Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Pumpanje” dve milijarde evra u privredu

Na današnjoj sednici vlade pred ministrima – paket mera za ublažavanje ekonomske krize i četiri prateće uredbe. – Cilj je da se smanji nelikvidnost, sačuvaju postojeća i, eventualno, otvore nova radna mesta

Nastavlja se podrška države za kupovinu automobila Država i banke će ove godine u privredu „upumpati” dve milijarde evra kroz subvencionisane kredite za likvidnost, potrošnju i investicije, ali i preko dotiranih stambenih zajmova. Izraženo u dinarima, za taj program podrške je iz budžeta izdvojeno 3,54 milijarde dinara, dok će bankarski sektor plasirati 90 milijardi. Sve to ukoliko vlada na današnjoj sednici na predlog Ministarstva ekonomije usvoji program pomoći i četiri prateće uredbe.

– Cilj je da se smanji nelikvidnost, sačuvaju postojeća i eventualno otvore nova radna mesta – objasnio je na jučerašnjoj konferenciji za štampu Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije. – Nastavljamo sa primenom mera za ublažavanje ekonomske krize, kako bismo ostvarili blagi privredni rast. Procena Međunarodnog monetarnog fonda je da će on biti 1,5 odsto, dok je moja prognoza da će ekonomski rast biti oko dva odsto – uveren je Ćirić.

Za razliku od prošle godine kada je država subvencionisala pet odsto kamate na kredite namenjene za likvidnost, ovogodišnji program podrazumeva da država dotira četiri procenta. Maksimalni iznos kamate nije ograničen, jer će to ove godine umesto države učiniti tržište. Privrednici će tako moći da stanu u red za zajmove od 20.000 evra do osam milijardi evra za velika izvozna preduzeća. Rok otplate je godinu dana, a vlasnici firmi moraće, kao i lane, da se obavežu da neće otpuštati zaposlene.

– Nacionalna služba za zapošljavanje već je krenula u kontrolu po preduzećima kako bi ustanovila da li su se korisnici kredita pridržavali ove obaveze – istakao je Ćirić.

On je dodao da će država dotirati i dinarske kredite, koje će banke odobravati po maksimalnoj kamatnoj stopi od osam odsto. Odnosno, kamata će se računati tako što će se od referentne kamate Narodne banke Srbije (koja trenutno iznosi 9,5 procenata) oduzeti 1,5 odsto.

Osim kratkoročnih kredita za likvidnost, banke će odobravati i subvencionisane investicione kredite sa rokom otplate od tri do pet godina i počekom od godinu dana.

I ove godine građani će moći, uz pomoć države, po povoljnijim uslovima da kupe automobil, traktor, poljoprivredne mašine, nameštaj, ali i građevinski materijal, kućne aparate i mašine.

Nadležno ministarstvo obezbedilo je i dve milijarde dinara za nastavak programa subvencionisanih stambenih kredita za novogradnju.

Aleksandar Jović, direktor Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, ponovio je da je cilj ovog programa da država građanima pomogne da dođu do krova nad glavom, ali i upošljavanje što većeg broja domaćih građevinskih firmi. Na pitanje „Politike” kog je investitora država prošle godine najviše subvencionisala, odnosno koje je preduzeće, od ukupno 900 odobrenih stanova, prodalo najviše nekretnina, Jović odgovara:

– Precizne podatke nemamo, ali nijedan investitor nije učestvovao sa više od 4,5 odsto u ukupnoj prodaji. I pravna i fizička lica su bili prodavci. Država je prošle godine umesto prvobitno planiranih 400 miliona dinara, izdvojila još dodatnih 350 miliona, što je više od očekivanog iznosa. Ove godine ta suma iznosi dve milijarde dinara – objasnio je Jović.

On je podsetio da uslovi za građane ostaju isti, pa će tako maksimalan iznos kredita biti 100.000 evra, kupac obezbeđuje minimalno učešće od pet odsto, država subvencioniše 20 procenata, dok banke obezbeđuju preostalih 75 odsto. Ti zajmovi su beskamatni sve do 31. oktobra 2012. godine.



Nerealni zahtevi radnika iz Kuršumlije

Prema oceni državnog sekretara Nebojše Ćirića, svako ima pravo na štrajk, ali blokada magistralnog puta ne može da bude rešenje.

– Prošle godine radnicima „Kopaonika” iz Kuršumlije uplatili smo doprinose za zdravstveno osiguranje, stigao je i zahtev za povezivanje radnog staža. Moram da kažem da su ostali zahtevi nerealni, jer država po zakonu ne može da ih ispuni. Još nijednom preduzeću nisu otpisani dugovi, nerealno je tražiti od države da uloži 300–400 miliona evra u preduzeće koje nema nikakvu perspektivu. Ulažemo napore da nađemo strateškog investitora, zasad je jedna firma bila zainteresovana. Spremni smo da preduzeće damo i u najam kako bismo pokrenuli proizvodnju – objasnio je Ćirić.



Banke otporne na krizu

Bankarski sektor u Srbiji ostao bi stabilan čak i da se u 2010. i 2011. godini pogorša makroekonomska situacija, saopštila je danas Narodna banka Srbije

"Rezultati stres testova, objavljeni početkom oktobra prošle godine, pokazali su da bankama, u slučaju realizacije pretpostavljenog pesimističkog makroekonomskog scenarija za 2009. i 2010. godinu, nije potrebna vanredna, preventivna dokapitalizacija", navodi se u saopštenju.

NBS je, u sklopu redovnog praćenja finansijskog stanja banaka i stabilnosti bankarskog sektora, u 16 banaka, koje čine 80 odsto bilansne sume bankarskog sektora u Srbiji, ponovila stes test, na kreditni rizik u slučaju nepovoljnih ekonomskih kretanja u 2010. i 2011. godini.

Dobijeni rezultati, kako je istakla centralna banka, potvrdili su da je bankarski sektor visoko kapitalizovan i otporan na makroekonomske šokove, odnosno da sa postojećim kapitalom i rezervama može da pokrije sve projektovane gubitke i da, nakon toga, ostane iznad regulatornog minimuma.

"I u slučaju pretpostavljenog pesimističkog scenarija, pokazatelj adekvatnosti kapitala bi i dalje ostao iznad propisanog minimuma od 12 odsto, odnosno sa početnih 22,36 odsto u 2010. bi se smanjio na 16,04 odsto, a u 2011. godini na 15,16 odsto", navela je NBS.



Do Londona za manje od 100 evra
Na Aerodromu "Nikola Tesla" značajno je uvećan obim saobraćaja ka Evropi nakon ukidanja viza za države potpisnice Šengenskog sporazuma, a obim saobraćaja će po svemu sudeći nastaviti da raste. Kako "Blic" nezvanično saznaje, pregovori Aerodroma "Nikola Tesla" sa mađarskim niskotarifnim avio-prevoznikom "Viz erom" su u završnoj fazi, a ova kompanija bi u početnom periodu iz Beograda letela ka dve evropske destinacije - London i Dortmund.

Tako bi Beograd dobio još jednu direktnu vezu sa glavnim gradom Ujedinjenog Kraljevstva, s obzirom na to da na ovu destinaciju već lete "Jat ervejz" i "Britiš ervejz".
Inače, Aerodrom "Nikola Tesla" saopštio je da je od 19. decembra broj putnika ka evropskim metropolama povećan za više od 20 odsto u odnosu na isti period prošle zime. Od velikih gradova najveći porast broja putnika je ka Milanu (45 odsto), Minhenu (44 odsto), Pragu (40 odsto), Rimu (32 odsto) i Beču (30 odsto), dok je na nedavno uvedenoj liniji ka Budimpešti popunjenost aviona blizu 80 odsto.
Kada je mađarski "Viz er" u pitanju, predstavnici ove kompanije su krajem prošle godine već dolazili u našu prestonicu i tada je najavljeno da bi ova kompanija letela iz Beograda do više destinacija u Evropi, kao i da su spremni da u Beogradu naprave svoju bazu. Za prvo vreme poslovanja izvesne su dve pomenute linije, dok se ideja o bazi ne bi realizovala u početnom periodu poslovanja. "Viz er" je, inače, kompanija koja sleće na britanski aerodrom u Lutonu, koji je bazični za mnoge niskotarifne prevoznike, kao što je na primer britanski "Izi džet" koji ga koristi i kao svoje sedište. Aerodrom godišnje opslužuje oko 10 miliona putnika i ima odlično organizovan prevoz do centra Londona.
Kao i kod svih niskotarifnih kompanija, i kod "Viz era" važi pravilo da najjeftinije karte treba rezervisati nekoliko meseci ranije pre putovanja. Tako se na sajtu "Viz era", primera radi, mogu naći povratne karte za Budimpeštu po ceni nižoj od 100 evra, ukoliko se putuje u oktobru. S druge strane, onaj ko reši da iz Bukurešta putuje do Londona već u februaru, treba da računa sa najnižom cenom karte od 189 evra. Trenutno kod domaćeg avio-prevoznika "Jat ervejza" moguće je za polovinu februara kupiti povratnu kartu do Londona za 23.206 dinara, odnosno oko 240 evra.
U Srbiji već saobraćaju tri lou kost kompanije, a od 1. februara će stići i poznati loukoster "Niki" u vlasništvu slavnog vozača formule Nikija Laude, koji će leteti iz Beograda do Beča. Cena povratne karte kod ovog prevoznika kreće od 58 evra sa svim taksama.

Kuda sve leti „Viz er“
Kompanija „Viz er“ leti na više evropskih destinacija sa aerodroma u Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Ukrajini i Češkoj. U pitanju je 150 destinacija u 21 zemlji. Leti isključivo avionima marke „Erbas“ i u floti ih trenutno ima 26. Najatraktivnije destinacije su: Barselona, London, Madrid, Milano, Palma de Majorka, Venecija, Napulj i Rim.

Nove kompanije na srpskom nebu
- “Malev” (Beograd-Budimpešta)
- “Tarom” (Beograd-Bukurešt)
- “Ejdžijan erlajnz” (Beograd-Atina)
- “Niki” (Beograd-Beč)
- “Vind džet” (Niš-Bolonja)

Kompanije koje se očekuju
- “Adria ervejz” (Beograd-Ljubljana)
- “Kroacija erlajnz” (Beograd-Zagreb)
- “Er Baltik” (Beograd-Riga)

Najbolja veza sa Bečom
Kompanija „Ostrijan erlajnz“ uvela je treći dnevni let ka Beču, čime će austrijska prestonica od 1. februara, kada počinje da leti niskotarifni prevoznik „Niki“, postati grad s kojim će Beograd biti najfrekventnije povezan.


Serbian Conveyor Belt Producer Kolubara Univerzal To Start Trading on BSE on Jan 20

The shares of Serbian conveyor belt manufacturer Kolubara Univerzal, controlled by German-based ContiTech, will start trading on the Belgrade bourse's unofficial market on January 20, the bourse said.

The stocks will be traded on the single-auction price segment of the unregulated market, the Belgrade Stock exchange said in a statement on Tuesday.

All 49,634 Kolubara Univerzal stocks that will be listed for trading have a par value of 18,905 dinars ($280/193 euro) each. The indicative price for their debut trading is set at 30,883 dinars/share, the statement said.

ContiTech Rubber Industrial KF owns 70% of Kolubara Univerzal, Serbia’s Privatisation Registry – 17.5%, while the remainder is in the hands of smaller shareholders, data from the Central Securities Depository and Clearing House showed on Wednesday.

ContiTech Group is a division of German auto supplier Continental AG. ContiTech specialises in rubber and plastics technology in the non-tire rubber sector.

Serbia sold 70% of Kolubara Univerzal to the Greek arm of global ContiTech conveyor belt producer, Imas S.A., for 11 million euro ($15.6 million) in September 2008.



Serbian Banks To Lend 90 Bln Dinars (925 Mln Euro) in Soft Loans This Year

Serbian banks will disburse 90 billion dinars ($1.34 billion/924.7 million euro) this year under the government’s soft loan programme aimed at cushioning the blow of the global financial crisis on the country's companies, the government said on Wednesday.

The government has allocated 3.5 billion dinars towards the programme, state secretary with the Economy Ministry, Nebojsa Ciric, told a news conference.

Liquidity loans with a foreign currency clause under the programme will bear an interest rate of 4.0%, down from 5.5% last year, Ciric said. Liquidity loans in local dinar currency will be extendde at interest rates 1.5 percentage points below the Serbian central bank's key repo rate, currently set at 9.5%.

To qualify for the soft loans in 2010, borrowers must maintain the same number of employees they employed on December 31, 2009 Ciric said. The loans will have a repayment period of 12 months.

Long-term investment loans will be extended at 5.0% interest rate, or which the government will cover 3.5%, Ciric added. The loans will have a repayment period of three to five years.


Commercial banks disbursed 1.1 billion euro in soft loans in 2009 under the government’s programme aimed at combatting the adverse effects of the crisis. The government in Belgrade pitched in 55 million euro of the total amount.

Ciric also said the government will hand out 2.0 billion dinars in soft loans to households towards the purchase of new apartments in 2010, aiming to help the construction sector recover.

The government will foot mortgage interest rates until the end of October, 2012, after which homebuyers will pay an annual interest rate of 2.3%-2.6%, Ciric said. The government lent 750 million dinars in 2009 under the same programme.

Serbia's September construction output, measured by the estimated value of completed projects, increased by 4.2% year-on-year, data from the country's statistics office showed earlier this month.

Construction output in September was 30.8% lower than a month earlier. A total of 753 construction permits were issued in September, down 29.1% from a year earlier.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta