Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ministarka demantuje guvernera

Direktorka Trezora i viceguverner, zadužen za monetarnu politiku, zajedno su pravili plan isplata države, a i kupovina dinara za devize koje je država povukla od MMF-a bila je najavljena, kaže ministarka finansija

Diana Dragutinović: Za preokret, kad su u pitanju očekivanja u vezi sa kursom, najvažniji je kredibilitet NBS Deficit u budžetu bio je poznat i nije mogao da bude iznenađenje ni za koga, pa ni za Narodnu banku Srbije, izričita je ministarka finansija Diana Dragutinović koja se nikako ne slaže sa ocenom da nije bilo usaglašenih poteza između države i NBS pre udara na dinar. Jer, direktorka Trezora i viceguverner, zadužen za monetarnu politiku, zajedno su pravili plan isplata države, tvrdi ministarka finansija. A i kupovina dinara za devize koje je država povukla od MMF-a bila je najavljena, otkriva za „Politiku” ministarka Dragutinović.

– Najpre, sama procedura povlačenja deviza trajala je skoro dve nedelje i obavljala se preko NBS, koja je fiskalni agent države. Uz to, država prodaje devize Narodnoj banci a ne poslovnim bankama. Kao treće, najveći deo dinara nastalih prodajom deviza je netaknut, odnosno nalazi se na računu države kod NBS i nije uticao na rast likvidnosti. Konačno, decembarski deficit od 12 milijardi pokriven je trezorskim zapisima u iznosu od osam milijardi, a ostatak, dakle četiri milijarde dinara iz dodeljenih sredstava – napominje ona.

Dakle, samo četiri-pet milijardi dinara je moglo uticati na rast likvidnosti. U poređenju sa nekoliko milijardi evra koje je NBS „sterilisala” u periodu od 2006. do 2008. godine, ne bi se reklo da je to neki značajniji napor. Pri tome, ovaj rast likvidnosti bio je privremen jer je država od 4. do 12. januara povukla 12 milijardi dinara, dakle smanjila likvidnost. O tome svedoči rast depozita države na računu kod NBS, objašnjava ministarka u brojkama poteze pre havarije kursa dinara.

Pa ipak, kurs se još nije stabilizovao. Zašto? Zato što su, kako ukazuje i ministarka finansija, uzroci na drugoj strani.

Slabljenje dinara počelo još krajem oktobra, podseća Dragutinovićeva, kada je evro bio ispod 93, da bi već sredinom decembra dostigao 96 dinara. Ne ulazeći u diskusiju koji bi kurs odgovarao našoj privredi, a imajući u vidu stopu inflacije, visinu spoljne zaduženosti i platnobilansni deficit, ministarka finansija je sigurna da je (u odsustvu znatnijeg priliva kapitala) kurs presudno određen platnobilansnim kretanjima. Povećani uvoz, koji je karakterističan za poslednji kvartal, uticao je na rast tražnje za devizama. Drugi verovatni faktor je smanjenje zaduženosti privatnog sektora, kao što je to bilo krajem prošle godine, što će se sa sigurnošću znati tek kada budu raspoloživi podaci o stanju duga privatnog sektora.

A kad kurs počne da se pomera, već je poznato, ugrade se negativna očekivanja koja dalje utiču na pomeranje kursa.

– Za preokret, kad su u pitanju očekivanja u vezi sa kursom, najvažniji je kredibilitet NBS. Nezavisnost NBS i ciljane inflacije omogućavaju da monetarna politika ne bude talac fiskalne. Dakle, na sve šokove koji prete da ugroze ciljanu inflaciju, a NBS je ta koja procenjuje, uključujući i promene u fiskalnoj politici, Narodna banka može i treba da odgovori – zaključuje ministarka finansija.



Dinar uspeo blago da ojača

Domaća valuta juče je uspela da ojača za oko 23 pare tako da će srednji kurs danas iznositi 97,09 dinara za evro što, prema mišljenju stručnjaka, ukazuje na to da su efekti šoka izazvanog puštanjem velike količine dinara na tržište radi isplate budžetskih korisnika, dostigli svoj vrhunac, te da bi eventualno novo veće slabljenje dinara u narednim danima eventualno moglo biti izazvano psihološkim razlozima, a ne realnim ekonomskim faktorima


Međusobne optužbe NBS-a i Vlade Srbije oko toga da li je za depresijaciju dinara kriva država zato što je u kratkom roku upumpala milijarde dinara u opticaj ili centralna banka koja to nije predvidela i prodajom deviznih rezervi apsorbovala taj šok, juče su utihnule (na šta uticaja sigurno ima i činjenica da guverner nije u zemlji), ali ekonomisti ocenjuju da zapravo nisu krivi ni jedni ni drugi, već da je problem slaba privreda, koja uslovljava i niži kurs.

Goran Nikolić iz Instituta za evropske studije očekuje da će zbog pritisaka, Narodna banka Srbije u narednim danima sprečavati da dinar oslabi, ali da bi, imajući u vidu deklarisanu politiku za ovu godinu, koja obuhvata smanjenje referentne kamatne stope i obavezne devizne rezerve, dinar u toku godine mogao da bude još slabiji.

- Sve to bi se dogodilo i da nije bilo turbulencija izazvanih puštanjem dvadesetak milijardi dinara u promet, mada mnogo kasnije. NBS povlači dobre poteze, a optužbe koje joj iz vlade stavljaju na teret i koje ona upućuje vladi, posledica su toga što su obe institucije bile u nezgodnoj situaciji, zbog čega su se branili međusobnim okrivljavanjem. I NBS i vlada su delom u pravu oko toga ko je kriv za pad dinara, ali je činjenica da Trezor nije imao drugog izbora nego da izvrši isplatu novca u poslednja tri dana decembra, kada se završava fiskalna godina - kaže Nikolić za Danas.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nikola Fabris smatra da je promena kursa rezultat kombinacije dva faktora, rasta količine novca u opticaju, „pri čemu je objašnjenje NBS-a sasvim logično“ i određene panike, pošto zbog loših iskustava sa dinarom na prvi znak nestabilnosti kreće talas promene dinara u evre i pritiska na kurs.

- Realno posmatrano, dinar je izgubio nekoliko procenata vrednosti što nije puno. Očekujem da će se kurs sada stabilizovati, ali nije realno da može da ostane nepromenjen, kada je inflacija u Srbiji viša nego u EU, uz visok i budžetski i spoljnotrgovinski deficit. Povremeni pad dinara se ne može isključiti - kaže Fabris za naš list i dodaje da centralna banka ubuduće ne bi trebalo da dozvoli veće fluktuacije dinara, bilo na dnevnom, nedeljnom ili mesečnom nivou.

Ana Jolović iz Centra za slobodno tržište kaže za Danas da se teško može prognozirati kretanje kursa u narednom periodu, ali da je moguće da će dinar čak i da jača, ako NBS bude intervenisala. Prema njenom mišljenju, glavni problem je što „u Srbiji svako može da bude guverner i da se pravom guverneru meša u posao“.

- Privreda je pričala da je dinar previše nisko, što je smetalo izvoznicima, a sada priča da je previše visoko, kada smeta uvoznicima. Činjenica je da pomeranja kursa nisu ničija krivica, ni NBS ni vlade, jer ako želimo fluktuirajući kurs, ovo je fluktuirajući kurs. Dobar deo krivice sada se svaljuje na centralnu banku, ali je činjenica da se zbog izuzetne iscrpljenosti privrede, sada svaki poremećaj oseća mnogo jače nego ranije. Više se o kursu priča sada kada je pao za nekoliko dinara, nego pre godinu dana kada je sa 77 kurs skliznuo na 91 dinar. To je zbog panike jer se domaća valuta približava granici od 100 dinara za evro, a iz psiholoških razloga postoji uverenje da će nastaviti da raste kad dostigne tu vrednost. S druge strane, privreda je dostigla graničnu meru nelikvidnosti, kada nema više nikakve priče o razvoju, već samo o tome kako platiti poreze i plate, zbog čega se svako pomeranje dinara oseti mnogo jače nego u drugačijim okolnostima - zaključuje Jolović.

Moguća intervencija Evropske unije

Profesor Ekonomskog fakulteta Nikola Fabris ocenjuje da su veliki pritisci na Narodnu banku kontraproduktivni i da ugrožavaju njenu zakonsku nezavisnost, „pa bi čak i Evropska unija mogla da postavi pitanje ugrožavanja nezavisnosti NBS“.



Imlek otkupljuje vlastite akcije
Beograd -- Beogradski Imlek [IMLK] odlučio je da po tržišnoj vrednosti otkupi do pet odsto ukupnog broja sopstvenih akcija radi sprečavanja štete.

Imlek će sopstvene akcije sticati na Beogradskoj berzi radi sprečavanja poremećaja na tržištu hartija od vrednosti, kao i štete za kompaniju, navodi se u saopštenju.

Cenu po kojoj će sticati vlastite akcije, a ukupno je izdat 9,1 milion, odrediće direktor Imleka na osnovu informacija o trgovini na Berzi i u skladu sa finansijskim mogućnostima kompanije.

Sopstvene akcije stečene u skladu sa odlukom mlekarska industrija će otuđiti najkasnije godinu dana od dana sticanja.

Akcijama Imleka na Beogradskoj berzi se trguje od aprila 2004. Trenutno Imlekova hartija košta 1.490 dinara. Najskuplja u poslednjih 12 meseci bila je u oktobru sa cenom od 1.850 dinara, a najjeftinija krajem januara prošle godine sa 811 dinara.


Telenor za fiksnu nudi 1,05 mil. €
Beograd -- Jedini ponuđač na tenderu za drugog operatera fiksne telefonije u Srbiji, norveški Telenor ponudio je za licencu milion i 50 hiljada evra.

Odluka o dodeli licence biće doneta na Upravnom odboru RATEL-a najkasnije do 10. februara ove godine i ukoliko Telenorova ponuda bude prihvaćena ukida se monopol na fiksnu telefoniju u Srbiji.

Na otvaranju ponude u Ratelu generalni direktor Telenora Srbija Ćel-Morten Jonsen je istakao da je ta kompanija sprema za nastavi da
investira u telekomunikacije u Srbiji, a jedan od važnih faktora jeste i adekvatan pristup infrastrukturi. On nije želeo da precizira koliko će iznositi investicije, ali je rekao da će nakon dobijanja licence Telenor odmah započeti sa izmenama postojeće mreže.

Jonsen je kazao da će Telenor, ukoliko dobije licencu, Telekomu Srbije ponuditi fer uslove za zakup telekomunikacione infrastrukture i izrazio očekivanje da će postići dogovor, pošto bi na osnovu toga Telekom mogao da zaradi više miliona evra do 2018. godine. "Ukoliko dogovor ne bude postignut važno je da Ratel reguliše to pitanja i omogući pristup infrastrukturi", kazao je on.

"Ukoliko dobijemo licencu, daćemo objektivan predlog Telekomu`o zakupu infrastrukture po istom modelu po kome mi dajemo u zakup svoju infratsrukturu u Norveškoj", najavio je Jonsen.

On je naveo da će Telenor svake godine ulagati po nekoliko miliona evra u izgradnju sopstvene infarastrukture. Za Telenor je veoma važno, istakao je generalni direktor te kompanije, da dobije mogućnost da izgradi mrežu optičkih vlakana kroz čitavu Srbiju, koja će omogućiti građanima brz protok podataka i olakšati poslovanje kompanijama. Jonsen je kazao i da se na tržištu fiksne telefononije beleže gubici, tako da sama licenca ne nosi profit, već zavisi od ulaganja u infrastrukturu.

Matić: Ponuđena cena je realna

Ministarka za telekomunikacije Jasna Matić ocenila je ovu ponudu norveške kompanije kao prihvatljivu i dodala da su toliko otprilike i ostale zemlje u okruženju koje su uvele privatne operatere za fiksnu telefoniju, naplatile svoje licence. Ona kaže da ta cena odgovara onome što fiksna telefonija u ovom trenutku nudi u Srbiji i dodaje da će se sledeće nedelje Vlada Srbije izjasniti o toj ponudi.

Matićeva je kazala da je posebno bitna volja i mogućnost da jedna velika kompanija investira u razvoj infrastrukture u Srbiji, kako bi došlo do povećanja pristupnosti širokopojasnih informacionih tehnologija.

Prema njenim rečima, drugi operator fiksne telefonije rešiće problem dvojnika i problem više od 150 hiljada zahteva za uvođenje fiksne telefonske linije, kao i sve veće zahteve građana i preduzeća koji žele da uvedu ADSL ili neku drugu širokopojasnu tehnologiju za pristup Internetu.

"Telenor će građanima ponuditi i različite pakete usluga kao što je paket fiksne i mobilne telefonije i širokopojasni pristup Internetu", istakla je Matićeva i dodala da će u dodeljivanju licence veliku ulogu imati Republička agencija za telekomunikacije (RATEL), koje je regulatorno telo na srpskom tržištu telekomunikacija.

"Ukoliko Telenor ne bude u stanju da se dogovori sa Telekomom, RATEL će biti prinuđen da nametne svoje odluke u skladu sa tržištem", istakla je ona i potvrdila da je Telenor zainteresovan za izgradnju sopstvene mreže i rekla da su se i ona i ministar za izgradnju i prostorno planiranje Oliver Dulić složili da bi to bila korisna i isplativa investicija, koju su oni spremni da podrže.

Licenca kojom će biti ukinut monopol na fiksnu telefoniju u Srbiji, daje se na deset godina uz mogućnost produženja za još 10 godina, a biće izdata u roku od osam dana od uplate celokupne naknade u budžet Srbije. Prema uslovima licence, novi operater fiksne telefonije će u roku od godinu dana morati da počne da pruža usluge građanima Srbije.

Telenor u Srbiji ima oko 2,8 miliona korisnika mobilne telefonije, a deo je norveške telekomunikacione kompanije Telenor koja posluje u 14 zemalja.

Jedini operator fiksne telefonije u Srbiji je državna kompanija Telekom Srbije koja je na kraju 2008. godine imala oko tri miliona pretplatnika.

Kovačević: Ponuda Telenora mala

Savetnik za strana ulaganja Milan Kovačević kaže da je ponuda Telenora za licencu fiksne telefonije u Srbiji mala i dodao da bi bilo moguće dobiti veću cenu i brojnije ponude da tenderski uslovi nisu favorizovali velike kompanije.

Tenderskim uslovima bilo je predviđeno da ponude mogu da dostave kompanije sa više od milion pretplatnika i 200 miliona evra prihoda u 2008. godini ili kompanija koja uplati garancija od deset miliona evra, kazao je Kovačević, koji je bio savetnik u Mobtelu čiji je većinski vlasnik bio Bogoljub Karić.

"Prava konkurencija na tržištu fiksne telefonije može se postići samo dolaskom većeg broja operatera", ocenio je Kovačević.


EPS reacts to wage hike controversy
BELGRADE -- Serbian state-owned power company EPS says an announced raise of its employees’ salaries will not come from higher electricity bills.

The agreements signed between the Serbian government and the worker unions of EPS, and Nikola Tesla Thermal power plant “have not raised employee salaries, nor the total salaries determined by the 2010 Business Plan”, the EPS public relations service told Tanjug on Thursday.

EPS stressed that the said agreements defined the way in which a smaller portion of the company net profit, determined back in October 2009, will be distributed.

The basic business premises determined at the time have not been changed to meet strikers' demands, the EPS points out.

Those payments are not part of the salary, says the EPS, adding that the agreements pose no threat to the country's macroeconomic stability, nor do they go against government recommendations on salary levels in public companies

Finance Minister Diana Dragutinović announced that the EPS wage increases, which have been approved by the government, will be paid for from the profits made from increasing the price of electricity.

Dragutinović told the Jan. 14 edition of Belgrade-based Press tabloid that the government had approved an EPS wage increase of RSD 7,000 per paycheck and added that linking wages to profit was "the least poor solution".

Serbia undertook an obligation to freeze salaries in the public sector as part of a stand-by loan arrangement with the IMF.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta