Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nema povećanja plata javnim firmama

Zakonom o budžetu za 2010. godinu predviđeno da sve plate za budžetske korisnike budu zamrznute na nivou iz novembra 2008. godine i zato teret posledica ekonomske krize moraju svi ravnomerno da podnesu, tvrde u Ministarstvu finansija


Javna preduzeća, javno-komunalna preduzeća, ili bilo koji pravni subjekat čiji je osnivač Republika ili lokalna vlast ne bi trebalo da budu izuzetak, jer država funkcioniše po principu spojenih sudova - ističu u Ministarstvu finansija povodom sve učestalijih štrajkova u javnom sektoru.

Ministarstvo finansija ne spori da su štrajkovi legitiman način sindikalne borbe radnika i zakonom propisana mogućnost interpretacije zahteva radnika, upozoravajući da udovoljavanje jednoj strani u sebi nosi rizik aktiviranja ostalih sindikata, a na ukupnom nivou ne može se dati jednima, ako se ne uzme drugima.

U Ministarstvu ističu da je u budžetu definisano zamrzavanje plata za budžetske direktne ili indirektne korisnike, kao deo paketa mera Vlade za ublažavanje posledica svetske ekonomske krize i da zbog toga "nema potrebe da se na posebnoj sednici Vlade usvaja neki posebni, akt o zamrzavanju plata u javnom sektoru".



Unikredit: Nastavićemo primenu Bečke inicijative

Međunarodna bankarska grupa Unikredit (Unicredit), koja posluje i u Srbiji, ocenila je danas da je važno nastaviti primenu Bečke inicijative i obnoviti zamah odobravanja kredita u regionu


"Bečka inicijativa predstavlja veoma bitan forum za koordinaciju između banaka i države. Smatram da je veoma bitno da ostane na snazi", kazala je novinarima u Beču direktorka strateških analiza Unikredit grupe za centralnu i istočnu Evropu Debora Revoltela.

Ona je nakon panel raprave o Bečkoj incijativi na Juromani ekonomskom forumu kazala da se više ne postavlja pitanje ostanka banaka na tržištima u centralnoj i istočnoj Evropi.

"Verovatno više nije ni pitanje, kao sto je bilo u proslosti, da se ljudima da signal da radimo zajedno i da ostajemo u regionu. To se ne dovodi u pitanje", istakla je Revoltela.

Prema njemim rečima, sada je potrebno suočiti se sa novm izazovima nastavka Bečke inicijative.

"To su propisi koji regulišu davanje kredita koji su indeksirani u stranoj valuti, pitanja koja se tiču ponovnog zamaha u odobravanju kredita i razvoja novih oblika kreditnih garancija", ocenila je Revoltela.

Ona je navela i da je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić u medijima izneo stav da više nije neophodno strogo pridržavanje Bečke inicijative, kao sto je bilo na početku.

Srbija je prva, u martu 2009. u Beču, sa centralama stranih banaka koje posluju na srpskom postigla sporazum da do 2010. ne smanjuju nivo kreditiranja ispod nivoa iz 2008. godine. Sporazuma u okviru Bečke inicijative sklopile su druge zemlje regiona među kojim su Rumunija i Bosna i Hercegovina.

Godišnji ekonomski forum o centralnoj i istočnoj Evropi, koji je ogranizovala Juromani medijska grupacija specijalizovana za izveštavanje o ekonomiji, okupio je više stotina bankara, investitora, privednika i državnika iz Evrope.

Glavne teme dvodnevnog skupa su oporavak od ekonomske krize u regionu, stabilnost bankarskog sektora i valuta, energetika i mogućnosti ulaganja u centralnoj i istočnoj Evropi, a na skupu će učestvovati i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.



Štednja – najbolji izvor kredita

Srbija dugo neće moći da računa na relativno jevtin novac iz inostranstva kao pre, rekao guverner NBS Radovan Jelašić


Milijarda evra devizne štednje u Komercijalnoj banci najbolji je znak vraćenog poverenja građana u tu banku, ali i ukupan domaći bankarski sektor. To je i dokaz da su se banke uspešno izborile sa udarom svetske krize, čiji će se negativni efekti još dugo osećati u Srbiji i zbog kojih nećemo moći da računamo na obilje relativno jeftinog novca kao pre, ocenio je guverner NBS Radovan Jelašić, na jučerašnjoj prigodnoj svečanosti povodom prve milijarde evra ušteđevine u toj banci.

Ta milijarda evra u Komercijalnoj banci, kako je rekao guverner Jelašić, dokaz je da i banke sa većinskim domaćim kapitalom mogu uspešno da se bore sa konkurencijom. On je ukazao i na to da štednja dobija sve važniju ulogu kao izvor bankarskih kredita. Od ukupne bilansne sume banaka u Srbiji, oko 27,5 odsto su depoziti građana, 22,6 je kapital banaka, a 10,5 procenata su sredstva od pozajmica u inostranstvu.

Na porast štednje u Srbiji, kako je ocenio, najviše je uticala smanjena potrošnja građana zbog krize. Guverner je podsetio da je krajem 2009. devizna štednja premašila šest milijardi evra, a za prvih 15 dana januara povećana za dodatnih 36,7 miliona evra, čime je dostignut rekord od 2000, napominjući da je lane štednja u bankama povećana za 1,2 milijarde evra. Od te sume 51,8 odsto su depoziti oročeni na vreme duže od šest meseci. Za prikupljanje prve milijarde evra štednje u celoj Srbiji, naglasio je, bile su potrebne tri godine – od 2001. pa do kraja 2003.

Predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić istakao je da je banka u protekle četiri godine više nego udvostručila broj štediša – sada ih je oko 544.000. Od Nove godine štednja u banci raste po 1,5 milion evra dnevno. Od ukupnih depozita banke oko 96,2 odsto su ulozi do 10.000 evra, a 80 procenata su do 50.000 evra.

Smolić je potvrdio da je juče uplaćeno 117 miliona evra za dokapitalizaciju Komercijalne banke, prema sporazumu koji je krajem prošle godine potpisan sa EBRD, Međunarodnom finansijskom korporacijom, nemačkim investicionim fondom DEG i Švedskim fondom za investicije u zemlje u razvoju.



State “must provide cheap apartments”
BELGRADE -- Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić says the state “has to provide apartments for its citizens”.

He added that the price of a square meter “should amount to around EUR 500-600”.

“The citizens of Serbia who do not have their own home cannot afford to buy expensive apartments,” the minister noticed in his statement for B92.

He also pointed out that apartment building sites in Belgrade “do not have to be attractive”, but added that the state must provide apartments at lower prices.

Mrkonjić reminded that he earlier suggested “a massive construction of 20,000 apartments in Serbia in 2010, instead of the planned 10,000”, and that, according to announcements from the Ministry for Spatial Planning, “this should happen in a few months”.


Crisis over, says c. bank chief
VIENNA -- National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić said that Serbia “has emerged from the crisis according to economical indicators”.

Speaking in Vienna this Wednesday, the central bank chief still warned that “improvement would not be visible until 2011”.

He said that increased credit activity and the fact that the GDP would likely go up by 1.5 percent in 2010 after the last year’s decline showed that Serbia had emerged from the global economic crisis.

“A concrete improvement for the citizens is likely to come in 2011,” stated the governor and stressed that there was a “gap between promises and what was implemented in reality”.

Jelašić also said that he did not expect a significant increase in employment figures in Serbia in 2010.

According to him, not only Serbia but the region and the world would face the same situation, “because everybody is scared and they are wondering how stable the current positive development is”.

The governor warned that a credit boom, like that seen from 2006 until 2008, could not be expected in 2010 and 2011, pointing out that annual increases of the credit portfolio by 20 and 30 percent “are a thing of the past”.

The NBS governor stated that there were many elements of the Vienna Agreement that obligated banks not to cut down their loans in Serbia, which should be renewed after the agreement expires in the end of 2010.

Jelašić said that he expected that these initiatives would continue to be valid after the official expiration of the deal, that will be known as the Vienna Agreement Plus.

In March 2009, Serbia reached an agreement in Vienna with foreign banks that do business in the country not to let the level of their loans slip under that seen in 2008.

Romania, Bosnia-Herzegovina, Hungary and Latvia also signed the agreement.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta