Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Pošta" u 2009. ostvarila dobit od 3,9 milijardi dinara

"Pošta Srbije" je, prema preliminarnim procenama, završila 2009. godinu sa ostvarenom dobiti od 3,9 milijardi dinara, i pored velikih ekonomskih izazova, izjavio je danas generalni direktor tog javnog preduzeća Goran Ćirić

Na konferenciji za novinare, Ćirić je ukazao da je u prošloj godini realizovano 99,3 odsto planiranih prihoda, dok su troškovi bili za oko četiri odsto manji, tako da je konačni poslovni rezultat iznad planiranog.

Direktor "Pošte" je podsetio da je 2008. godina završena sa 2,7 milijardi dinara dobiti.

Ističući da "Pošta Srbije" i u 2010. planira da posluje pozitivno, on je objasnio da ima još prostora za racionalizaciju i smanjenje troškova.

Ćirić je dodao da će u ovoj godini 80 odsto akcija "Telekoma Srbija" biti prebačeno iz vlasništva "Pošte" u vlasništvo države.

On je naglasio i da "Pošta" u ovoj godini planira investicije od oko 4,3 milijarde dinara, od čega će gotovo polovina, odnosno 1,9 milijardi dinara biti namenjeno izgradnji glavnih poštanskih centara u Beogradu i Novom Sadu i adaptaciji poštanskog centra u Nišu.

Ukupne planirane investicije za te projekte su 38 miliona evra, a u ovoj godini biće iskorišćena polovina tih sredstava jer je u 2010. cilj završetak građevinskih objekata, a u narednoj godini postavljanje opreme koja će omogućiti automatizovanu preradu pošiljaka, naveo je Ćirić.

Radovi počinju sredinom godine, i do kraja 2010. očekuje se završetak objekta u Beogradu i rekonstrukcija objekta u Nišu, najavio je Ćirić, ističući da je izrada idejnog i glavnog projekta za izgradnju GPC u Beogradu u završnoj fazi. On će biti izgrađen na površini od 25.500 kvadratnih metara u Ugrinovačkoj ulici.

Ćirić je istakao da je u 2009. godini znatno unapređenja brzina i pouzdanost prenosa pošiljaka tako da je uručeno 92,16 odsto pošiljaka u roku od "dan plus dva", dok je, recimo, u 2006. godini taj procenat bio 63,6 odsto.

On je podsetio da "Pošta" sarađuje sa Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu na uspostavljanju jedinstvenog sistema elektronskih matičnih knjiga, i u prvoj fazi tog projekta, do marta, biće povezani Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Leskovac.

U prvoj fazi preuzimamo podatke iz lokalnih samouprava da bismo dali mogućnost da kroz 1.500 pošta u Srbiji građani mogu da dobiju izvode iz tih pet gradova, a krajnji rok za povezivanje svih opština u Srbiji je kraj 2011. godine, objasnio je Ćirić.

On je dodao da je "Pošta" uredila i organizovala adresne podatke za čitavu zemlju, pa će kao što svaki građanin ima svoj matični broj, tako i svaka adresa u Srbiji dobiti svoju jedinstvenu numeričku šifru - PAK.

Ćirić je podsetio da "Pošta Srbije" u ovoj godini slavi 170 godina poslovanja, kao i da je Srbija bila jedna od zemalja osnivača Svetskog poštanskog saveza 1874.



Godina duga, a prognoze nesigurne

EBRD procenjuje da će ovogodišnji privredni rast Srbije biti 2,4, MMF bi bio zadovoljan i rastom od 1,5 odsto, dok Unikredit prognozira pad od 0,5 procenata

Tek s punim vagonima lima može se očekivati veći izvoz i rast privredne aktivnosti Ekonomisti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) bili su optimističniji od naših političara i ekonomista, izračunavši da će rast bruto domaćeg proizvoda u Srbiji ove godine biti 2,4 odsto. Prema oceni te ugledne međunarodne finansijske institucije, naša zemlja će, u konkurenciji svih bivših jugoslovenskih republika, imati najveću ekonomsku ekspanziju.

