Kako se zadužuje država Krediti poslovnih banaka budžetu uz kamatu koja iznosi jednomesečni evrobor plus 4,75 odsto i otplatu od pet godina, uključujući i poček od godinu dana. –Svetska banka i MMF, ipak, najpovoljniji
Ministarstvo finansija: očekuju se krediti za popunu budžetske rupe U srpski budžet, sabere li sve ono na šta računa državni sekretar u Ministarstvu finansija Vuk Đoković, slilo bise više od 800 miliona evra iz kredita domaćih poslovnih banaka i međunarodnih kreditora za popunu uvećanog manjka u državnoj kasi.
Pod kojim se to uslovima država zadužuje i hoće li sav taj novac stići u budžet ove godine. I da li će to što stigne biti dovoljno da zaista, bez dodatnih ušteda, zatrpa budžetsku rupu?
Novi krediti
U budžet će, za sada, sigurno i to vrlo brzo, možda već do kraja ovog meseca, ući prvih 90 miliona evra kredita tri domaće poslovne banke sa kojima bi, prema zvaničnim najavama iz Ministarstva finansija, već koliko ove nedelje bili potpisani ugovori.
Prema zakonu o ovom zaduživanju, koji je nedavno usvojen u skupštini, Republika Srbija će od Alfa banke uzeti 30 miliona evra, od Vojvođanske još 20 miliona evra, dok će kredit Pireus banke iznositi 40 miliona evra. Za sva tri zajma predviđeni su isti osnovni uslovi: kamatna stopa – jednomesečni evrobor plus 4,75 odsto, troškovi obrade i puštanje kredita u tečaj – jedan odsto od iznosa kredita, period otplate kredita – pet godina, uključujući i period mirovanja od godinu dana i pravo zajmoprimca na prevremenu otplatu kredita bez plaćanja naknade zajmodavcu (banci).
Mada su i očekivanja pregovarača u ime države, kako saznajemo, bila nešto veća (postignuta kamata je nešto viša od one na koju se računalo), teško je reći koliko su ovi aranžmani zaista povoljni. Jer uporedivih nema pošto su ovo prvi krediti poslovnih banaka koje država uzima radi pokrića deficita. Inače, država je mogla da se zaduži i u dinarima, ali te ponude nisu razmatrane, jer su bile izuzetno nepovoljne.
Na slične uslove računa se i u pregovorima za neredne kredite od poslovnih banaka. Vlada je prošle nedelje usvojila zaključak o potrebi zaduživanja kod poslovnih banaka za još 120 miliona evra. Imajući u vidu da procedura od pokretanja javne nabavke, preko odobrenja skupštine, potpisivanja ugovora i vladine overe traje mesec-dva, taj novac bi mogao da legne na budžetski račun do kraja godine i da, ako ne bude novih zaključaka i odluka, do sada najavljeno zaduživanje kod domaćih poslovnih bankama ne prelazi limit od 300 miliona evra, odobren aprilskim rebalansom ovogodišnjeg budžeta.
Za tada odobrenih 550 miliona evra zaduživanja kod stranih komercijalnih banaka nije ni bilo pokušaja.
A iz Vašingtona...
Međutim, budžet računa i na podršku, samo najavljenu ili i odobrenu, međunarodnih finansijskih institucija, Svetske banke i MMF-a i to pod neuporedivo povoljnijim uslovima.
Od Svetske banke se očekuje ukupno 250 miliona dolara (oko 180 miliona evra) ili tačnije 200 miliona dolara, pošto je 50 miliona već povučeno: 150 miliona dolara programskog zajma za razvoj privatnog i finansijskog sektora (PFDPL) i sto miliona dolara programskog zajma za razvoj javnih finansija (PEDPL). Ova sredstva ne bi služila isključivo za popunu deficita, ali bi svakako finansiranjem drugih stavki javne potrošnje od tog novca bio smanjen čist domaći budžetski trošak.
Zajam PFDPL je u dva dela, od kojih je prvi u iznosu od 50 miliona dolara prošao skupštinsku proceduru i povučen u celosti, a drugi od 100 miliona dolara trebalo bi da bude potpisan vrlo brzo i da se povuče do kraja godine. Što se tiče zajma PEDPL, formiran je pregovarački tim i uskoro se očekuju pregovori, ali iskustvo poznavalaca procedure upozorava na realniju mogućnost da taj novac uđe u budžet tek u prvom kvartalu sledeće godine.
Inače, kredite Svetske banke Srbija je dobila na 20 godina (grejs period osam godina) i za razliku od nekih ranije dobijenih išlo se na varijabilnu kamatu, koja je trenutno dolarski libor minus 0,05 (fiksira se na svakih šest meseci) uz procenu da ona neće nikada premašiti jedan odsto. Iako je promenljiva i utoliko rizičnija od fiksne, ona je uvek bila niža od fiksne, objašnjavaju upućeni i ukazuju da je Srbiji ostavljena mogućnost da se pređe, ukoliko to za nju bude povoljnije, na fiksnu kamatu.
Koliko će Srbija za pokriće budžetskog deficita dobiti od MMF-a, za sada je krajnje neizvesno. Oko 600 miliona dolara iz, inače, svim zemljama uvećane kvote zbog krize, stoji raspolaganju, a da li će to ići u budžet, kako su najavili vladini zvaničnici, ili za popunu deviznih rezervi, kao što želi guverner, pitanje je odnosa snaga. Jedno je sigurno, za taj novac kamata je fiksna i vrlo povoljna (0,3 odsto). Srbija je, podsetimo, zatražila od MMF-a i da deo druge tranše kredita vredne 2,1 milijardu evra (kamata na taj novac 1,5 odsto) koristi za budžet, umesto za prvobitno planiranu i uobičajenu podršku deviznim rezervama zemlje.
EU čeka MMF
Od uspeha oktobarskih pregovora sa MMF-om zavisiće i jedini novac koji će srpski budžet dobiti na poklon. Evropska komisija je nagovestila da bi Srbija mogla da računa na 100 miliona evra za pomoć budžetu iz IPA fondova, od čega bi prva tranša od 50 miliona evra bila uplaćena tokom ove jeseni, a drugih 50 miliona evra tokom naredne godine.
A sabere li se samo ono sigurno i još i oko 30 milijardi dinara, na koliko dobro upućeni procenjuju priliv od državnih zapisa koji dospevaju ove godine, računice, ma koliko okvirne bile, ukazuju da bi nešto, možda i podosta, ipak i za svaki slučaj moralo da se uštedi kako bi se pokrio manjak od 119 milijardi dinara.
Budžet bez kineske i ruske podrške
Iako je određenih razgovora i sa Rusijom i Kinom na temu finansiranja budžetskog deficita zaista bilo, još nema jasnih naznaka da li će i pod kojim uslovima do realizacije takvih finansijskih aranžmana doći. Izvesno je da na taj novac budžet ove godine ne može da računa, svesni su i u srpskoj vladi.
Dug u dinarima
Što se tiče zaduživanja u domaćoj valuti, trenutno stanje duga po osnovu emitovanih tromesečnih i šestomesečnih državnih zapisa iznosi nešto manje od 74 milijarde dinara. Po projekcijama do kraja godine, dug po osnovu izdatih zapisa narastao bi na 102 milijarde dinara. Ovaj oblik zaduživanja predstavlja osnovni uzrok značajnog rasta javnog duga (od januara zaključno sa julom uvećan je za 908 miliona evra), čije je projektovano učešće u BDP-u za ovu godinu 30,4 odsto.
Odobreno 791,5 miliona evra subvencionisanih kredita Banke u Srbiji odobrile su 791,5 miliona evra kredita, koje subvencioniše država, za pola godine primene mera Vlade Srbije za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize, objavilo je srpsko ministarstvo ekonomije
Do 1. septembra realizovano je 7.678 deviznih kredita za likvidnost u iznosu od 674 miliona evra i 255 dinarskih kredita u vrednosti od 32 miliona evra. Kroz subvencionisane kredite za kupovinu automobila i traktora, kao i turističke i potrošačke kredite sa kamatama koje subvencioniše država, odobreno je ukupno 83,4 miliona evra kredita. Za kupovinu domaćih automobila odobreno je 6.937 kredita u iznosu od 47 miliona evra, za kupovinu traktora odobreno je 1.132 kredita u vrednosti od devet miliona evra. Banke su do sada dobile zahteve za oko 1,16 milijardi evra kredita, od čega su pozajmice za likvidnost u evrima stigli zahtevi u vrednosti oko 988 miliona evra. Za potrošačke kredite podneto je 30.026 zahteva u iznosu od 114 miliona evra.
UN očekuje pad svetske privrede za 2,5 odsto Stručnjaci Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNKTAD) ocenjuju da će privredna aktivnost u svetu ove godine opasti za više od 2,5 odsto, a da izlazak iz tekuće globalne recesije može biti vrlo spor Bruto društveni proizvod (BDP) u razvijenim zemljama opašće ove godine za oko četiri odsto, predviđa UNKTAD i istovremeno prognozira smanjenje privredne aktivnosti u državama s takozvanom tranzicionom privredom od šest odsto, a zemljama u razvoju za 5,4 odsto. Rast globalnog BDP-a biće obnovljen iduće godine, ali će ekonomski uspon biti vrlo skroman - oko 1,6 odsto - istaknuto je u analizi UNKTAD.
Ta specijalizovana agencija UN u svom godišnjem izveštaju o situaciji u globalnoj ekonomiji navodi da su izgledi za značajniji oporavak velikih svetskih privreda tokom narednih nekoliko godina prilično skromni i da bi bilo kakvi pokušaji brzog smanjenja ili ukidanja vladinih stimulativnih mera za podsticanje privrednog rasta samo pogoršali krizu.
Takva ocena je saglasna i sa stavom ministara finansija grupe 20 najrazvijenijih i zemalja sa ubrzanim privrednim rastom. Oni su, naime, na sastanku održanom u Londonu 4. i 5. septembra takođe zaključili da bi nagli prestanak primene programa podsticajnih mera bio veoma opasan za nacionalne ekonomije i celu globalnu privredu.
Generalni sekretar UNKTAD Sunaćai Pantićpakdi upozorio je da stvarni oporavak u svetskoj privredi suštinski ne postoji, iako vodeći političari nekih najrazvijenijih zemalja tvrde suprotno. Pantićpakdi, koji je ranije bio generalni direktor Svetske trgovinske organizacije (STO), ističe da trenutni oporavak koji se uočiva na globalnim finansijskim tržištima ne odslikava i stvarni uspon realne ekonomije.
Trenutno, u najboljem položaju su, prema oceni eksperata UNKTAD, zemlje južne i istočne Azije koje ove godine mogu računati na prosečan privredni rast za tri do četiri odsto, dok će najveće teškoće imati region Latinske Amerike, kao i niz država u zapadnoj Aziji.
Eksperti UNKTAD preporučuju vladama da i dalje vode ekspanzionističku monetarnu i fiskalnu politiku, uz istovremene obilne intervencije na tržištu, kako bi sprečile da se privredna situacija dodatno pogorša i preraste u novu krizu. U Kini rast za 7,8 odsto Kineska privreda bi ove godine trebalo da ostvari rast od 7,8 odsto, procenjuju ekonomisti UNKTAD. Kineska vlada je pravilno odredila ekonomsku politiku tako da je ta zemlja u prvoj polovini godine ostvarila rast BDP, iako je i sama bila pogođena globalnom krizom, navedeno je u saopštenju UNKTAD. Kina je u prvih šest meseci 2009. ostvarila rast od 7,1 odsto, od čega je više od 80 odsto posledica državnih investicija. Vlada u Pekingu je u novembru 2008. najavila primenu stimulativnog paketa vrednog četiri biliona juana (585 milijardi dolara), u cilju podsticaja domaće tražnje i rasta privrede.
Procena rasta kineske privrede u 2009, koju su dali stručnjaci UNKTAD, neznatno je niža od osmoprocentnog skoka koji je predvidela vlada u Pekingu. Kina je od početka ove decenije do sredine 2008. stalno imala dvocifren ekonomski rast, ali je od prošlog leta privredna ekspanzija osetno smanjena.
Stamenković: Još nema signala za kraj krize Ekonomski stručnjak Stojan Stamenković izjavio je da makroekonomska kretanja u junu i julu još ne signaliziraju da je kriza u Srbiji pri kraju, ocenivši da industrijska proizvodnja, maloprodajni promet i izvoz uglavnom stagniraju, dok uvoz i dalje opada
Predstavljajući najnoviji broj mesečnika "Makroekonomske analize i trendovi" (MAT), Stamenković je rekao da mere koje Vlada Srbije najavljuje za reformu javnog sektora nisu sporne, ali nisu dovoljne da same po sebi omoguće trajno održive performanse javnog sektora kao celine. On smatra da bi neograničeno pokrivanje budžetskog deficita zaduživanjem učinilo javni dug neodrživim.
Prema oceni Stamenkovića, Vladine mere neće dati dovoljne efekte u 2010. godini, a sadašnje "blage najave" MMF-a o potrebi povećanja PDV-a, u oktobru bi mogle da prerastu u njihove čvrste zahteve.
- Budžetski deficit do kraja godine iznosiće između 141 i 143 milijarde dinara, odnosno između 4,5 i pet odsto BDP-a - rekao je zamenik direktora Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević.
On je naveo da su budžetski prihodi u avgustu iznosili oko 49,3 milijarde dinara, što je za oko 8,9 odsto više u odnosu na isti mesec prošle godine.
Predlog autora MAT-a je da što pre počne reforma penzijskog sistema u Srbiji, jer je Penzijski fond najveći potrošač budžeta. Prema Stamenkovićevim rečima, dosadašnje vlade su izbegavale reformu penzijskog sistema, zbog činjenice da penzioneri čine veliki deo biračkog tela.
- Postoji mogućnost da se problem manjka novca za isplatu penzija rešava u okviru promene vlasništva velikih državnih firmi, kao što je Elektroprivreda, ili gradskog građevinskog zemljišta, prenosom dela njihovog vlasništva socijalnim fondovima - rekao je Stamenković.
Usvajanjem Zakona o uređenju prostora i izgradnji, kako su se saglasili saradnici Ekonomskog instituta, umanjene su šanse za stabilizovanje Penzijskog fonda, kao i za efikasno obeštećenje vlasnika oduzete imovine.
Na konferenciji je istaknuto da će spoljnotrgovinski deficit do kraja ove godine iznositi oko 4,8 milijardi evra, pad investicija oko 23 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok će pad industrijske proizvodnje biti oko 14 ili u najboljem slučaju oko 12 odsto u odnosu na 2008. Kako je rečeno, postoji niz signala koji ukazuju na izlazak iz globalne recesije, ali i upozorenja koja ukazuju da su ti signali rezultat državnih intervencija i da bi iscrpljenjem tih intervencija ponovo moglo doći do stagniranja privrednih aktivnosti.
- Na osnovu podataka o industrijskoj proizvodnji u junu i julu, kao i prognoza privrednika u avgustu, može se oceniti da je zaustavljen pad ekonomske aktivnosti, ali da još nema jasnih znakova oporavka - rekao je Stamenković.
On je naglasio da je blagi oporavak industrije u odnosu na stanje pre nekoliko meseci posledica porasta proizvodnje električne energije, kao i poboljšanja situacije u smederevskoj železari "Ju es stil" i u proizvodnji motornih vozila i mašina, zahvaljujući subvencionisanim kreditima.
Struktura investiranja u Srbiji je, prema rečima Mahmuta Bušatlije, nepovoljna jer je najviše novca ulagano u stanogradnju i nekomercijalne objekte, dok je bilo zapostavljeno izdvajanje za industrijske objekte i infrastrukturu.
Globalne akcije najskuplje za godinu dana Indeks akcija u zemljama sa brzo rastućim ekonomijama uvećan je na najviši nivo u proteklih godinu dana, odnosno od razdoblja kada je bankrotirala američka investiciona banka Liman braders i počeo najoštriji period tekuće globalne finansijsko-ekonomske krize
Trend rasta cena zabeležen je i na većini drugih globalnih berzi, uključujući i efektno tržište u Evropi, gde je glavni indeks FTS Eurfirst 300 nastavio umereno da raste, nakon što je cena zlata premašila važnu psihološku granicu od hiljadu dolara za finu uncu (f. unca = oko 31,100 grama).
Na deviznim berzama dolar je i dalje pod pritiskom, pa je u utorak opao na godišnji minimum prema korpi drugih šest jakih valuta, izveštava agencija Rojters sa devizne berze u Londonu.
Jačanje FTS Eurofirst 300 indeksa na evropskom tržištu je podstaklo i poskupljenje akcija velikih rudarskih kompanija, u rasponu od 0,7 do 1,9 odsto, ali su istovremeno za od 0,2 do 0,8 odsto smanjene cene deonica nekoliko poznatijih banaka, uključujući francusku BNP Pariba i Sosijete ženeral, britansku Berkliz i italijansku Kredi agrikol banku.
Poskupljenje akcija zabeleženo je i na berzi u Tokiju, prvenstveno pod uticajem rasta kotacija zlata, a tržišni analitičari u Njujorku predviđaju da će i poslovanje na Volstritu "biti robusno", pošto najveća svetska berza za promet deonica u ponedeljak nije radila zbog nacionalnog praznika SAD.
Uprkos učestalim sumnjama koje su se poslednjih dana ispoljile oko izgleda za oporavak svetske privrede, globalne akcije su početkom tekuće sedmice poskupele, a vodeći svetski indeks deonica - MSCI - ojačao je za 62 odsto u odnosu na minimum dostignut u martu ove godine.
Rast cena akcija na tržištima brzo rastućih ekonomija tokom proteklih šest i po meseci iznosio je čak 85 odsto i šef ekonomista finansijske kompanije KBC Žolt Pap ocenjuje da sada na efektnim berzama vlada bolja klima zbog povećanog optimizma oko izgleda za oporavak globalne privrede, što je Međunarodni monetarni fond već ugradio u prognozu rasta za 2010. Berzanski ulagači su ove sedmice povoljno primili i saopštenje ministara finansija grupe 20 najrazvijenijih i zemalja sa ubrzanim rastom, nakon njihovog sastanka 4. i 5. septembra u Londonu, da i dalje treba sprovoditi politiku ekonomskih podsticaja.
Pad dolara prema korpi šest drugih snažnih valuta za jedan odsto, na jednogodišnji minimum, a takođe i iznad granice od 1,445 za evro, obnovio je zabrinutost oko dugoročnog statusa "zelene novčanice" kao rezervne svetske valute.
- Raspoloženje na (deviznom) tržištu je snažno antidolarsko - ocenio je Moris Pomeri, izvršni direktor kompanije "Stedžik alfa" iz Londona.
Dolar je u jednom trenutku na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu razmenjivan po kursu od 1,4475 za evro, što je bio najviši nivo zajedničke valute 16 članica Evropske unije za mesec dana. Američka valuta je kotirala nešto više od 92 jena, izgubivši približno jedan odsto pređašnje vrednosti prema japanskom takmacu.
Construction Companies to Join the Government’s Programme? The Government of Serbia will today host a meeting with the representatives of the construction industry who are to join the Government’s programme for overcoming the negative effects of the global financial crisis. As announced, the Economy Minister Mladjan Dinkic and the Minister of Spatial Planning, Oliver Dulic are to speak with the construction companies. Dinkic will present the proposal of the most favorable model of subsidized housing loans for citizens, which should encourage the demand for purchasing apartments in new buildings, and employ even greater capacity of domestic construction industry. According to SCC data, the value of construction works contracted by Serbian companies in the 2Q 2009 was by 47.5 pct less than in the same period last year. The value of performed construction works in the 2Q dropped by 20.5 pct (expressed in constant prices), and by 15.8 pct (in current prices). The greatest value of construction works (91.7 pct) was performed on the territory of the Republic of Serbia.
State Takes Over Novi Sad Fair The state could soon become majority owner of Novi Sad fair if the ministries in charge and the government decide to give consent, stated the Fair’s General Manager Goran Vasic, yesterday. He said that the Property Directorate submitted its consent two days ago for the state to become the owner of a 42% stake in Novi Sad Fair. According to him “if the state makes the decision to do it, it would be a good decision” because Novi Sad Fair would undergo the same transformation as German fairs did.
Srbijagas Officially Takes Over Serbian Glass Factory Serbia's state-owned natural gas enterprise Srbijagas has officially taken over Serb Glass Factory (Srpska fabrika stakla) from Paracin, stated Srbijagas CEO Dusan Bajatovic. The takeover was completed on Tuesday and, as Srbijagas' Director Dusan Bajatovic pointed out, the factory's recovery will take around three years. “We did not come to Paracin to destroy the glass factory, but rather to get it back on its feet and make a glass factory without competition in 500-km radius,” Bajatovic, said. Bajatovic stated that the factory workers could expect gradual salary increase in the next year and a half. As of yesterday, the new president of the factory’s Management Board is Slobodan Tomovic.
|