Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mrkonjić: Nema krize za Koridor 10

Do 2012. godine biće završen Koridor 10, izjavio ministar za infrastrukturu Milutun Mrkonjić i dodao da se Koridor 10 "neće naći u paketu projekata koji će biti zaustavljeni zbog štednje"

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić izjavio je da je planirano da do početka 2012. godine bude završen celokupan saobraćajni pravac Koridor 10.

Mrkonjić je u intervjuu za današnje "Večernje novosti" rekao kako "Koridor 10 ne sme i neće biti u paketu projekata koji će biti zaustavljeni zbog štednje".

"I ministarka finansija Diana Dragutinović nedavno je rekla ono što ja stalno ponavljam, a to je da pregovori sa MMF ne remete priliv sredstava koja su Svetska banke i evropske banke odvojile za ovaj projekat", rekao je Mrkonjić.

Prema rečima Mrkonjića, od ukupno 307 kilometara nezavršenog dela Koridora 10, kompletirano je 50 kilometara i to 20 kilometara autoputa od Preševa do Levosoja, te deonica od 7,5 kilometarana obilaznici oko Beograda, od Železnika do Orlovače.

Ispoštovan plan za ovu godinu

"Do 29. novembra kompletiraćemo deonice od 20 kilometara prema Subotici i Novom Sadu. To je bio plan za ovu godinu i on je ispoštovan, tu sam potpuno zadovoljan," rekao je Mrkonjić.

Prema njegovim rečima "ostalo još oko 260 kilometara i za te deonice se rade projekti, raspisuju tenderi, vrši eksproprijacija. Interesovanje firmi za gradnju je veoma veliko, na primer, za tender za deonicu od granice prema Dimitrovgradu, u dužini od 8,5 kilometara, do sada se javilo više od 30 preduzeća".

Mrkonjić je ocenio da je najveća dobit od Koridora 10 što će taj projekat, direktno i indirektno, uposliti 200.000 ljudi.

"Da ne pričam o prihodima od putarina i turizma. Isplatiće se u roku od deset godina, u to sam siguran," rekao je ministar.

Prema rečima Mrkonjića, železnički koridor je za Srbiju još veća razvojna šansa od putnog, jer će uposliti 100.000 ljudi u metalskom kompleksu i pokrenuti tu industriju koja tavori od sankcija.

"Planirali smo da do 2012. godine završimo radove u vrednosti od 1,1 milijardi evra i da otklonimo osnovne slabe tačke na železničkom koridoru," rekao je Mrkonjić.

Ministar za infrastrukturu je dodao da je za kompletnu modernizaciju na železničkom koridoru potrebno više od četiri milijarde evra.



Banke se okreću maloj privredi

Banke okreću list i, ako su do sada njihove ponude više bile okrenute ka građanima kao brojnijim i redovnijim kod otplate, sada je sve više u fokusu privreda. Stanovništvo kao sektor je popunjeno i može se očekivati sve veća okrenutost banaka ka malim i srednjim preduzećima, smatra Marko Tutunović, menadžer u regionalnoj kancelariji konsalting kompanije SAS


Prema istraživanju ove kompanije, dosadašnje slabije interesovanje banaka za privredu može se objasniti kaskadnim efektom nenaplaćenih potraživanja koji je od početka godine primetan na tržištu i sa sobom nosi dozu nesigurnosti i otežava procenu rizika plasmana klijentima.
- Kada firma padne u minus, onda i njeni zaposleni idu u minus, zbog čega su sa stanovišta banaka preduzeća više izložena riziku - kaže Tutunović.
U istraživanju kompanije SAS dalje se naglašava da bankari sa manje spremnosti ulaze u dugoročne aranžmane kao što je projektno finansiranje. Sa druge strane, za razliku od prethodnih godina, odluku banke u većoj meri zasnivaju na vrednostima ponuđenih kolaterala nego na studijama izvodljivosti i biznis planovima.
Međutim, nakon doba najvećeg udara krize na poslovanje preduzeća i popunjavanja bankarskog tržišta, moguće je okretanje ka privredi iz više razloga. Jedan od njih je taj što je svetska ekonomska kriza dovela do usporavanja bankarskog tržišta, koje je za poslednjih sedam godina zabeležilo rast od 40 odsto godišnje.



Akcije NIS-a ipak "po planu"

Kompanija NIS, čije besplatne akcije građani željno iščekuju, po svemu sudeći će se novembru, "u planiranom roku" pojaviti na Beogradskoj berzi, iako je probijeno prvo prolazno vreme - upis akcija u Centralni registar zakazano za 20. septembar. Prema izjavama zvaničnika, radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva ekonomije, predstavnika sa tržišta kapitala, kao i ruskog "Gaspromnjefta", većinskog vlasnika NIS-a, "aktivno radi na rešavanju i stvaranju tehničkih uslova kako bi se NIS u novembru našao na tržištu"


- Predstavnici "Gaspomnjefta" su stigli pre neki dan i na radnoj grupi je ostalo da usaglase stvari tehničke prirode, kao što je način prodaje tih akcija. Aktivno se radi na rešavanju ovog pitanja i to će se sigurno desiti u predviđenom roku - kaže Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti. On kaže da će se prelazak NIS-a iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko uraditi po Zakonu o besplatnim akcijama, što znači da nije određen vremenski period za tu transformaciju.
Ipak, i ovog puta probijen je najavljeni rok za upis akcija u Centralni registar hartija od vrednosti, koji je bio 20. septembar. Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nebojša Ćirić taj datum je najavio kao dan otvaranja vlasničkih računa u Centralnom registru, kako bi započela procedura za podelu i trgovanje akcijama NIS-a. Sada je rok pomeren na novembar. Dok se najavljeno ne obistini, građani svoje "besplatne akcije" i dalje neće moći da prodaju ili kupuju, na bilo koji drugi način.
- Svaka prevremena naplata je pod velikim znakom pitanja, jer Zakon o besplatnim akcijama i pravu na novčanu naknadu izričito propisuje da svi građani i zaposleni u NIS-u, koji imaju pravo na besplatne akcije, moraju prvo da budu evidentirani u Centralnom registru hartija od vrednosti, što još nije učinjeno. Građani ne treba da nasedaju na oglase u kojima im se nudi da za 800 evra ustupe pravo na besplatne akcije, jer su takve ponude mešetarske - upozorio je Ćirić.
Državni sekretar je najavio i da bi izmenama Zakona o podeli besplatnih akcija, koje treba da se usvoje do kraja godine, tokom 2010. godine trebalo da budu podeljene akcije ostalih pet preduzeća i pre privatizacije. Građani koji imaju pravo na besplatne akcije znaće koliko akcija kojeg preduzeća poseduju.



Novi motori Beograda
Industrijske zone Obrenovac, Surčin, Mladenovac i Grocka ubrzano zamenjuju čuveni "rakovički basen"


Novi centri industrijskog razvoja Beograda lako bi uskoro mogli da se vrlo brzo, umesto tradicionalnog "rakovičkog basena" ili poteza Novi Beograd - Zemun (IMT, FOB, Zmaj), zovu Surčin, Mladenovac, Grocka i Obrenovac. U svakoj od ove četiri beogradske opštine izgrađena je ili je u planu izgradnja industrijskih zona, koje će snažno povući njihov razvoj, a time i ekonomski rast Beograda u celini. To znaju i u centrali, pa su pojedini članovi Gradskog veća Beograda već zaduženi da investitorima pripreme zemljište, tj. kako kažu, "da umesto njih odrađuju pešački posao".
Industrijska zona, u modernom smislu te reči, nema gotovo ništa zajedničko sa industrijskim postrojenjima od pre pola veka ili još ranije. Nema tu velikih dimnjaka iz kojih kuljaju oblaci čađi. Danas se pod tim prvenstveno podrazumevaju magacini i skladišta, laka prerađivačka industrija, automobilski saloni i servisi. U razvijenim državama, moderne industrijske zone grade se van centra grada, u rubnim naseljima, a tehnologija koju koriste mora biti ekološki čista.
Milorad Grčić, zamenik predsednika opštine Obrenovac, kaže da industrijska zona podrazumeva kompletnu infrastrukturu (voda, kanalizacija, telefon, internet). Tako je i u Ugrinovcima u Obrenovcu, gde zona zahvata površinu od 54 hektara, a trenutno se radi na proširenju kapaciteta toplovodne mreže. Kao takva, ona odgovara zahtevima svih proizvođačkih i ostalih firmi koje imaju svoje pogone u njoj. Planira se proširenje zone, kako bi se ispratili zahtevi novih korisnika, jer je trenutno ostala samo parcela od 30 ara.
U obrenovačkoj industrijskoj zoni locirane su pretežno kompanije koje se primarno bave proizvodnjom. Među njima su "Farmanova", "STS", "Iva 28", "LM Metalmont", "Klanica Stojić", "Izoekomont", "Sloboda metal", "Sloboda građevina", kao i transportni velikani na regionalnom nivou - "Strela", "Srboeksport", "Banbus" i "Spid kompani". Ove kompanije su veoma značajne za Obrenovac jer zapošljavaju veliki broj ljudi. U novoj industrijskoj zoni nalazi se i parcela "Rudnap grupe", koja planira ovde da preseli jednu od svojih fabrika za izgradnju električnih kotlova, što će dodatno uticati kako na značaj same industrijske zone, tako i na ekonomiju celog grada.
Grčić ističe da je na razvoj opštine uticala činjenica da Obrenovac ima najveću energetsku kompaniju u Srbiji - "Privredno društvo TENT"
- U planu je izgradnja mosta, koji je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata razvoja opštine jer će još efektivnije povezati Obrenovac sa Vojvodinom preko Surčina, opštine za koju je ovaj projekat takođe značajan - kaže Grčić. Izgradnja mosta sa kompletnom putnom infrastrukturom, što podrazumeva i nadvožnjake i priključne petlje, košta oko 13,5 miliona evra.
U industrijskim zonama šansu vide i nedovoljno razvijene gradske opštine, kao što je Grocka. Ova opština može investitorima da ponudi 24 kilometra obale uz Dunav za turizam, kao i veoma atraktivno zemljište uz Kružni put, od Smederevskog puta do Bubanj potoka, u blizini buduće obilaznice oko Beograda sa novim mostom preko Dunava.
Zoran Jovanović, zamenik predsednika opštine Grocka zadužen za privredu, kaže da se nadaju investitorima koji se bave preradom voća i povrća. Procenjuje se da u Grockoj ima oko sto hektara zemljišta koje bi moglo da čini buduću industrijsku zonu.
Opština Surčin već duže vreme prednjači u razvoju, ali i platama. Smeštena na deset minuta kolima autoputem od centra Beograda, sa aerodromom na svojoj teritoriji, ova opština već sada privlači brojne investitore. Trenutno nude 3.118 hektara zemljišta domaćim i stranim ulagačima. Ima solidno razvijenu infrastrukturu, sa dobro sprovedenom gasifikacijom. Od lokalne pozicije zavisi i vrednost zemljišta, pa se za ar plaća od 500 do deset hiljada evra.
U nove industrijske zone grada svrstava se i opština Mladenovac, gde će se industrijska zona prostirati na 270 hektara.
Nadležni u ove četiri gradske opštine slažu se u jednom, a to je da je krajnji cilj zapošljavanje što više stanovnika opština kako bi se mladi i stručni kadrovi zadržali na teritoriji opštine.
- Naš krajnji cilj je da prepolovimo nezaposlenost u gradu, jer u tim novim postrojenjima, magacinima ili halama neće raditi Nemci, nego naši ljudi - kaže Milorad Grčić.
 
 
 
Centar srpske elektroprivrede
Miodrag Mitrović, jedan od vlasnika "Slobode metal", kompanije kojoj je osnovni biznis metaloprerađivačka delatnost, odnosno proizvodnja čeličnih konstrukcija, opreme, mašina i uređaja, kao i montažerska delatnost ovih proizvoda, kaže da su oni Obrenovac izabrali kao mesto za svoju investiciju zato što je on centar srpske elektroprivrede, ali i zbog blizine Beograda i ostalih potencijalnih kupaca.

- Naša ukupna investicija u ovoj opštini je oko 600.000 evra i očekujemo da će nam se uloženo vratiti za pet godina. Početak stvaranja profita očekujemo već 2010. godine - kaže Mitrović i dodaje da je čitava investicija uložena u proizvodnju.


Serbian food exporters contracted USD 8.5 million at the World Food Fair in Moscow

Serbian food exporters signed food export contracts worth USD 8.5 million, at the World Food Fair in Moscow; they are currently negotiating additional export of goods worth over USD 16 million, announced USAID at the end of last week. 22 Serbian companies attended the Moscow fair, from September 15 to September 18; this venture of theirs was supported by the USAID and the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management of Serbia. Producers who participated in the fair for the first time brought more than 50% of the sales volume. This event opened new doors for the success of Serbian agribusiness in the time of global downturn. Under a joint slogan – Serbia Naturally, Serbian companies offered a wide range of processed meat products, pates, organic jams and marmalades, top-quality wild mushrooms, fresh fruits and vegetables, as well as famous Serbian raspberries, wild strawberries, blackberries and blueberries.



Adjustment of Oil Prices Today

The Energy Ministry is to make a section of oil prices today, stated for Tanjug news agency, the Ministry’s spokesperson Milan Budimir. According to trends present until now, fuel prices in Serbia might decrease by RSD 1.5-2 per liter, as of Wednesday this week. Fuel prices at gas stations in Serbia declined for the last time on September 12, averagely by RSD 2.5 per liter or 2.6%. According to the existing Regulation on the adjustment of oil derivatives’ prices, the price of fuel in Serbia is adjusted every 15 days to the price of oil on the world market and dollar exchange rate.



Minister Skundric: We Will Have Gas from Hungary

Serbia has an agreement with partners from Hungary, which allows it to reserve the necessary quantities of gas in Hungarian gas storages, if there is need. The Energy and Mining Minister Petar Skundric, nevertheless, says that there won’t be a new gas crisis, although there is always a realistic possibility for that to happen, and added that Serbia was much more prepared for such a crisis now than it was in 2008. Skundric said that the first phase of filling of Banatski dvor underground gas storage facility was going to be completed in two months, adding that the facility will be filled with 300 million cubic meters of gas. He stressed that Serbia will have sufficient strategic reserves of natural gas when the second phase of filling is over. According to Skundric, when it comes to the strategic reserves of oil, Serbia is not in the same position as the other countries since a part of domestic capacities were destroyed during the bombing. He said that the legal regulations meant to transfer a part of responsibility from state to private firms are currently being drafted Skundric says and adds that the Petroleum Industry of Serbia, i.e. NIS, is the reason why Serbia always has crude oil reserves at its disposal.



Division of public companies shares to citizens before privatization

The amended Law on Right to Free Shares is to be adopted by the end of 2009, which will enable citizens to get free shares of the 5 big state-owned companies by the end of H1 2010, before they are privatized, stated the State Secretary of the Ministry of Economy Nebojsa Ciric.



Registry of Sports Facilities to Be Made Soon

Serbia will soon get the first complete inventory of sports infrastructure thanks to the project dubbed “The Registry of Sports Facilities in Serbia” announced the Ministry of Youth and Sport yesterday. The project includes the participation of cities and municipalities in the formation of database for sports facilities. In order to successfully implement the project, the Ministry organized the presentation of the project and free training for the first 94 reps in 67 cities and municipalities. They will be in charge of filing sports facilities. The next phase of training is planned for September 28-30, 2009, at the Directorate for IT and Statistics. The implementation of the project was organized by the Project Management Sector at the Ministry, in cooperation with the author of this software Belit, the National Sports Directorate and the Administration for Education, Culture, Youth and Sports of the city of Nis.



Slovenia’s retailer Mercator reportedly eyes Serbian peer Delta Maxi

Slovenia's largest food retailer, Mercator, is shedding property assetsandpreparing to raisecapital as it moves into position toacquire its Serbian peer Delta Maxi,Serbianbroadcaster b92reported on Friday.

The acquisition will involve a stock swap and cash payments, b92 (www.b92.net) reported, quoting Slovenian news outlet Finance (www.finance.si).

Mercator officials did not comment on the Finance article, b92 said.

Mercator has put up for sale 36 property assets in Slovenia and will use the proceeds as a source to financethe acquisition,b92 said.

Mercator said earlier this weekit had initiated preliminary proceedings to raise its capital by up to 20% in a bid to secure financial resources for possible investment opportunities in the region. The changes in economic conditions inSoutheastern Europe have opened up new opportunities for strategic combinations in the field of trade, real estate, and other activities,Mercator has said.

Finance estimates show that Mercator would need around 400 million euro ($587.4 million) to make the deal happen and that onlyhalf the amountwill have to be raised during the first phase when it will buy half of Delta Maxi, b92 said.

Outside Slovenia,the Mercator group(www.mercator.si) is present in Serbia, Croatia, Bulgaria, Montenegro and Bosnia. The group has announced plans to enter Albania by the end of 2009 and to also set foot on the markets in Macedonia and Kosovo.

Net sales revenues abroadamounted to 427.8 million euro through June, up0.5% on the year,Mercator said in its half-year financial report.

Delta Maxi, the retail arm of Serbia'sDelta Holding, has around 350 outlets in Serbia and some 90 located in Bosnia, Montenegro, Albania and Bulgaria.

DeltaHolding group is owned by Miroslav Miskovic, a Serbian tycoon who emerged in the early 1990s during the rule of ex-Yugoslav strongman Slobodan Milosevic.

Mercator, part of the blue-chip SBITOPindex of the Ljubljana stock exchange, closed up 0.3% at an average price of 176.73 euro on Friday.



IMF Says Serbia Should Aim for Budget Gap of 3.5%/GDP in 2010
IMF Resident Representative in Serbia Bogdan Lissovolik said Serbia should aim for a budget deficit of 3.5% of gross domestic product (GDP) next year to strengthen its fiscal balance.

"Our prognosis is that Serbia's economy will begin to experience modest growth in 2010 of some 1.5%," Lissovolik said.

"Based on this prognosis, aiming for a budget deficit of 3.5% of the projected GDP should, according to our opinion, establish the right balance between serious fiscal weaknesses and the building of confidence that would reduce deeper imbalances," Lissovolik said.

The International Monetary Fund (IMF) agreed earlier this month to a rise in Serbia's 2009 budget deficit forecast to 4.5% of GDP from the 3.0% set initially under a 3.0 billion euro ($4.4 billion) loan deal in exchange for a comprehensive reform of the public sector. The IMF also decided to delay until October 20 the completion of its second review of the aid arrangement, tying the release of the second and third tranches, worth a combined 1.4 billion euro, to the findings of the upcoming mission. Serbia signed the deal with the global lender in March.

The financing of Serbia's debt is risky because the country’s mainly borrowing in foreign currency due to a shortage of liquid, deep, and long-dated markets for domestic debt, Lissovolik said.

"Other countries have much lower interest rates and longer maturity. Serbia needs lower deficits and cheaper financing in order to avoid the build-up of public debt," he added.


Joint Venture of U.S. Green Star, Serbia's Notos Eyes Construction of Wind Farm in Northern Serbia

A joint venture comprising U.S.-based Green Star Alternative Energy (GSAE) and Serbian wind farm and power trading company Notos may construct a 120 megawatts (MW) wind farm in northern Serbia that will generate more than $62 million (42.4 million euro) in annual revenue, GSAE said.

"The project is in the advanced stages of pre-construction and in a high wind velocity zone," the company said in a statement.

"Over 28 months of wind resource data has been accumulated over three micro locations and the results indicate significant energy potential," the statement said.

The farm will be built in the town of Pancevo in Serbia's northern province of Vojvodina. The existing 110 kV overhead line runs adjacent to the site and allows for economical integration to the electrical grid, while the transportation infrastructure further eases the construction process, the company said.

A protocol of cooperation has been signed by the City of Pancevo, Vojvodina's energy secretariat and Serbian Energy Efficiency Agency, the statement also said, adding that a license for grid connection is in process by the national transmission operator (EMS).

"This is an important development for both Green Star and the Republic of Serbia. The project will firmly establish wind as the foremost renewable energy source for the entire region by supplying over 40,000 homes with electricity," GSAE CEO Mike Andric said in the statement.



Italy's Banca Intesa Serbian Unit To Launch Investment Fund in 2010

The Serbian unit of Italy’s Banca Intesa plans to launch an investment fund next year.

The bank expects the fund to post solid Business results as Banca Intesa has a wide client-base and a large network footprint,  the President of the bank’s Executive Board, Draginja Djuric said.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta