Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Devizne rezerve NBS dostigle 10,6 milijardi evra u 2009.

Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) povećane su u 2009. godini za 2,4 milijarde evra i na kraju decembra su dostigle nivo od 10,6 milijardi evra, saopštila je danas centralna banka


Kako se navodi u saopštenju, uz devizne rezerve banaka, koje su krajem decembra 2009. iznosile 1,48 milijardi evra, ukupne devizne rezerve Srbije su dostigle 12 milijardi evra, odnosno 17,3 milijarde dolara.

Devizne rezerve NBS su u decembru povećane za 563 miliona evra, a izraženo u dolarima, devizne rezerve su na kraju prošle godine iznosile 15,2 milijarde, što obezbeđuje pokrivenost novčane mase (M1) od 392 odsto.

Povećanju deviznih rezervi NBS u decembru 2009, navodi se, doprineli su povlačenje druge rate kredita od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u iznosu 349,3 miliona evra, kredit od Evropske investicione banke od 49,5 miliona evra i makrofinansijska pomoć Evropske unije od 50 miliona evra.

U prošloj godini je od korišćenja kredita ostvaren devizni priliv od 1,38 milijardi evra, od čega je 1,14 milijardi od dve rate kredita od MMF, navela je NBS.

Banke su u decembru 2009. izdvojile za obavezne devizne rezerve 116,4 miliona evra, usled mera Narodne banke za povećanje dinarske likvidnosti bankarskog sektora, navodi se i dodaje da su u toku 2009. banke su po tom osnovu neto izdvojile 678 miliona evra.

Decembarski devizni priliv od otkupa deviza bio je 10,8 miliona evra, što je za 6,0 miliona evra više nego u novembu 2009. Kako je navela NBS, u 2009. godini od otkupa deviza ostvaren je devizni priliv od 128,2 miliona evra, što je za 378,7 miliona evra manje nego u 2008. godini.

U toku prošle godine, ističe se, ostvareni su veći devizni prilivi od alokacije sredstava od MMF-a u iznosu od 424,6 miliona evra, za koja se zadužila Republika Srbija, kao i od privatizacije Naftne industrije Srbije u iznosu od 400,0 miliona evra.

Iz deviznih rezervi NBS u decembru 2009. je na za izmirenja obaveza prema inokreditorima isplaćeno 34 miliona evra, a u toku cele 2009. 272 miliona evra.

Po osnovu stare devizne štednje i Zajma za privredni preporod Srbije u prošloj godini isplaćeno je 221,3 miliona evra, navela je NBS.



Svetska banka nas neće kazniti

Sporije povlačimo sredstva nekih odobrenih kredita Svetske banke, ali do drastičnih posledica ipak neće doći, tvrdi pomoćnik ministra finansija

Zoran Ćirović Srbija sporije povlači sredstva nekih odobrenih kredita Svetske banke, ali do drastičnih posledica ipak neće doći, tvrdi za naš list Zoran Ćirović, pomoćnik ministra finansija za međunarodne finansijske odnose. Povod za reagovanje Ćirovića bila je izjava šefa Kancelarije Svetske banke u Beogradu Sajmona Greja da zbog toga „Srbija može da ostane bez već odobrenih kredita”.

Grej je bio izričit: „Srbija treba bolje da koristi odobrene zajmove, a ne da nam se obraća za nove. Za 2010. godinu nećemo odobriti nijedan investicioni zajam.”

– Kasnimo sa povlačenjem sredstava odobrenih projektnih zajmova – objašnjava Ćirović. – Ministarstvo finansija ne povlači sredstva, to rade pojedina ministarstva ili njihove jedinice. Najviše se kasni u povlačenju sredstava dva projektna zajma – za reformu penzionog sistema i projekta rehabilitacije sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje.

Reč je o davno odobrenom kreditu, kaže on, a treba da se redefinišu određeni projektni zadaci, o nabavci kompjuterske opreme i softvera. To zahteva izmenu sporazuma, odobrenje vlade i saglasnost kreditora. Svetska banka je zamoljena da se sporazum o zajmu u nekim delovima izmeni da se nabavka lakše i brže sprovede.

U Kancelariji Svetske banke kao primer drastičnog kašnjenja povlačenja još 2005. godine odobrenih sredstava pominju projekat obnove sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje. I Ćirović se slaže da je reč o primeru drastičnog kašnjenja. Reč je 17,7 miliona evra starog kredita, od čega je povučeno samo oko četiri miliona. Od dela novijeg kredita od 36,8 miliona evra, nije povučeno ništa. Na pitanje zašto, Ćirović kaže da ne može da odgovori.

– Činjenica da Srbija sporije povlači sredstva nekih odobrenih kredita od očekivanja Svetske banke, ipak neće izazvati drastične posledice – izričit je Ćirović.

Prošle godine, 13. jula, Srbija je od krupnih projekata sa SB potpisala Sporazum o zajmu za izgradnju Koridora 10 od 275,2 miliona evra. Sporazum je ratifikovan, a sredstva još nisu povučena, jer nije završena tenderska procedura. Naš sagovornik očekuje da će u ovoj godini određena sredstva biti povučena. Kada se pogleda Zakon o budžetu za 2010. godinu, objašnjava, izuzev 200 miliona dolara odobrenih programskih zajmova, Svetska banka je za projektno finansiranje u ovoj godini Srbiji opredelila ukupno 100 miliona dolara. Reč je o izdavanju garancija JP „Putevi Srbije” za rekonstrukciju i obnovu puteva.

Na pitanje da li će Srbija tražiti nove kredite od Svetske banke, Ćirović kaže da se Zakonom o budžetu za 2010. predviđa da se toj banci podnesu zahtevi za tri programska zajma u ukupnom iznosu od 200 miliona dolara – dva od po 50 i jedan od 100 miliona dolara. Smatra da će ih Ministarstvo finansija realizovati od početka do kraja. Od projektnih zajmova u ovoj godini očekuje se 100 miliona dolara za obnovu puteva, a Ministarstvo za infrastrukturu treba da pokrene inicijativu za početak pregovora.



“No public sector salary increase"
BELGRADE -- Finance Minister Diana Dragutinović stated on Monday evening that EPS workers and others in the public sector should not expect an increase of salaries in 2010.

In a statement for the state broadcaster RTS, Dragutinović said that she will not give a positive assessment of the request for the increase of salaries in public enterprises and to all other budget users.

She pointed out that the government will be tempted as it is difficult to maintain frozen salaries for two years, adding that "this is not easy, but it will be a test for the government."

"The government's position was that the state should carry the burden of adjustment, which means that all those who depend on the budget or work in the public sector must carry that burden, and one does not do that by increasing salaries," Dragutinović said.


Ministry “expects no problems" with WB loans
BELGRADE -- An assistant to the Minister of Finance says he does not expect problems in the financing of program and project loans that the World Bank granted to Serbia.

But Zoran Ćirović admitted that the “realization of certain projects is late”.

Ćirović confirmed in a statement for Tanjug that when it comes to the realization of the so far approved program loans that are directed at the budget support and public finances reform, Serbia is not late, but that the drawing of funds for certain projects is slowed down such, as the project of the pension system reform or the rehabilitation project of irrigation and drainage systems.

“The WB has not envisaged a great amount of credit funds that would be directed toward Serbia. Along with three program loans that amount to USD 200mn , we have one project loan in the Budget Law that amounts to USD 100mn and is intended for the reconstruction and rehabilitation of roads,” Ćirović said.

Ćirović underscored that there was no delay concerning the program loans granted in 2009.

When it comes to the project loans, the situation is slightly different, Ćirović said, adding that in the group, the key loan was the one for Corridor 10 that amounts to EUR 275.2mn.

“That one was signed on July 13, 2009 and ratified, however, the drawing of funds has not been started yet. I suppose that the tender procedure has not been completed yet,” Ćirović said.

“As for the dated arrangements with the WB, the dynamics of funds withdrawal is really unsatisfactory,” Ćirović said.

His comments came after Monday’s warning coming from World Bank Country Manager Simon Gray that Serbia risked losing some loans.


2009 inflation figure was 6.6 percent
BELGRADE -- The inflation in 2009, measured in consumer prices, equaled 6.6 percent, the National Bank of Serbia (NBS) said today in Belgrade.

This means, the central bank’s statement continued, that the NBS has completely realized its goal set in the 2009 Monetary Policy Program.

The program envisaged that the inflation level, measured in consumer prices, should be between six to ten percent, midpoint of eight percent, by the end of 2009.

The NBS also reduced the level of restrictiveness of the monetary policy in keeping with the reduction of inflation pressure, the statement said.

The reference interest rate, which equaled 17.75 percent at the beginning of 2009, was reduced to 9.5 percent by the end of the year.

The basic and legally prescribed goal of the NBS is to achieve and maintain price stability.

Therefore, the 2010 monetary policy envisages inflation that amounts to six plus or minus two percent defined in terms of the annual percentage change in the consumer price index, said the central bank.


Nemci traže "smederevce" - "Milan Blagojević" isporučio šporete na čvrsto gorivo vredne 750.000 EUR
Popularni "smederevci" nisu traženi samo u našoj zemlji, već sve više i u inostranstvu, pa je na novootvoreno trzište u Nemačkoj prošle godine fabrika "Milan Blagojević" isporučila tih šporeta na čvrsto gorivo vrednih 750.000 EUR.

Izvezeni su, kako je saopšteno iz smederevske fabrike, uglavnom "luksuzniji" modeli, kao što su "magnum", "vesta" i "rojal plus".

Nemačka, međutim, nije jedino tržište za "smederevce". Popularni srpski šporet prodavan je prošle godine i u Estoniji, Holandiji i Austriji, gde se očekuje značajan porast prodaje šporeta na čvrsto gorivo, navedeno je u saopštenju.

U smederevskoj fabrici računaju i na to da mnoga turistička mesta, širom sveta, sve više neguju etno način života za svoje goste, pa se šporeti na drva, osim za grejanje, sve više koriste za pripremanje hrane u apartmanima.


Završena dokapitalizacija Komercijalne banke za 120 mil EUR
Predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić potvrdio je da je danas (19. januar 2010. godine) završena dokapitalizacija te banke u vrednosti 120 mil EUR.

- Danas je za dokapitalizaciju Komercijalne banke Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uplatila 50 mil EUR, Međunarodna finansijska korporacija (IFC) 40 miliona, nemački investicioni fond DEG 20 miliona i švedski fond za investicije u zemlje u razvoju (Swedfund) 10 miliona - rekao je Smolić novinarima.

Smolić je naglasio da i posle te dokapitalizacije država Srbija u Komercijalnoj banci zadržava učešće od 42,6% jer institucionalni investitori i posle dokapitalizacije ne povećavaju svoj udeo, odnosno ostaje ista upravljačka struktura banke u naredne tri godine.

U tom periodu, kako je dodao, država ima mogućnost da isprati dokapitalizaciju Komercijalne banke, u iznosu koji je proporcionalan njenom udelu u banci.

Smolić je ocenio da se dokapitalizacijom poboljšava kvalitet portfolia banke, a deo novca će biti uložen u dokapitalizaciju banaka u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori čiji je vlasnik Komercijalna banka.

- U narednih mesec dana biche zvaršene pripreme dokapitalizacija banke u Banjaluci, u vrednosti od 20 mil EUR, i u Budvi u vrednosti 10 mil EUR - rekao je Smolić.

Komercijalna banka je vodeća banka u Srbiji po iznosu štednje građana i ima mrežu sa više od 260 ekspozitura. U njenom 100% vlasništvu je Komercijalna banka u Budvi, a ima vlasništvo od 99,9% u Komercijalnoj banci u Banjaluci i predstavništvu banke u Frankfurtu.

U martu 2006. godine EBRD je dopitalizacijom postala vlasnik 25% Komercijalne banke.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta