Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Preduzeća za porez duguju 61 milijardu dinara

Dugovi privrede po osnovu poreza trenutno iznose oko 61 milijardu dinara, od čega je oko 47 milijardi nenaplativo jer je reč o preduzećima u stečaju, u procesu restrukturiranja ili privatizacije, ili pred likvidacijom, izjavio je direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević


Poreska uprava Srbije ostvarila je u osam meseci ove godine prihod od poreza i akciza od 327,8 milijardi dinara, što predstavlja 98,2 odsto planiranih prihoda, naveo je Radosavljević i izrazio očekivanje da će, s obzirom na prihode u julu i avgustu, poreski prihodi u poslednjem tromesečju ove godine biti veći od planiranih.
- U osam meseci od naplate poreza na dodatu vrednost (PDV) ostvaren je prihod od 187,8 milijardi dinara, čime je u potpunosti ostvaren plan očekivanih prihoda - rekao je on i dodao da ostvarenje prihoda od domaćeg PDV-a prelazi 120 odsto, dok je podbacio PDV na uvoznu robu, ostvarenjem od 72 odsto.
Radosavljević je istakao da se prihodi ostvareni u prvih osam meseci ove godine nominalno "skoro u dinar poklapaju" sa prihodima ostvarenim u istom periodu prošle godine, iako se te dve godine ne mogu porediti pošto nas je u ovoj pogodila ekonomska kriza. On je ocenio da je za takve rezultate zaslužan rad službenika Poreske uprave, nova organizacija i nove metode rada te institucije.
Od akciza je od januara do avgusta ostvaren prihod od 72,1 milijarde dinara, što prevazilazi plan za 0,4 odsto, od poreza na dohodak ostvareno je 46,6 milijardi dinara, što je 91,8 odsto od plana, a od poreza na dobit preduzeća 21,1 milijarda dinara, što je 91,3 odsto planiranih prihoda.
- Treba napomenuti da Poreska uprava nije jedina koja puni budžet Srbije, da su prihodi koje administrira Poreska uprava negde oko 65 odsto ukupnih javnih prihoda Republike i da za ostale prihode odgovaraju neki drugi subjekti - podsetio je Radosavljević.
Upitan šta je Međunarodni monetarni fond (MMF) tražio da Poreska uprava uradi, Radosavljević je odgovorio da je predstavnicima MMF-a prikazano ono što je urađeno od poslednje posete delegacije te institucije u januaru, kada su iznete primedbe u vezi sa organizacijom rada Uprave.
- Poreska uprava ovih dana radi užurbano na stvaranju jedinstvenog registra poreskih obveznika i očekujemo da ćemo do kraja godine imati jedinstveni registar poreskih obveznika Srbije, koji će činiti više od četiri miliona subjekata - dodao je on.
Radosavljević je podsetio poreske obveznike na obavezu izdavanja fiskalnih računa, navodeći da u velikim gradovima postoji poreska nedisciplina, odnosno da oko 33 odsto njih ne izdaje fiskalne račune. Podsetio je i građane na njihovu obavezu da uzimaju fiskalne račune, dodavši da će Poreska uprava primenjivati rigorozne mere protiv onih koji ne poštuju propise.
- Država od neplaćanja PDV-a gubi, kako se procenjuje, oko devet odsto prihoda - kazao je Radosavljević i najavio da će Poreska uprava sa predstavnicima lokalnih samouprava uskoro početi kontrolu obveznika koji su dužni da imaju fiskalne kase i izdaju račune.



Prihodi budžeta 327,8 mlrd. dinara

Poreska uprava Srbije je u osam meseci ove godine prikupila poreza i akciza 327,8 milijardi dinara, što predstavlja 98,2 odsto od planiranih prihoda


Direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević očekuje da će s obzirom na prihode u julu i avgustu, poreski prihodi u poslednjem tromesečju ove godine biti veći od planiranih.

U osam meseci od PDV-a ostvaren je prihod od 187,8 milijardi dinara, čime je u potpunosti ostvaren plan očekivanih prihoda, naveo je on i dodao da ostvarenje prihoda od domaćeg PDV-a prelazi 120 odsto, dok je podbacio PDV na uvoznu robu, ostvarenjem od 72 odsto.

Radosavljević je istakao da se prihodi ostvareni u prvih osam meseci ove godine nominalno "skoro u dinar poklapaju" sa prihodima ostvarenim u istom periodu prošle godine, iako se te dve godine ne mogu porediti pošto nas je u ovoj pogodila ekonomska kriza.

Od akciza je od januara do avgusta ostvaren prihod od 72,1 milijardi dinara, što prevazilazi plan za 0,4 odsto, od poreza na dohodak ostvareno je 46,6 milijardi dinara, što je 91,8 odsto od plana, a od poreza na dobit preduzeća ostvaren je prihod od 21,1 milijarde dinara, što je 91,3 odsto planiranih prihoda.

"Treba napomenuti da Poreska uprava nije jedina koja puni budžet Srbije, da su prihodi koje administrira Poreska uprava negde oko 65 odsto ukupnih javnih prihoda Republike Srbije i za ostale prihode odgovaraju neki drugi subjekti", podsetio je Radosavljević.

Prema njegovim rečima, dugovi privrede po osnovu poreza trenutno su oko 61 milijardu dinara, od čega je oko 47 milijardi nenaplativo jer se radi o preduzećima u stečaju.



Dinkić: Recesija u Srbiji na izmaku, privreda se stabilizuje

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić izjavio je danas u Kraljevu da je recesija u Srbiji na izmaku i da je privreda u fazi stabilizacije, što je potvrdila i misija Međunarodnog monetarnog fonda

"Vreme je da pokažemo inicijativu, da idemo ka rešenjima, a ne da čekamo da problemi stižu do naših kabineta", istakao je Dinkić i potvrdio da će predstavnici Ministarstva ekonomije svake nedelje obilaziti kompanije u zemlji. Potpredsednik vlade započeo je veliku akciju obilaska preduzeća i opština u Srbiji u cilju sagledavanja efekata vladinog programa mera za pomoć privredi i prilikom posete Fabrici vagona Kraljevo izrazio uverenje da u našoj zemlji ima uspešnih ljudi sa pravim idejama, ali da oni nisu na javnoj sceni. "Iskoristićemo ova dva dana da obiđemo četiri grada, i posetimo sedam preduzeća, da razgovaramo sa predstavnicima velikih i malim preduzeća, lokalne samouprave, da vidimo kakve probleme imaju u ovom trenutku. Želim da ih upoznam, da zajedno pokrenemo ono najbolje u Srbiji i zato smo odlučili da krenemo njima u susret", rekao je on.
Uspešnima želimo da damo još veću podršku, a onima koji su u problemu da pomognemo i uveren sam da možemo postići odličan rezultat samo ako zajedno radimo, rekao je Dinkić. On je izrazio uverenje da će se Srbija na taj način pokrenuti nakon negativnih efekata svetske ekonomske krize. Dinkić je podsetio da je kroz stimulativni paket mera za privredu i građane do sada plasirano 800 miliona evra kredita i da je Vlada Srbije dodatno zaštitila privredu i građane "Uspeli smo da se odbranimo od krize, a dodatno smo zaštitili privredu i građane jer nismo dozvolili povećanje poreza. Sada je vreme da započnemo oporavak naše ekonomije", rekao je Dinkić. On je, govoreći o problemu sa kojim se fabrika u junu ove godine, suočila, istakao da je Vlada Srbije pokrenula poseban program pomoći vagonogradnji i odobrila 2,1 milijarde dinara za pokretanje proizvodnje i upošljavanje radnika.
"Zaista nam je drago da je jedan broj ljudi koji je izubio posao zbog nedostatka tržišta usled svetske ekonomske krize, zahvaljujući merama vlade, ponovo na svojim radnim mestima i da se plate izmiruju redovno. Razmišljamo da sa ovim programom nastavimo i u narednoj godini, jer srpska vagonogradnja ima velike šanse i ubeđeni smo da kada recesija bude iza nas i kada se otvore strana tržišta, da će naši vagoni ići svetskim železnicama, a do tada ćemo se usmeriti na Železnice Srbije, kao glavnog kupca", rekao je potpredsdenik vlade. Iz Fabrike vagona Kraljevo danas je isporučeno prvih 15 vagona srpskim železnicama, a do kraja septembra biće proizvedeno i isporučeno još 30 vagona. Do kraja godine Fabrika vagona Kraljevo isporučiće ukupno 85 vagona. Dinkić i ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović, sa delegacijom Ministarstva ekonomije, posetili su Fabriku vagona i Fabriku aviona u Kraljevu, a u Trsteniku će tokom dana obići fabrike Prva petoletka i Nova sloga. Delegacija će sutra posetiti Kruševcu gde će obići preduzeća "14. oktobar" i Župa.



MMF predviđa rast srpske privrede u 2010.

Privreda Srbije bi iduće godine mogla da ostvari rast od 1,5 odsto, nakon očekivanog četvoroprocentnog pada ekonomske aktivnosti u 2009, istaknuto je u saopštenju objavljenom na sajtu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)


Mišljenje MMF-a o situaciji u privredi naše zemlje objavljeno je neposredno pošto je misija Fonda, koju je predvodio Albert Jeger, obavila pregovore s Vladom Srbije o drugoj tranši stend-baj aranžmana.
U saopštenju je ukazano na ohrabrujuće znakove da se slabljenje srpske privrede usporava i da su finansijske tenzije popustile, iako je razvoj događaja u prvoj polovini godine bio nešto negativniji nego što se ranije očekivalo.
Rizici za privredni rast sad su (u Srbiji) uravnoteženiji. Stopa inflacije je u okviru zacrtanog okvira, a veliki deficit tekućeg bilansa beleži značajan pad, smatraju eksperti Fonda, uz napomenu da je postojeći stend-baj aranžman, koji Srbija ima sa MMF-om, dobro primenjivan. Većina kriterijuma i drugih dogovorenih mera je primenjena, a rezultati stres testova 12 najvećih banaka ukazuju na to da je bankarski sistem Srbije odgovarajuće kapitalizovan i likvidan, ukazano je u saopštenju, uz opasku da je kriterijum u vezi s fiskalnim deficitom premašen krajem juna, što odražava slabost proizvodnje, ali i neke probleme u primeni ranije zaključenog sporazuma.
Kada je reč o budžetu za 2009, dogovoreno je da se ciljni deficit povisi sa tri na 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s obzirom na to da je potrebno izbegavati preteranu štednju u vreme kad je proizvodnja slaba, ističe MMF, uz upozorenje da bi ostvarenje tog cilja zahtevalo štednju u potrošnji do kraja godine.
Misija je takođe ocenila da je u pregovorima s Vladom Srbije postignut širok sporazum o početnim koracima u primeni srednjoročnih strukturalnih sektorskih reformi na području javne administracije, velikih državnih preduzeća i lokalnih energetskih snabdevača, penzionog sistema, zdravstva i školstva. Vlasti u Srbiji su, kako ocenjuju stručnjaci MMF-a, spremile korisne početne predloge, ali je uočeno da bi njihov uticaj na javnu potrošnju bio postepen i u početku ograničen, a istovremeno bi zahtevao upornost u primeni.
Misija MMF-a je uočila i potrebu za rešenjem problema povećeg budžetskog deficita koji bi mogao da se uveća i na 5,5 odsto BDP-a što, kako je naglašeno u saopštenju, možda nije u skladu sa održivim javnim finansijama. Ta prognoza već obuhvata dalje zamrzavanje penzija i plata u javnom sektoru, kao i prestanak zapošljavanja u javnom sektoru, navedeno je u saopštenju, uz napomenu da vlasti u Srbiji smatraju povećanje poreza neprihvatljivim i umesto toga su predložile primenu ambicioznije i sveobuhvatnije strategije višegodišnjih reformi potrošnje.
U saopštenju dalje piše da je misija MMF-a bila otvorena za tu ideju, imajući na umu značajan teret koji po srpsku privredu predstavlja glomazan javni sektor. Obe strane su se, međutim, složile da bi odlučna primena reformi potrošnje bila ključna za izbegavanje povećanja poreza, a bilo je jasno da je potrebno dodatno vreme da se ta strategija uobliči. Zato je dogovoren cilj da se druga revizija primene tekućeg stend-baj aranžmana održi tokom sledeće posete delegacije Srbiji, krajem oktobra, a u međuvremenu će se sarađivati na daljoj primeni mera programa.
Kad je reč o drugim područjima, misija MMF-a je, kako je navedeno u saopštenju, preporučila da se ide oprezno sa ublažavanjem monetarne politike, s obzirom na i dalje visoku inflatornu stopu.



MMF obe­ća­nji­ma ne ve­ru­je

Eko­no­mi­sti pro­ce­nju­ju da vla­da ni­je MMF-u pre­do­či­la ja­sne me­re za po­kri­će pre­ko­mer­nog de­fi­ci­ta u bu­dže­tu za 2010. go­di­nu bez po­ve­ća­nja PDV-a

Pa­vle Pe­tro­vić, Mi­loj­ko Arsić, De­jan Šo­škić, Vladimir Gli­go­rov Za pre­go­va­rač­kim sto­lom za ko­jim su se­de­li čla­no­vi de­le­ga­ci­je Me­đu­na­rod­nog mo­ne­tar­nog fon­da i pred­stav­ni­ci Vla­de Sr­bi­je iz­gle­da da je za­pe­lo onog tre­nut­ka kad naš pre­go­va­rač­ki tim ni­je mo­gao da od­go­vo­ri na pi­ta­nje ka­ko će u bu­dže­tu za 2010. go­di­nu po­kri­ti oče­ki­va­ni ma­njak od 75 mi­li­jar­di di­na­ra pre­ko pri­hva­tlji­vog de­fi­ci­ta od 3,5 od­sto bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da. Za­to, po­red osta­log, ni­je odo­bre­na dru­ga ra­ta već odo­bre­nog zaj­ma od 2,9 mi­li­jar­di evra. Pre­ma pro­ce­ni pro­fe­so­ra Eko­nom­skog fa­kul­te­ta, auto­ra „Kvar­tal­nog mo­ni­to­ra”, gru­be ra­ču­ni­ce po­ka­zu­ju da ako sle­de­će go­di­ne pla­te i pen­zi­je bu­du za­mr­znu­te na ovo­go­di­šnjem ni­vou, a ni­šta se do­dat­no ne pre­du­zme, mi­nus u dr­žav­noj ka­si će bi­ti bez­ma­lo šest od­sto BDP-a. Ako se, pre­ma pro­ce­ni mi­ni­star­ke fi­nan­si­ja Di­a­ne Dra­gu­ti­no­vić, struk­tur­nim re­for­ma­ma do­go­di­ne ušte­di 20 do 25 mi­li­jar­di di­na­ra, on­da će „mi­nus bez po­kri­ća” iz­no­si­ti oko 50 do 55 mi­li­jar­di di­na­ra.

Po­sto­je tri na­či­na da se ta ru­pa za­tvo­ri, oce­nju­je pro­fe­sor Pa­vle Pe­tro­vić, ured­nik „Kvar­tal­nog mo­ni­to­ra”. Naj­go­re re­še­nje, pre­ma nje­go­vim re­či­ma, bi­lo bi da se odo­bri ve­ći de­fi­cit, jer nje­go­vo po­kri­va­nje zah­te­va do­dat­no za­du­ži­va­nje i po­ve­ća­nje jav­nog du­ga, što bi iza­zva­lo ogrom­ne iz­dat­ke sa­mo za pla­ća­nje ka­ma­ta.

– To ne bi­smo sme­li da do­zvo­li­mo, jer po­sto­ji ri­zik da bi iz­dva­ja­nja za vra­ća­nje du­go­va mo­gla da pre­ma­še, re­ci­mo go­di­šnja iz­dva­ja­nja za pro­sve­tu. Dru­ga mo­guć­nost je da se osta­vi de­fi­cit od 3,5 od­sto, ali da se žr­tvu­ju tro­ško­vi za in­fra­struk­tu­ru, što je opet lo­še. Tre­ća pod­ra­zu­me­va da se ne sma­nju­ju iz­da­ci za in­fra­struk­tu­ru, da se iz­ve­sne ušte­de ostva­re uki­da­njem sub­ven­ci­ja, ali i da se po­ve­ća PDV – ka­že Pe­tro­vić.

Gru­ba ra­ču­ni­ca po­ka­zu­je da bi se po­ve­ća­njem ovog po­re­za za dva pro­cent­na po­e­na u bu­džet sli­lo 40 mi­li­jar­di di­na­ra. Pre­ma oce­ni Pe­tro­vi­ća, iz­gle­da da će vla­da te­ško mo­ći da iz­beg­ne ovu ne­pri­jat­nu me­ru.

Da ne­ma la­kih re­še­nja uve­ren je i Mi­loj­ko Ar­sić, eko­nom­ski sa­vet­nik pre­mi­je­ra Mir­ka Cvet­ko­vi­ća, ina­če autor po­me­nu­tih ra­ču­ni­ca u „Kvar­tal­nom mo­ni­to­ru”. Ma­njak u dr­žav­noj ka­si u 2010. mo­že da se po­kri­je kom­bi­na­ci­jom raz­li­či­tih me­ra. Ali, ne po­sto­ji re­še­nje ko­je ne­ma lo­še efek­te, uve­ren je naš sa­go­vor­nik.

– Naj­ma­nje lo­še bi­lo bi sma­nje­nje jav­nih ras­ho­da, po­ve­ća­nje PDV-a i uvo­đe­nje po­re­za na lič­ne do­hot­ke – uve­ren je Ar­sić.

Me­đu­tim, ako nje­gov šef pre­mi­jer Mir­ko Cvet­ko­vić od­luč­no od­bi­ja da pri­hva­ti po­ve­ća­nje po­re­za, šta on­da kao nje­gov sa­vet­nik mo­že da mu pred­lo­ži, pi­ta­li smo Ar­si­ća.

– To je kao jed­na­či­na sa ne­ko­li­ko ne­po­zna­tih. Ako se do­go­vo­ri­mo da de­fi­cit u ka­si ne­će bi­ti ve­ći od 3,5 od­sto, da ne­ma po­ve­ća­nja pri­ho­da, a da iz­da­ci za in­fra­struk­tu­ru mo­ra­ju bi­ti ve­ći od ovo­go­di­šnjih, on­da je­di­no pre­o­sta­je dra­stič­no sma­nje­nje ras­ho­da. Ot­pu­šta­nje lju­di ni­je to­li­ko efi­ka­sna me­ra kao što ne­ki mi­sle. Ra­ču­ni­ce po­ka­zu­ju da ako bi 50.000 za­po­sle­nih iz dr­žav­ne slu­žbe do­bi­lo ot­kaz, mi­nus u ka­si bi se sma­njio za je­dan od­sto. A bi­ro­kra­ti­ja u užem smi­slu bro­ji sve­ga 60.000 lju­di. To zna­či da bi sko­ro sve tre­ba­lo da ot­pu­sti­mo da bi­smo ne­što ušte­de­li. U jav­nim pred­u­ze­ći­ma uhle­blje ima još 150.000 lju­di, ali se oni fi­nan­si­ra­ju na tr­ži­štu – ob­ja­šnja­va naš sa­go­vor­nik u ka­kvoj se bez­iz­la­znoj si­tu­a­ci­ji na­la­ze kre­a­to­ri dr­žav­ne ka­se.

Nje­gov ko­le­ga De­jan Šo­škić, ko­ji je ta­ko­đe u eko­nom­skom ti­mu pre­mi­je­ra, na pi­ta­nje da li će mo­ći da se po­kri­je za MMF ne­pri­hva­tljiv ma­njak u bu­dže­tu za 2010. bez po­ve­ća­nja PDV-a i ne­kih dru­gih po­re­za od­go­va­ra:

– To će, pre sve­ga, za­vi­si­ti od ozbilj­no­sti ra­ci­o­na­li­za­ci­je jav­nog sek­to­ra i br­zi­ne i ni­voa oče­ki­va­nih efe­ka­ta, kao i kre­ta­nja bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da na­red­ne go­di­ne. Ako to ne bu­de do­volj­no, te­ško je ozbilj­no ne raz­ma­tra­ti po­tre­bu po­di­za­nja PDV-a – is­ti­če on.

Pre­ma oce­ni Vla­di­mi­ra Gli­go­ro­va sa Beč­kog in­sti­tu­ta za me­đu­na­rod­na eko­nom­ska is­tra­ži­va­nja, MMF je iz­gle­da od­lu­čio da po­ja­ča pri­ti­sak na Vla­du Sr­bi­je ka­ko bi iz­nu­dio kon­kret­ne me­re.

–To je za­to što vla­da ne­ma ja­snu pred­sta­vu o fi­skal­noj po­li­ti­ci za sle­de­ću go­di­nu i o struk­tur­nim re­for­ma­ma ko­je bi tre­ba­lo da spro­ve­de. A ide­je, oči­gled­no, ni­su bi­le do­volj­ne za MMF. Šta či­ni­ti? Mi­slim da je po­gre­šan pri­stup da se sa­mo obez­be­de ušte­de ka­ko bi se sma­njio de­fi­cit. Sam de­fi­cit je va­žan, ali mo­že da se to­le­ri­še ako se ide u zna­čaj­ne re­for­me či­ta­ve fi­skal­ne po­li­ti­ke i jav­nog sek­to­ra u ce­li­ni. Da­kle, klju­čan je plan re­for­me ad­mi­ni­stra­ci­je i si­ste­ma so­ci­jal­nih da­va­nja. A on­da i mo­der­ni­za­ci­ja škol­stva i zdrav­stva. Po­treb­na je re­for­ma po­re­skog si­ste­ma, a ne sa­mo pro­me­na jed­ne ili dru­ge sto­pe – za­klju­ču­je Gli­go­rov.



October key month for government
BELGRADE -- National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić says that October will be a crucial month for the government.

He said that either the measures promised to the International Monetary Fund (IMF) would be implemented or the opportunity would be spurned.
Jelašić told Belgrade-based daily Blic that, during the next week, officials were due to prepare plans for implementation of comprehensive reform of public administration, including the health care sector, the education system and the public companies at both republic and local level.

“My optimism is based on the hope that the next six weeks will be used to draw up practical plans and specific laws, to reach an agreement with the unions and secure unanimous political support in terms of the exact number of people that will be made redundant during the forthcoming reforms. If we do all that and present our results to the IMF next month, I am positive that Serbia will be allowed to draw more funds,” Jelašić said.

The governor also stated that the agreement with the IMF would have a positive impact on the exchange rate, which is governed by supply and demand, conditions on international financial markets and foreign investments.

“The NBS has not been active on the interbank foreign exchange market since the end of February, and not a single euro of the IMF funds has been spent,” the governor underscored. However, Jelašić warned of the significant risk of inflation as a result of the rise in regulated prices.

"The big question is what will be with prices under state control, for example with heating prices in the coming season,“ he said.


Sweden helps Mining-Smelter Basin "Bor" to obtain loan
The Ambassador of Sweden to Serbia, Nils Krister Bringeus, and the delegation of representatives of companies from that country have visited Mining-Smelter Basin (RTB) "Bor" and talked with the management of the Bor-based company about future cooperation through approval of loan for procurement of mining equipment.

The Bor-based copper combine has been presented nine Swedish leading mining companies, and the Ambassador of Sweden said that he would plight for assistance of the Government of Sweden in allotment of the loan to RTB for procurement of the equipment to modernize mining business in Bor.

- Swedish Government is very interested in helping crediting of procurement of the equipment, and we have offered ecology as the key point for Serbia - said Bringeus.

According to his words, Sweden has the interest in being present in Serbia, as well as in RTB, with which some companies from that country cooperate for 30 years.
The Director General of RTB, Blagoje Spaskovski, said that the company planned to apply for the loan of over 40m USD for procurement of the equipment, and that the Government had assured him that the state would provide the guarantee for that loan. He added that concrete talks would start the next week, and that the new equipment would contribute to significantly more efficient work of Bor-based mines and metallurgy units.


Revitalization of Hydroelectric Power Plant "Đerdap I"
- Realization of the contract on revitalization of hydroelectric power plant (HE) "Đerdap I" has commenced with the works on one of the generators - said Dragomir Gucić, the Director of that branch of that HE. Revitalization of other instruments in hydroelectric power plant "Đerdap I" started on Tuesday (September 1st, 2009), while the works on preparation of the generator no. 6 in that company commenced on August 24th.

Gucić pointed out that the power of that generator would be increased by about 10%, and he added that the revitalization should be finished prior to August 1st, 2010.

- Entire equipment on the generator will be changed - he added and reminded that the major share of equipment, which weighed about 1,500 tons, had arrived from Russia in mid-August, and that it was about 95% of the necessary equipment for refurbishment of the first of total of six generators in that hydroelectric power plant.

According to his words, most of the works will be carried out by the employees who work on maintenance of units in "Đerdap I", while the rest will be done by the contractors selected on the ongoing tenders.

Gucić explained that revitalization included disassembling of old and assembling of new equipment, and that the works comprised preparation, measuring, disassembling of machines, as well as refurbishment and installation of new equipment.


Serbia and Slovenia completed text of social insurance agreement
- Delegations of the governments of Serbia and Slovenia have nearly completed the text of the social insurance agreement, and the final agreement is expected after the new negotiations in October - the Ministry of Labor and Social Policy of Serbia announced.

The third round of negotiations on the social insurance agreement was ended yesterday (September 2nd, 2009) in Ljubljana, and the two delegations completed the whole text of the agreement except for one disputable clause.

Both delegations expressed expectation that they would agree on the text of the only disputable clause in the future agreement during the fourth roung of negotiations at the beginning of October in Belgrade, which would completely create the conditions for signing of the agreement on social insurance between Serbia and Slovenia.

Signing of that agreement will make conditions for realization of rights on pension for the citizens of Serbia and Slovenia.

The agreement also anticipates reciprocity when it comes to the use of medical insurance by the citizens of these two countries, as well as realization of rights in case of lack of employment.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta