Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Gubitak NIS-a po džepu malih akcionara

Nominalnu vrednost akcija od 500 dinara dodatno će oboriti tržište. – Teško je proceniti koliko bi u ovom času akcije NIS-a vredele na berzi

Cena akcija posle dogovora: rafinerija nafte u Pančevu (Foto Beta) Gubitak Naftne industrije Srbije od osam milijardi dinara u 2008. neće automatski uticati na smanjenje osnovnog kapitala NIS-a, odnosno nominalne vrednosti akcija od oko 500 dinara, ali će neminovno oboriti vrednost akcija u budućem trgovanju, potvrđuju u toj kompaniji.

Kolika će biti realna vrednost NIS-ovih akcija i da li će one dostići onoliku cenu koliko je za nju pre godinu dana platio „Gaspromnjeft”, biće poznato posle prvih dogovora o njihovoj kupoprodaji.

„Gaspromnjeft” je obavezan da do februara 2011. pošalje svim akcionarima NIS-a predlog o otkupu akcija po ceni kontrolnog paketa, odnosno ne manje od 4,8 evra za jednu akciju. Teško je, međutim, proceniti kolika je sada tržišna vrednost akcija, jer je ona rezultat dogovora koga još uvek nema. Tržišna vrednost će se utvrditi tek kada počne trgovina NIS-ovim akcijama.

Činjenica je da dobit, kao i gubitak neposredno utiču na tržišnu vrednost NIS-a, te ako bi se danas trgovalo akcijama, njihova cena bi, zbog gubitaka, znatno pala.

U navedenoj kompaniji ističu da će posle utvrđivanja finansijskih izveštaja za 2008. Skupština akcionara i Upravni odbor NIS-a razmotriti načine pokrivanja gubitka. Nezavisna revizija, sprovedena lane, pokazala je da je NIS poslovao s gubicima ne samo 2008, već i ranijih godina, što znači da svojim akcionarima nije donosila dobit već gubitke.

Osim toga, ocena revizorske kuće „Dilojt” prema kojoj je NIS uoči prodaje „Gaspromnjeftu” vredeo dve milijarde evra i pozitivno poslovao, nije uključivala dugove od oko milijardu dolara za koje je kompanija radeći u minusu 2008. godine, bila primorana da uzima kredite, kako bi pokrila svoje troškove.

Na pitanje da li je suma koju je „Gaspromnjeft” platio za jednu akciju, 4,8 evra, kao i vrednost svih akcija kompanije – 900 miliona evra odgovarajuća, nezvanično se saznaje da je to cena koja odgovara i prodavcu i kupcu.

Očigledno je da se dugovi kompanije pri kupovini akcija odbijaju od vrednosti kompanije, a u NIS-u su dugovanja umanjila vrednost kompanije na milijardu dolara.

Po tvrdnjama iz kompanije, Naftna industrija Srbije namerava da maksimalno skrati zakonom određeni rok od godinu dana i sprovede transformaciju u otvoreno akcionarsko društvo, što je preduslov da akcije budu na berzi. Kako objašnjavaju, pripremne procedure za transformaciju NIS-a u otvoreno akcionarsko društvo i početak trgovanja akcijama kompanije na berzi treba da budu završene do juna 2010. godine.

Zakonodavstvo propisuje da ukoliko broj akcionara posle godinu dana bude veći od 100, društvo automatski postaje otvoreno.



Država direktno prodaje zemljište

Svim investitorima stvara se mogućnost da direktno od vlasnika kupuju građevinsko zemljište, eliminišući posrednike

Prvi put posle 1958. godine: gradsko građevinsko zemljište u privatnoj svojini (Foto D. Jevremović) Svi domaći i strani investitori uskoro će moći direktno od države i opština da kupuju građevinsko zemljište u Srbiji, izjavila je pomoćnica ministra za životnu sredinu i prostorno planiranje Aleksandra Damnjanović Petrović, najavljujući da će do kraja januara Vlada Srbije razmatrati uredbe koje će to omogućiti . „Svim investitorima, bili oni domaći ili strani, mali ili veliki, stvara se pravna mogućnost da direktno od vlasnika kupuju građevinsko zemljište, eliminišući time posrednike u prometu nepokretnosti”, rekla je pomoćnica ministra na okruglom stolu u Privrednoj komori Srbije.

Na skupu su predstavljeni Nacrt uredbe o kriterijumima i postupku za utvrđivanje visine naknade po osnovu konverzije prava za lica koja imaju pravo na konverziju uz naknadu i Nacrt uredbe o uslovima i načinu za otuđenje ili davanje u zakup građevinskog zemljišta po ceni, odnosno zakupnini koja je manja od tržišne cene, odnosno zakupnine i za otuđenje, odnosno davanje u zakup građevinskog zemljišta bez naknade, koje bi prema rečima Aleksandre Damnjanović Petrović, trebalo do kraja meseca da se nađu pred vladom.

Prvi put posle 1958. godine predviđena je mogućnost privatne svojine na gradskom građevinskom zemljištu, podsetila je ona, napominjući da će uredbama biti precizirani kriterijumi radi smanjivanja mogućnosti za korupciju.

Kako je objasnila, država, autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave, po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, vlasnici su na gradskom građevinskom zemljištu. „Stvara se mogućnost da svi vlasnici građevinskog zemljišta u javnoj svojini mogu njime samostalno raspolagati – direktno prodavati i davati u zakup građevinsko zemljište”, navela je ona, ukazujući da se to odnosi i na najavljeni projekat masovne izgradnje neprofitnih stanova, koji bi prema ranijim najavama trebalo da počne u martu.

Ona je ocenila da bi cene zemljišta trebalo uskoro da padnu, što će uticati na smanjenje cena stambenog kvadrata, s obzirom da zemljište u toj ceni učestvuje 25 odsto.

Prema njenim rečima, uredbom će biti obuhvaćena izgradnja objekata socijalnog stanovanja, ekonomski razvoj, uređivanje komunalnih delatnosti kroz izgradnju potrebnih objekata.

Predstavnici investitora su na okruglom stolu optužili Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje da sprovodi reviziju privatizacije, napominjući da su pre donošenja novog zakona o planiranju i izgradnji imali problem da objasne stranim investitorima šta znači pravo korišćenja zemljišta, a sada ne mogu da im objasne zašto moraju još jednom da plate to isto pravo.

Predstavnici pojedinih firmi su istakli da ne žele da budu vlasnici zemljišta, već da zadrže svoje pravo koje su već platili i koje im je država garantovala.

Savetnik u Odboru za građevinu PKS Aca Popović je kazao da uredba o konverziji zemljišta otvara pitanje koliko će biti ukočen postupak investiranja. „Ulazimo u jedan vrlo komplikovan proces, ali taj postupak ide u pravcu privlačenja neophodnih stranih investicija, odnosno postavlja se pitanje da li će rešavanje imovinskih odnosa biti privlačno za strane investitore”, rekao je Popović.



Samo Telenor dao ponudu za fiksnu
Beograd -- Na tenderu za drugog operatera fiksne telefonije u Srbiji jedinu ponudu dala je norveška kompanija Telenor, koje je već mobilni operator u Srbiji.


Republička agencija za telekomunikacije otvorila je ponude na tenderu za drugog operatera fiksne telefonije. Svoju ponudu dostavila je samo kompanija Telenor Srbija, iako su dokumentaciju za učešće na tenderu otkupile četiri firme. Na otvaranju ponuda je rečeno da je Telenor je dostavio svu potrebnu dokumentaciju i da će finansijska ponuda biti otvorena do 18. januara.

Kako je ranije objavljeno, dokumentaciju za učešće na tenderu otkupile su, pored kompanije Telenor Srbija, i Vip mobajl, koje takođe ima dozvolu za mobilnu telefoniju, srpsko-američka Konsing grupa i kiparski „Kerseiko trending limitid“.

Pravo učešća na tenderu imale su telekomunikacione kompanije koje imaju više od milion pretplatnika telekomunikacionih usluga i koje su u 2008. godini imale prihod veći od 200 miliona evra. Uslov za učešće na tenderu bila je i uplata depozita ili dostavljanje bankarske garancije od deset miliona evra.

Nakon dobijanja licence, nova kompanija za fiksnu telefoniju trebalo bi da počne sa izgradnjom svoje telekomunikacione mreže što bi značajno odložilo pružanje usluga gradjanima, tako da se planira zakup postojeće Telekomove infrastruktre. Dobijanje nove licence okončalo bi monopol Telekoma na tržištu telekomunikacija koji je po zakonu istekao još juna 2005. godine.

Licenca se izdaje na 10 godina uz mogućnost produženja za narednih 10 godina u skladu za propisima, navodi se u oglasu. Ukoliko pobednik tendera nema sedište na teritoriji Srbije dužan je da u Srbiji osnuje kompaniju u kojoj će biti jedini vlasnik i na koju će biti preneta licenca.

Izvršni direktor korporativnih poslova Telenora Goran Vasić kaže da je ta kompanija spremna da i dalje ulaže u sektor telekomunikacija u Srbiji, kako bi ponudila najbolje usluge za građane. "Uslove iz licence Telenor je sposoban da zadovolji najkasnije za godinu dana, kada je reč o tehničkom delu. Telenor će i dalje ulagati u svoju infrastrukturu, dok će deo biti iznajmljen od Telekoma", najavio je Vasić.

Na pitanje da li se, ako uđu na tržište Srbije, mogu očekivati jeftinije usluge Vasić kaže da je “to je malo teško pitanje. Ja za sada, u ovom trenutku, ne bih razgovarao o cenama. Želim samo da podvučem i mislim da vi svi treba da znate da je tržište Srbije najjeftinije u regionu i u Evropi”.

Konsig: Nepotpuna dokumentacija

Srpsko-američka kompanija Konsing je saopštila da je odustala od učešća na tenderu za drugog operatera fiksne telefonije u Srbiji jer konkursna dokumentacija nije bila potpuna. Kako se precizira u saopštenju, u konkursnoj dokumentaciji, koju je Konsig otkupio, nije bilo ključnih elemenata za biznis plan, među kojima je cena usluga za korišćenje infrastrukture.

Republička agencije za telekomunikacije (Ratel) je Konsig grupi odgovorila da će se cene direktno dogovarati sa operaterom koji ima značajan tržišni udeo, uz eventualnu medijaciju Agencije.

"Nisu pružene ni garancije da se i tako dogovorene cene neće menjati, kao ni informacije koliki je minimalni vremenski period do raspisivanja prvog narednog nadmetanja za izdavanje nove licence za operatera fiksne telefonije", navela je Konsig grupa.

Kako se ističe, američka kompanija “Komgrup internešnel”, koja je većinski vlasnik Konsinga, uspostavila kontakt sa dva velika američka telekomunikaciona operatera koji su bili zainteresovani za partnersko ulaganje u drugog fiksnog operatera u Srbiji.

U Konsigu su istakli da zbog nepotpune konkursne dokumentacije nisu bili u mogućnosti da stranim partnerima daju informacije o obimu I isplativosti ulaganja u taj projekat i odustali od davanja ponude za licencu.


Mayor blames NBS for exchange rate
BELGRADE -- Belgrade Mayor Dragan Đilas says the only one to blame for a dramatic drop in the value of the dinar is the National Bank of Serbia (NBS).

Đilas spoke in Belgrade this Tuesday to add that the slide of the dinar against the euro in the past ten days was not caused by the Serbian government that sold over EUR 400mn, which were exchanged for RSD 47bn in order to cover the budget deficit.

Đilas calculated that the NBS could stand to earn over EUR 10mn from the last drop of the dinar.

The Belgrade mayor told Belgrade tabloid Press that the NBS “profited well” from this situation, since the NBS bought euros from the government at the exchange rate of RSD 94 for one euro, and then sold euro for over RSD 97.

“They behave as if they were an exchange office! If all RSD 400mn were sent back to the foreign exchange market, the profit would be over 10mn,” Đilas said.

He added that the stronger euro would increase energy prices that those whose salaries had been reduced by about ten percent would now pay higher prices of heating and transport, “and that is not realistic in a crisis like this”.

“We are destroying prosperous companies and successful towns in order for someone to brag before the International Monetary Fund (IMF), or someone else. Enough with the stories about the economy that caused the drop in the exchange rate,” Đilas was quoted as saying.


Telenor in only bid for second landline operator
BELGRADE -- Telenor is the only company that on Tuesday presented its bid for obtaining the license for Serbia’s second landline operator in Serbia.

The Republic Telecommunication Agency (RATEL) confirmed this is a statement in Belgrade today following the opening of bids.

Reporters were also informed that the financial part of Telenor's bid would be made public on January 18.

The companies that purchased the tender documentation were Telenor, VIP Mobile, the Cyprus-based Kerseyco Trading Limited and Serbian-American Konsing Group.

The license for second landline operator is granted for a period of ten years, and it can be extended if all required conditions are met.

RATEL Executive Director Milan Janković told Tanjug on Monday that competition in that field was being introduced for the first time, which, as he put it, would make it possible for the citizens to use new services.

Serbia’s only landline operator at this point is state-run Telekom Srbija.

Norway’s Telenor holds one of Serbia’s three mobile telephony licenses.


Budžetski deficit na kraju 2009. manji od predviđenog rebalansom
Srbija je na kraju minule godine imala budžetski deficit od 93,8 milijardi dinara, pošto su prihodi bili 619,4 milijardi, a rashodi 713,2 milijarde dinara, objavilo je Ministarstvo finansija.

Rebalansom budžeta za 2009. godinu predviđeno je da budžetski deficit bude 104,9 milijardi dinara, pošto su rashodi predviđeni na nivou od 719,8 milijardi dinara, a prihodi 614,9 milijardi dinara. Prihodi budžeta u decembru bili su 62,4 milijarde dinara, što je 5,9 milijardi dinara više nego u novembru, dok su rashodi bili 76,3 milijarde dinara, odnosno za 17,5 milijardi dinara više nego u novembru. Tokom prošle godine najveći prihodi budžeta ostvareni su od poreza na dodatu vrednost - 296,9 milijardi dinara, a naplata PDV-a u decembru bila je 24,9 milijardi dinara, što je za 938 miliona manje nego u novembru.

Od akciza je u 2009. ostvaren prihod od 119,8 milijardi dinara, a od poreza na dohodak građana od 71,3 milijarde dinara.

Neporeski prihodi bili su 44,9 milijardi dinara, a od carina je prihodovano 48 milijardi dinara. Najveći izdatak budžeta bili su transferi organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja - 261,9 milijardi dinara, rashodi za zaposlene bili su 177,7 milijardi dinara, a socijalna zaštita iz budžeta 73,4 milijarde.


Blag rast zaduženosti građana - krediti dostigli 385,6 milijardi dinara
Kreditna zaduženost građana Srbije tokom 11 meseci prošle godine imala je umereni rast od 1,3%, sa 380,7 milijardi na 385,6 milijardi dinara, poslednji su podaci Udruženja banaka Srbije.

Najveći pad zabeležen je kod gotovinskih kredita - za 31,8%, dok je procentualno najveći rast zabeležen kod stambenih i potrošačkih kredita.

Smanjen je i obim gotovinskih kredita sa 142,1 milijardu dinara početkom prošle godine na oko 97 milijardi dinara na kraju novembra, pri čemu je u tom mesecu zabeleženo njihovo smanjenje.

Rast beleže stambeni i potrošački zajmovi. Tokom 11 meseci 2009. godine stambeni krediti i krediti za adaptaciju zabeležili su rast od 24,3%, odnosno sa 170,4 milijardi dinara na 211,8 milijardi dinara, a u novembru su porasli za 1,2%. Potrošački krediti povećani su za 22,8%, sa 21,2 milijarde dinara na oko 26 milijardi dinara, a u novembru je njihov obim povećan za 2,2%.

Poljoprivredni krediti su u prošloj godini imali umereniji rast od 8,4%, sa 20,5 milijardi na 22,2 milijarde dinara.

Kašnjenje građana u otplati kredita od početka januara do kraja novembra prošle godine imalo je blag porast, pošto je učešće docnje, odnosno kašnjenja većeg od 60 dana, u ukupnom dugu povećano sa 1,5% na 3,1%.


Ruski "Segezha Packaging" gasi fabriku papirne ambalaže "Korsnas" u Bačkoj Palanci
Ruski "Segezha Packaging", vlasnik bivšeg proizvođača papirne ambalaže "Korsnas" u Bačkoj Palanci, saopštio je da je odlučio da zatvori fabriku, zbog čega će 61 radnik ostati bez posla.

Fabrika je bila vodeći proizvođač vreća od najkvalitetnijeg papira za pakovanje šećera, brašna, cementa i druge rasute robe, ali se ruski vlasnik odlučio na zatvaranje, jer nije uspeo da proda više od sto miliona vreća godišnje.

Slična sudbina, kažu radnici, očekuje i slične fabrike u Turskoj i Španiji.

"Hladan tuš" usred zime iznenadio je radnike, budući da ništa nije ukazivalo na likvidaciju firme. Plate su bile redovne i u nivou republičkog proseka, a sve obaveze prema državi, porezi i doprinosi za socijalno i penziono osiguranje, redovno su podmirivani.

Informacije kojima radnici sada raspolažu, govore da oni neće dobiti nikakvu otpremninu.

Godine 1977, ondašnja štamparija "Branko Bajić" i švedski "Korsnas", u to vreme najveći svetski proizvođač prirodne ambalaže, potpisali su ugovor o zajedničkom ulaganju, a Šveđanima je pripao većinski deo imovine nove firme, odnosno kasnije čitava fabrika. Posle smrti švedskog vlasnika 2006. godine, naslednici su palanačku firmu prodali ruskim partnerima.


Švedska pomaže trgovinu u privredama u razvoju Centralne i Istočne Evrope sa 125 mil USD
Švedska će obezbediti 125 mil USD za povećanje kredita za finansiranje trgovine u
privredama u razvoju u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), gde je zbog globalne finansijske krize smanjen obim poslovanja.

Sporazumom Međunarodne finansijske korporacije (IFC) i Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida) predviđeno je da se obezbede garancije bez pokrića za globalne i regionalne banke koje finansiraju trgovinu na tržištima u razvoju u regionu CIE.

Garancije će dobiti banke na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Belorusije, Gruzije, Kosova, Makedonije, Moldavije, Turske i Ukrajine, saopštio je IFC.

Sporazum je postignut u okviru druge faze Programa za globalnu trgovinsku likvidnost kojim upravlja IFC, afilijacija Svetske banke.

U prethodnih šest meseci kroz taj Program je isplaćeno više od 900 mil USD za podršku trgovinskih transakcija u vrednosti od 2,2 mlrd na tržištima u razvoju.

Garancije bez pokrića će podstaći banke da obezbede kredite za finansiranje trgovine pošto će doprineti smanjenju kreditnog rizika povezanog sa ponovnim ulaskom ili ekspanzijom na tržištima u razvoju.

IFC planira da obezbedi dodatna sredstva u istom iznosu kao i Sida i da upravlja tim paketom mera.

- Novi instrument će u velikoj meri doprineti jačanju privrede u Centralnoj i Istočnoj Evropi, jednom od regiona koji je najteže pogođen svetskom ekonomskom krizom - istakao je direktor IFC Lars Thunell.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta