i nestalna. Mada su ove marže u poslednje vreme opale širom sveta, i dalje su visoke u Srbiji - skoro 400 baznih poena iznad američkih trezorskih zapisa, u odnosu na 190 u Mađarskoj ili 140 u Poljskoj. U ovom kontekstu ne iznenađuje nizak rejting koji Srbija trenutno ima: BB-.

Za smanjivanje fiskalnih slabosti Srbije potrebno je vreme i odlučan napredak u pravcu jačanja fiskalnih institucija, rešavanja neravnoteža i razvijanja tržišta duga. U tom kontekstu Vlada je zauzela čvrst stav da fiskalno prilagođavanje isključivo koncentriše na mere koje se odnose na potrošnju. To je pristup koji obećava, ali zahteva snažnu i dugotrajnu političku volju. Za njihovo ostvarenje biće potrebne godine.

U svim zemljama analiza prostora za fiskalnu ekspanziju treba takođe da uzima u obzir ozbiljnost recesije i realne izglede za izlazak kako iz krize tako i iz stimulativnih mera. U stvari, proizvodnja u zemljama EU, uključujući i mnoge zemlje centralne Evrope, prema projekcijama biće u periodu 2009-10. slabija nego u Srbiji.

Naša prognoza je da bi 2010. godine privreda Srbije trebalo da počne da beleži rast, mada skroman, od 1,5 odsto. Na toj osnovi postavljanje cilja za deficit u visini 3,5 odsto od BDP-a bi prema našem mišljenju uspostavilo pravu ravnotežu između ozbiljnih ekonomskih slabosti i izgradnje poverenja u to da će doći do rešavanja dubljih neravnoteža.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta