Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Komiko oil dostavio ponudu za rafineriju u Smederevu

Kompanija Komiko oil (Comico Oil) danas je predala komisiji gradske uprave Smedereva ponudu za izgradnju rafinerije nafte u Industrijskoj zoni Smedereva


"Ukoliko lokalna samouprava prihvati ponudu Komiko oil će rafineriju nafte Smederevo početi da gradi u septembru i završiće je u roku od 36 meseci", izjavio je zamenik direktora te kompanije Radomir Radivojević.

On je naveo da će na izgradnji biti angažovano oko 2.200 građevinskih radnika i srpska preduzeća.

Radivojević je kazao da Komiko oil još nije dobio energetsku dozvolu za rafineriju, ali naglasio je "veoma blizu".

Krajem 2008. godine gradske vlasti Smedereva potpisale su sa Komiko oilom memorandum o razumevanju o izgradnji rafinerije nafte u koju bi bilo investirano oko 250 miliona evra.

Rok za predaju ponuda za učešće na konkursu za izgradnju rafinerije u Smederevu istekao je danas, a komisije će razmatrati i eventualne ponude koje stignu poštom s današnjim datumom.

Otvaranje ponuda za izgradnju rafinerije zakazano je za 25. januar.



Rekordni izvoz kukuruza iz Srbije u 2009. godini

Srbija je u prošloj godini oborila apsolutni rekord svih vremena kada je reč o izvozu kukuruza i izvezla oko 1,6 miliona tona te žitarice, izjavio je danas Tanjugu direktor Fonda za žito Vukosav Saković, istučući da je taj trend nastavljen i u oktobru, novembru i decembru


"Ono što raduje je da je izvoz i od zadnje berbe naovamo u zadnja tri meseca nastavio istim tempom i da smo u tom periodu izvezli 561.000 tona kukuruza, što je opet, gledano kvartalno, apsolutni rekord svih vremena", kazao je Saković.

Saković je naveo i da bi, ukoliko takav tempo izvoza bude nastavljen, Srbija u ovoj godini mogla izvesti oko dva miliona tona kukuruza, što bi bilo dobro i za proizvođače, ali i za Srbiju, jer bi tako bio ostvaren solidan devizni priliv.

On je naglasio da je Srbija ozbiljan izvoznik kukuruza na svetsko tržište, dodajući da smo "mi među 10 izvoznika u svetu, a otprilike 1,5 odsto svetskog izvoza pripada Srbiji, što je ipak za ovako malu zemlju sasvim ohrabrujuća cifra".

Kada je reč o izvozu pšenice, prošla godina bila je prosečna za Srbiju, jer je izvezeno 206.804 tone tokom cele kalendarske godine, kazao je Saković i istakao da je za ovogodišnji rod bitnije to što je od žetve naovamo izvezeno 122.500 tona pšenice i 79.874 tone brašna.

"Imajući u vidu da smo imali dosta velike viškove, skoro milion tona u samoj žetvi, ovo je dosta skroman izvoz, ali i takav kakav je delimično je uticao da se rastereti naše domaće tržište", ukazao je Saković.

Saković je ocenio da je cena pšenice na domaćem tržištu i dalje niska, dodajući da je cena te žitarice u daljem padu, jer je jesenja setva dugo trajala i pšenica je sejana van optimalnog roka.

"Bilo je pitanje koliko će biti posejano, tržište je reagovalo i cena pšenice u to doba je otišla na gore i dostigla nekih 12 dinara", podsetio je Saković, napominjući da cena pšenice trenutno iznosi od 10,80 do 11,30 dinara po kilogramu i zavisi od pariteta, mesta prodaje, ali i od kvaliteta zrna.

Saković je kazao da je novozasejana pšenica trenutno u fazi mirovanja, dodajući da usevima ovakvi mrazevi i temperatura ne smetaju i dodao da je pšenica koja je na vreme posejana "u sasvim dobrom stanju".

On je rekao da bi po useve jedino bilo opasno ukoliko bi temperature pale ispod minus 17 stepeni Celzijusovih, a ne bi bilo snega koji bi zaštitio useve, ističući da prognoze za sada ne predviđaju takve vremenske uslove.

Kada je reč o konačnim podacima o ukupnim površinama zasejanim pšenicom u jesenjoj setvi, Saković je rekao da i "dalje ostaje pitanje šta je to posejano, mada je statistika dala svoj zvaničan izveštaj".

"Mnogi na terenu smatraju da je površina od 488.000 hektara, koliko je prema zvaničnim podacima zasejano pšenicom, zbirna površina i za pšenicu i za tritikale", kazao je Saković i dodao da se tritikale seje na oko 50.000 do 70.000 hektara.

"Proleće i ono što dolazi će pokazati šta je tačno i kako je na našim njivama", kazao je Saković, ali i istakao da će ukoliko "vreme bude normalno" Srbija imati pšenice dovoljno sa tim što je zasejano, a sa prelaznim zalihama čak i više od onog što su domaće potrebe.



Jelašić: Srbija izašla iz krize

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić ocenio je danas da je, prema ekonomskim pokazateljima, Srbije izašla iz krize, ali da će građani poboljšanje osetiti u 2011. godini


Jelašić je Radio-televiziji Srbije i agenciji Beta u Beču rekao da porast kreditne aktivnosti i to što će posle prošlogodišnjeg pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2010. verovatno biti zabeležen rast od 1,5 odsto, pokazuju da je Srbija izašla iz krize.

"Konkretan boljitak za građane najverovatnije će doći 2011. godine", kazao je guverner na Juromani (Euromoney) ekonomskom forumu i naglasio da postoji raskorak između obećanja i onoga što se u stvarnosti sprovodi.

Jelašić je kazao da u 2010. godini ne očekuje značajno povećanje zaposlenosti u Srbiji.

Prema njegovim rečima, to neće biti slučaj samo u Srbiji, već u celom regionu i svetu, pošto su svi uplašeni i postavljaju pitanje koliko je sadašnji pozitivan razvoj stabilan.

Poslodavci koji budu povećavali broj radnika, ocenio je, verovatno neće povećavati broj stalno zaposlenih već će zapošljavati po privremenim poslovima, pošto znaju da je mnogo teže nekoga otpustiti nego primiti nove.

"Ne očekujem da će doći do značajnijeg povećanja stalno zaposlenih ljudi pre kraja 2010. godine", naveo je Jelašić i dodao da se rast zaposlenosti može očekivati početkom 2011. godine.

Guverner NBS je kazao i da se 2010. i 2011. godine ne može očekivati kreditni bum koji je postojao od 2006. do 2008. godine ističući da je godišnje povećanje kreditnog portfelja od 20 ili 30 odsto prošlost.

Građani su u većoj meri smanjili tražnju za kreditima, naveo je, jer su mnogo obazriviji, a tome je doprineo i zamrzavanje zarada.

"Rast kredita će biti drugačiji nego do sada", kazao je Jelašić i precizirao da će verovatno biti mnogo manje prekograničnih kredita, već će novac iz matične banke ići u banku-kćer koja će ga plasirati lokalnom stanovišstvu i privredi.

Guverner NBS je kazao i da postoji mnogo elemenata Bečkog sporazuma, po kojem su se banke obavezale da ne smanjuju kredite u Srbiji, koje bi trebalo produžiti i posle kraja 2010. godine, kada ističe nejgovo važenje.

"To su stvari poput toga kako proveravati kolika je izloženost banaka na grupnom nivou za pojedine zemlje, šta se dešava sa kreditima vezanim za strne valute u pojedinoj zemlji i kako obezbetii više kredita u lokalnoj valuti", kazao je on.

Jelašić je izrazio očekivanje da će te inicijativa ostati da važe i posle isteka zvaničnog sporazuma koji će se zvati Bečki sporazum plus.

Srbija je prva, u martu 2009. u Beču, sa centralama stranih banka koje posluju na srpskom tržištu postigla sporazum da do 2010. ne smanjuju nivo kreditiranja ispod nivoa iz 2008. godine.

Sporazume u okviru Bečke inicijative sklopile su i Rumunija, Bosna i Hercegovina, Mađarska i Letonija.



U Rumuniji ima 38 fiksnih operatora
Bukurešt -- Konkurencija na tržištu fiksne telefonije u Rumuniji postaje sve oštrija medju 38 operatora, od kojih su tri vodeća.

Romtelekom, bivša državna institucija koja je držala monopol u fiksnoj telefoniji do 1998. godine, kada je privatizovana, još uvek je najjači igrač na tržištu, iako su se pre osam godina pojavile dve velike konkurentske privatne kompanije - RCS&RDS i UPC.

Kada su operatori mobilne telefonije kompanija Zapp, Vodafone i Oranž lansirali i mreže za fiksnu telefoniju, konkurencija je postala još izraženija, pa su svi operatori da bi ostali na tržištu pokušali da pronadju načine kako bi privukli potrošače.

Privatne kompanije RCS&RDS i UPC su onda predložile paket usluga sa internetom, kablovskom televizijom i telefonom, to isto je učinio i Romtelekom, pa je rumunski potrošač mogao da bira čije mu usluge više odgovaraju. Konkurencija je učinila da se potrošaču predlažu razne olakšice, niže cene ili periodi kada su neke usluge besplatne i na pola godine.

Kompanija RCS&RDS ima najveći broj pretplatnika medju alternativnim operatorima fiksne telefonije jer praktikuje niske tarife, a kvalitet usluga je vrlo zadovoljavajući, time se objašnjava da je firma široko predstavljena u Bukurestu, Temišvaru i drugim gradovima.

UPC je takođe preuzela veliki broj telefonskih pretplatnika od Romtelekoma kada je uvela besplatne telefonske razgovore u mreži firme za njene korisnike interneta i kablovske televizije.

Romtelekom ostaje glavni operator fiksne telefonije u Rumuniji sa više od tri miliona pretplatnika, a poslednjih je godina bila najavljena njegova transformacija u efikasniju kompaniju koja bi trebalo da ponudi paket usluga telefonije, interneta i digitalne televizije.

Romtelekom je, inače, privatizovan 1998. godine, kada je grčka kompanija OTE kupila od države paket od 35 odsto akcija, a većinski paket od 54 odsto akcija poseduje od 2003.godine, dok država još drži 45,99 odsto akcija koja namerava da postepeno listira na berzi.

Rumunsko tržište fiksne telefonije sa velikim brojem igrača se nalazi pod nadzorom Nacionalne uprave za regulaciju u sektoru komunikacije i informacionih tehnologija, koja ima za cilj da predupredi zloupotrebe jedne dominantne pozicije (monopola) i da omogući lojalnu konkurenciju.


Renta u Beogradu rekordno niska
Beograd -- Cene iznajmljivanje poslovnog prostora u Beogradu pale su na 14 evra po kvadratu, objavila je konsultantska kuća za nekretnine Kolijers.

Poslovni prostor u Beogradu krajem 2009. mogao je da se iznajmi po rekordno niskim cenama od 14 evra po kvadratnom metru za prostor A klase, a prema istraživanju Kolijersa u Srbiji, cene zakupa poslovnog prostora su na najnižem nivou od početka praćenja tržišta u Beogradu 2000. godine zbog ekonomske krize.

Prosečne tražene zakupnine za novi poslovni prostor u Beogradu su od 15,5 evra po kvadratnom metru mesečno za A klasu i od 12,5 evra za B klasu, a neto rente su od 14 evra za A klasu i od 11 evra za B klasu mesečno.

Ukupna količina poslovnog prostora u Beogradu klase A i B trenutno iznosi 732.000 kvadratnih metara, od čega se 73 odsto nalazi u centralnoj poslovnoj zoni, koja obuhvata centar Beograda i Novi Beograd.

Kompanija Kolijers posluje kroz 294 kancelarije u 61 državi, a bavi se posredovanjem u prodaji, iznajmljivanju i upravljanju nekretninama, hotelsku investicionu prodaju, procenama vrednosti, nadzorom korišćenja kredita i istraživanjem tržišta.


Odobreno pripajanje Privredne banke Pančevo
Vlada Srbije odobrila je danas pripajanje Privredne banka "Pančevo" Poštanskoj štedionici.

Većinski vlasnik te dve banke je država Srbija.

Kako se navodi u saopštenju, Vlada Srbije je na današnjoj sednici odlučila da Republici Haiti, koju je pogodio razoran zemljotres, preko Crvenog krsta Srbije, uputi pomoć od 100.000 dolara.

Vlada je danas donela nekoliko uredbi, između ostalog, i uredbu o subvencionisanju kupovine automobila proizvedenih u Srbiji zamenom staro za novo u 2010. godini i Uredbu o uslovima i načinu podsticanja proizvodnje i prodaje traktora u Srbiji u 2010. godini.

Vlada je usvojila i Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu i finansiranju između nemačke KFW i Srbije za program vodosnabdevanja i kanalizacije u opštinama srednje veličine i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i švajcarskog Saveznog veća o prevozu putnika i stvari u drumskom saobraćaju.


World Bank won’t “hold back" loans
BELGRADE -- The World Bank (WB) released in a statement on Thursday that it will not “hold back” loans for Serbia in 2010, as some media reported.

The statement added that this financial institution plans to pay out a loan of USD 200mn in 2010 for helping the budget, but, however, it expects the country to use the already granted loans in a better way.

WB would like to clear a misunderstanding which began when one or two media published a story based on the interview with the Director of the WB's office in Serbia Simon Grey which was released in the Belgrade daily Blic on January 18, 2010, the statement reads.

The Bank will not “hold back” the loans for Serbia this year, as the media reported, the international financial institution pointed out.

The World Bank explained that new investment activities were not even planned for 2010 in the scope of the current strategy, but underlined that a lot can be done to improve the results within the limit of the existing portfolio of investment projects.

Simon Grey said this week in an interview for Blic that Serbia should use the granted loans in a better way, rather than seek new ones, and added that in 2010 there will be no investment loans for Serbia but only a loan of USD 200mn for the budget support.


IMF: No negotiations on higher wages
BELGRADE -- The International Monetary Fund (IMF) did not negotiate with the Serbian government about an increase of salaries in the public sector.

IMF Resident Representative in Belgrade Bogdan Lissovolik told B92 that it was necessary to keep pensions and wages in the public sector frozen in 2010.

He stated that possible increase of salaries could be done by cutting down the number of employees through announced reorganization of the public systems.

The government has so far been fulfilling its fiscal obligations assumed when it signed the agreement with the IMF while the first opportunity to revise the document will be in early February, when an IMF mission expected here.

“If pensions and wages were increased, the deficit would raise from the planned four to six percent of the GDP. Such a deficit is too high and it would destabilize the economy,” he explained.

“Several months ago we respected the government’s decision not to increase taxes and now we have a situation when the freezing of salaries and pensions is a key measure. It is not widely known that there is a provision in the agreement between Serbia and the IMF that profit from economic growth higher than 1.5 percent should not be spent on salaries and pensions,” Lissovolik pointed out.

“However, we are reasonable people, and if the economic growth in Serbia were significantly higher than expected, we would reconsider the unfreezing of salaries. But this scenario is not very likely,” he added.

Serbia and the IMF last year agreed on a stand-by loan arrangement worth EUR 3bn.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta