Štada ipak odustala od Galenike
Procene da bi Galenika vrlo lako mogla preći u vlasništvo Hemofarma, odnosno nemačke Štade, vlasnika vršačke fabrike lekova, po svoj prilici pale su u vodu
Aksel Miler, viši potpredsednik korporativnih komunikacija u "Štada grupi", kaže da nisu zainteresovani za kupovinu zemunske fabrike lekova, a i ako su samo pre nekoliko dana iz "Hemofarma" još jednom potvrdili interesovanje za otkup tenderske dokumentacije za prodaju "Galenike".
"Zahvaljujući 'Hemofarmu', "Štada grupa" je veoma dobro etablirana u Srbiji i zato nema ni potrebu, a ni nameru da proširuje svoje aktivnosti u Srbiji preko akvizicije 'Galenike'", izjavio je Miler za "Novac".
Ovi navodi stigli su samo tri dana posle izjave potpredsednika Upravnog odbora "Hemofarma" Dragoljub Ćurčića da će taj koncern preuzeti tendersku dokumentaciju za kupovinu "Galenike" i da će pratiti proces, ne precizirajući da li će podneti pretkvalifikacionu ponudu. Inače, kupovina tenderske dokumentacije koja u slučaju "Galenike" košta deset hiljada evra, ne obavezuje kupca i na podnošenje ponude za kupovinu.
Interesovanje za "Galeniku" iz "Hemofarma" prvi put je obelodanjeno u maju prošle godine kada je predsednik UO "Hemofarma" i potpredsednik nemačke "Štada grupe" Miodrag Babić, kazao je da je "Štada" kao vlasnik "Hemofarma" zainteresovana za "Galeniku".
"S obzirom na to da se već razgovaralo o novim ulaganjima, svakako da ćemo otkupiti dokumentaciju, pa ćemo analizirati celu situaciju. "Štada" već ima potvrdu opravdanosti da investira u srpsku privredu. Videćemo šta će stručnjaci koji će raditi analizu, sugerisati u vezi s 'Galenikom'", kazao je Babić pre oko pola godine. Sudeći po najnovijim informacijama iz "Štada grupe", novi vlasnik "Galenike" za koju je objavljen pretkvalifikacioni tender, koji će pokazati zainteresovane kupce, teško da će biti bilo koja farmaceutska kompanija iz Srbije. Argument je činjenica da nijedna od njih ne ispunjava uslove koje je za prodaju "Galenike" predvidela Vlada Srbije. Na anketnom tenderu za "Galeniku" mogu da učestvuju proizvođači lekova sa relevantnim farmaceutskim iskustvom u poslednjih pet godina i prihodom od prodaje farmaceutskih proizvoda u 2008. godini većim od 100 miliona evra.
Prema istraživanju "Novca", od 11 najvećih proizvođača lekova u Srbiji, samo "Hemofarm" ima ukupne prihode iznad sto miliona evra. Ukupni prihodi ove kompanije u 2008. godini (bez prihoda ostalih firmi u vlasništvu) bili su 270 miliona evra, dok su prihodi ostalih proizvođača bili daleko ispod utvrđenog minimuma.
Na trećem mestu po prihodima, posle "Hemofarma" i "Galenike" jeste "Zdravlje" iz Leskovca sa prihodima od 43 miliona evra. Njen je vlasnik, podsetimo, islandska kompanija "Aktavis" sa godišnjim prometom većim od milijardu i po evra. S druge strane, vladine uslove za prodaju "Galenike" ispunjava svih desetak najaktivnijih farmaceutskih kompanija u centralnoj i istočnoj Evropi, čiji se prihodi mere desetinama milijardi evra.
Najveće prihode, po oko 40 milijardi dolara, imaju švajcarska kompanija "Novartis", koja je u regionu vlasnik slovenačkog "Leka", zatim, britanski "Glaxo Smith Kline" i francuski "Aventis".
Pored "Štade", uslove ispunjava i grčki "Alapis", vlasnik "Šumadijaleka", koji je pored "Hemofarma", do sada jedini javno izrazio interesovanje za "Galeniku". Njihovi ukupni prihodi kao holdinga u 2008. godini su iznosili 1,6 milijardi dolara.
Na pretkvalifikacionom tenderu za "Galeniku" mogu da učestvuju i firme koji se ne bave farmacijom, ali pod uslovom da im je ukupna aktiva na kraju finansijske 2008. godine prešla 250 miliona evra. Ovaj uslov bi mogla da ispuni malo koja domaća banka. Primera radi, prema "Ekonomistovoj" ediciji "TOP 300", aktiva NIS-a u 2008. godini (prema tadašnjem kursu od 88 dinara za evro) bila je blizu dve milijarde evra, "Delta holdinga" 2,1 milijardu evra, "Inveja" blizu 400 miliona "Sintelona" 295 miliona i oko 270 miliona evra kod kompanije "Svislajon".
Prva privatizacija
"Galenika" je u bivšoj Jugoslaviji pokrivala 40 odsto potreba za lekovima, a sada je sa manje od 20 odsto učešća, drugi snabdevač srpskog tržišta lekova, iza vršačkog "Hemofarma". Nekada su iz ove fabrike izvoženi lekovi za 70 miliona dolara godišnje, a 2008. je izvoz "Galenike" bio 10 miliona evra.
"Galenika" je bila prva srpska firma koja je privatizovana 1991. godine prodajom 49 odsto vlasništva američkom biznismenu Milanu Paniću i Aj-Si-Enu za 50 miliona dolara. Posle višegodišnjeg spora pred Međunarodnom arbitražom u Parizu, zemunska fabrika vraćena je Srbiji, a Aj-Si-Enu je isplaćen ulog. Republički zavod za zdravstveno osiguranje odrekao se svojih vlasničkih prava u "Galenici" u korist države Srbije. Ukupni prihodi proizvođača lekova u Srbiji za 2008. (u mln EUR)
Hemofarm / 269,8
Galenika / 119,3
Habit Pharm / 97,5
Zdravlje Ad Leskovac / 43,3
Zorka-Pharma / 29,5
Jugoremedija / 24,8
Velefarm-Prolek / 22,4
Pharmanova / 5,8
Medicon / 5,7
Ivancic i Sinovi / 4,5
Symbiofarm - Beograd / 3,6
Slaviamed / 3
Izvor: "Novac"
Srbijagas će vredeti milijarde evra
Generalni direktor preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović procenjuje da Srbijagas danas vredi tri puta više nego kada je on preuzeo funkciju generalnog direktora
"Dakle, oko 600 miliona evra. Ako se realizuje projekat interkonekcije, izgradi 'Južni tok', nova skladišta gasa...vredeće više milijardi", kazao je Bajatović i dodao da Srbijagas nastavlja da se zadužuje, ali ne da bi plaćao dugove za gas, nego da bi novac investirao u profitabilne poslove.
On dodaje da su gubici od 107 miliona evra za prošlu godinu nastali ne kao posledica lošeg poslovanja Srbijagasa, već velikih razlika između nabavne i prodajne cene gasa i neće biti prepreka tom javnom preduzeću da se kod banaka i dalje zadužuje u svim onim poslovima koji se pokažu opravdanim.
Bajatović kaže da je najbolji dokaz da će banke Srbijagasu i dalje davati kredite - kredit Evropske banke za obnovu i razvoj od oko 150 miliona evra – i dodaje da očekuje da će 26. januara EBRD dati zeleno svetlo za taj kredit.
On je naveo da, kada je reč o ovoj godini, prioritet je da se reši pitanje imovine između NIS-a, Vlade i Srbijagasa, završi konverzija dugova Srbijagasa, osposobe za rad Azotara, MSK i Fabrika stakla Paraćin.
"Ove fabrike treba da se uvedu u nove poslove koji će se isplatiti i njima i nama bar u delu troškova za gas koji im je dat za pokretanje proizvodnje, a koji će morati da plate", kaže Bajatović.
Prema njegovim rečima, ove firme će, u perspektivi, biti podizane kroz strateško partnerstvo. "Čim se ove firme podignu do određenog nivoa, tražiće se partneri, ali će se ići s realnom tržišnom vrednošću ovih preduzeća, kako bismo mogli da naplatimo i svoj ulog. Ne želim da dozvolim da napravimo veliki ulog, ispeglamo njihove bilanse i da neko dođe i kupi ih za tepsiju bureka", kazao je Bajatović.
„Južni tok“ prioritet u 2010.
Prioritet Srbijagasa u 2010. je završetak studije izvodljivosti za magistralni gasovod "Južni tok", kaže generalni direktor tog preduzeća Dušan Bajatović.
"Sačekaćemo da nam Gasprom kaže šta projektujemo, a potom da 'Gasprom Germanija' uđe i formalno u izgradnju Banatskog Dvora, da se utisnu potrebne količine jastučnog gasa tj. maksimiziraju kapaciteti, kako bi se završila prva faza Dvora u koji će dnevno moći da se utiskuje tri miliona kubika a po potrebi povlači pet", kazao je Bajatović.
Prema njegovim rečima, Gasprom treba nakasnije do 31. marta da uđe u ovaj posao, čime bi započela druga faza gradnje podzemnog skladišta. "A da li će tada krenuti druga faza, znaće se tek pošto se vidi koji su novi uslovi gradnje gasovoda 'Južni tok', odnosno kojom će se brzinom graditi", kazao je on.
Serbian wages lowest in region
BELGRADE -- The average wage in Serbia is the lowest in the region.
Both Macedonia and Bosnian citizens have larger average wages than Serbs, thanks to the recent decrease in the value of the domestic currency.
According to data from the State Statistics Bureau, the average wage in Serbia is RSD 31,734, which is about EUR 329.05.
The situation is similarly dire in Macedonia, with the average wage being EUR 330.83.
Bosnian-Herzegovina, whose citizens’ wages have generally been smaller than Serbia's, has passed Serbia in recent months.
The Bosnia-Herzegovina Statistics Agency stated that the average wage of its citizens is EUR 392.5.
According to data from the Montenegrin Statistics Bureau, wages in Montenegro are EUR 456 on average, and wages in Croatia are an average of EUR 724.13 per citizen.
Slovenia easily has the best standard in the region with an average wage of EUR 935.11.
Exchange rate will depend on state-NBS relations
BELGRADE -- The exchange rate will depend on relations between the government and National Bank of Serbia, Serbian Bank Association Secretary General Veroljub Dugalić said.
Dugalić said that poor communication between the two institutions in the recent period had a lot to do with the recent decrease in the value of the domestic currency.
The rate will fall under RSD 97 for one euro on Monday, according to estimates.
The strengthening of the domestic currency is a result of a new intervention of the NBS on the interbank foreign currency market.
The decrease in the value of the dinar affects citizens and businesspeople who are in debt most, and according to data from the Bank Association, companies had an increase in their debts of 6.8 percent and citizens three percent in December.
According to statistics from the credit bureau, the debt of an average Serbian citizen is about EUR 650.
However, Dugalić said that late credit payments have also increased by 0.1 percent on a monthly basis.
“The tardiness of citizens increased by 0.1 percent. If we were to look at this on a yearly level, tardiness was four percent at the end of last year, and citizens payed their debts with an increase in tardiness of 1.5 percent last year, which has now increased to 3.2 percent. It has more than doubled and that is a negative indicator which speaks of the increase in the lack of timely payments,” Dugalić said.
According to statistics of the Association, the interest of citizens in cash credit decreased in 2008, but many used credit for refinancing.
|