Državni zvaničnici dosad su u javnim nastupima uglavnom prepisivali procenu Međunarodnog monetarnog fonda, koja pokazuje da će rast privrede dostići 1,5 procenata. Kritičari vlasti uglavnom se hvataju za pesimističnu prognozu Unikredit grupacije, po kojoj će i ove godine Srbija ostati u minus zoni (pad od 0,5 odsto). Još težu sudbinu našoj zemlji nedavno je prorekao nobelovac Džozef Stiglic, ocenivši da nas bolja ekonomska budućnost čeka tek 2013. godine.

Kojoj prognozi da veruju građani Srbije? Onoj koja im se najviše sviđa, jer su u periodu oporavka prognoze subjektivna stvar, našalio se ekonomista Vladimir Vučković. U biltenu „Makroekonomske analize i trendovi”, u kome je ovaj stručnjak angažovan, izgleda da najviše veruju Međunarodnom monetarnom fondu, jer se njihove procene za ovu godinu upravo zasnivaju na ekonomskom rastu od 1,5 odsto.

– Nije isključeno da će on biti i veći, ali trenutno to ne mogu sa sigurnošću da tvrdim – objašnjava naš sagovornik.

Na pitanje šta je to što će u najvećoj meri pogurati rast BDP-a, odnosno svega što će se u našoj zemlji proizvesti za godinu dana, uključujući i uslužnu delatnost, Vučković odgovara:

– Industrijska proizvodnja je prošle godine doživela veliki pad. Od početnih 25 odsto, koliko je iznosio početkom godine, na kraju se pad sveo na oko 12–13 procenata. Dovoljno je da se prerađivačka industrija blago oporavi i da statističari to evidentiraju kao boljitak – objašnjava Vučković.

On dodaje da će ove godine uzdanica rasta biti i sektor građevine, ali da to nikako neće biti trgovina i usluge, kao što je to bila praksa ranijih godina, jer ekonomisti MAT-a ove godine predviđaju pad potrošnje.

I dok je ekonomija od 2000. u proseku rasla po stopi od 5,5 odsto, stručnjaci upozoravaju da je to vreme prošlo, ali i da postojeći model rasta mora da se menja. Jer, onaj zasnovan na visokom prilivu stranih investicija ali i ekspanzivnom rastu sektora usluga (saobraćaj, telekomunikacije, trgovina, ugostiteljstvo) otišao je u istoriju. Ekonomisti predlažu okretanje ka strategiji koja će povećati izvoz, ali i nastavak politike smanjenja državnih troškova.

Milojko Arsić, saradnik „Kvartalnog monitora”, publikacije profesora Ekonomskog fakulteta koji se takođe bave prognozama, takođe najviše veruje MMF-ovoj proceni.

– Ipak, privredna kretanja u Srbiji u najvećoj meri će zavisiti od situacije u Evropi – rezervisan je naš sagovornik.

On, takođe, smatra da će nosioci blagog razvoja ove godine biti industrijska proizvodnja, građevinarstvo, ali i sektor poljoprivrede.

Mnogo stvari je još neizvesno da bi se napravila precizna računica, dodaje. Još se tačno ne zna koliko će automobila proizvesti „Fijat Srbija”, koliko će stanova biti izgrađeno, da li će neki važni infrastrukturni projekti biti završeni.

A krizna godina koja je za nama možda je najbolji svedok koliko stručnjaci mogu da omanu u procenama. Za one sa slabijim pamćenjem, MMF je uoči krize ambiciozno prognozirao da će Srbija 2009. godine zabeležiti rast od čak šest procenata. Stvarnost je kasnije demantovala stručnjake pa su pozitivna očekivanja prepolovljena. Tako smo krajem 2008, kada se krojio budžet za prošlu godinu, računicu zasnivali na rastu od tri odsto, iako je mnogima bilo jasno da će biti ispod nule. Uz nekoliko prekrajanja državne kase, opet vodeći se projekcijama svetskih stručnjaka, lane smo stigli i do pada od četiri odsto. Na kraju godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, pad BDP-a bio je 2,9 odsto.

Ako je za utehu, nije samo srpskim ekonomistima prošle godine loše išla ekonomska matematika. Kriza je svima pomrsila račune, pa su omanuli i mnogi svetski stručnjaci.



Alapis zainteresovan za Galeniku

Grčka farmaceutska kompanija Alapis je podnela traženu dokumentaciju kao dokaz zainteresovanosti za učešće u ponudi za kupovinu farmaceutske kompanije Galenika


Direktor Alapisa i generalni direktor Šumadijaleka Džon Georgakopoulos rekao je da će, čim zahtev grčke kompanije prihvate konsultanti Vlade Srbije - Rodšild i Cie i BNP Paribas, Alapis kupiti odgovarajuću dokumentaciju od srpske vlade, kako bi konsultanti Alapisa dalje procenili sve aspekte poslovanja Galenike.

"Na kraju te procene, menadžment Alapisa će doći do čvrste odluke da li je realno nastaviti dalje", navodi se u saopštenju te kompanije.

Agencija za privatizaciju Srbije je 15. decembra objavila javni poziv za dostavljanje indikativnih ponuda za kupovinu beogradske kompanije Galenika. Cilj pretkvalifikacionog tendera jeste da se sagledaju interesovanje i profil potencijalnih investitora.

Agencija će pozvati zainteresovane investitore da dostave indikativne ponude za kupovinu većinskog učešća u ukupnom registrovanom akcijskom kapitalu Galenike.

Indikativne ponude moći će da daju investitori koji su otkupili informacioni paket, koji su u farmaceutskoj industriji u poslednjih uzastopnih pet godina i koji su u finansijskoj 2008. ostvarili prihod od prodaje farmaceutskih proizvoda veći od sto miliona evra.

Takođe će indikativnu ponudu moći da daju finansijski investitori koji su otkupili informacioni paket, a čija ukupna aktiva je na kraju 2008. godine bila veća od 250 miliona evra.

Rok za dostavljanje zahteva za otkup informacionog paketa koji sadrži detalje o kompaniji, informacioni memorandum i uputstvo za ponuđače, je 19. februar, a rok za dostavljanje indikativnih ponuda za kupovinu akcija Galenike je 19. mart 2010. godine.



Serbian currency in new all-time low
BELGRADE -- The exchange rate of the Serbian dinar (RSD) today reached the historic minimum against the euro (EUR), the NBS said.

The central bank said that the dinar lost 0.12 in value this Tuesday, with the mean exchange rate at RSD 97.5541 for one euro.

This is the lowest value since euro was introduced in 2002.

The previous low was on January 13, when the exchange rate was RSD 97.4670, while the home currency was the strongest this year on January 4, when one euro was worth RSD 95.9679.

The NBS yesterday did not intervene in the inter-banking hard currency market, while it sold EUR 110mn in that market on four occasions since the start of the year.

The central bank sought to prevent excessive daily oscillations of the exchange rate and to secure uninterrupted functioning of the market.


Power price to go up in April
UŽICE -- The price of electric power in Serbia will be increased by ten percent on April 1.

This is according to Assistant Minister of Energy and Mining Milutin Prodanović.

He confirmed that the Ministry of Energy and Mining and the Energy Agency approved the price increase as of January 1, but that the Ministries of Economy and of Trade disagreed, and that the increase was therefore put off until the end of the heating season.


NBS: U blokadi 66.438 preduzeća
Beograd -- Od ukupno 425.000 registrovanih pravnih lica i preduzetnika u Srbiji blokirano je oko 15 odsto ili 66.438, sa ukupnim iznosom od 261 milijarde dinara.

Pri tome, oko 94 odsto tog broja odnosi se na preduzetnike, mala preduzeća i takozvana nerazvrstana pravna lica u koja spadaju i udruženja građana, mesne zajednice, kućni saveti, škole. Najveći deo blokada odnosi se na pravna lica i to 75 odsto na mala, nerazvrstana i srednja preduzeća, dok se na preduzetnike odnosi samo pet odsto ukupnog iznosa blokada.

Posmatrano prema dužini trajanja blokade, odnosno broju dana nelikvidnosti, od ukupnog broja blokiranih matičnih brojeva, preko 67 odsto blokirano je duže od jedne godine, a 36 odsto duže od tri godine.

Međutim, preko 70 odsto blokada dužih od godinu dana odnosi se na preduzetnike sa šest zaposlenih i takozvana nerazvrstana lica sa jednim zaposlenim, a od ukupnog iznosa blokada, na sredstva blokirana duže od jedne godine otpada čak više od 74 odsto.

Ukoliko se ima u vidu navedeni broj blokiranih dužnika i visina blokada preko jedne godine, jasno proizlazi da je u toku 2009. blokirano 21.617 matičnih brojeva u visini od oko 25 odsto ukupnog iznosa blokada, odnosno da je za jedan broj pravnih lica i preduzetnika nelikvidnost dugoročniji problem, saopštila je NBS.

Kako je podsetila centralna banka, u decembru 2009. je izmenjena i dopunjena Odluka o načinu sprovodjenja prinudne naplate s računa klijenta.

Tim izmenama banke se, izmedju ostalog, obavezuju da, za svoja potraživanja, odvojeno evidentiraju menice od glavnog dužnika, a odvojeno menice jemaca, kao i da momentom naplate glavnog duga, dakle odmah, izvrše deblokadu i glavnog dužnika i jemaca.

Na taj način, obezbedjuje se transparentniji način iskazivanja potraživanja banaka po glavnom dugu u blokadi i izbegava iskazivanje multiplikovanog iznosa jednog istog duga, što nije davalo pravu sliku likvidnosti privrede, navedeno je u saopštenju.

Navedeni podaci o blokadama dati su na osnovu uskladjenih evidencija sa pomenutim izmenama na dan 19 januara.


Odložen tender za staklaru Pančevo
Agencija za privatizaciju produžila je do 26. februara rok za dostavljenje ponuda za kupovinu Industrije stakla iz Pančeva.

Tender za prodaju staklare, peti po redu, raspisan je u oktobru prošle godine. Na prethodnom nije bilo pristiglih ponuda, a na trećem je ponudu dostavila samo grčka kompanija Jiula glasvorsk koja je odustala od potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

To je drugo produženje tendera za prodaju 100 odsto kapitala panačevačke staklare, gde je udeo društvenog kapitala 81,2 odsto, državnog 14,8 odsto i Fonda za razvoj 3,9 odsto.

Staklara iz Pančeva je jedini proizvođač ravnog stakla u Srbiji, a ima i kapacitete za proizvodnju kaljenog stakla za autoindustriju, zatim specijalnog stakla, medicinske ambalaže i livenog stakla.

U fabrici je zaposleno 226 radnika, a u njemom vlasništvu su objekti površine 150 hiljada kvadrata.


Za kineski tržni centar 10 mil. €
Beograd -- U 2010. godini u izgradnju novog kineskog tržnog centra biće uloženo 10 miliona evra i izgrađeno 53.000 kvadrata.

U drugu fazu izgradnje veleprodajnog Kineskog trgovinskog centra u Zemunu ove godine će biti uloženo 10 miliona evra, a posao će dobiti oko 1.500 domaćih radnika, najavio je predstavnik centra Džou Hajing.

Do kraja godine biće izgrađeno ukupno 53.000 kvadratnih metara i u tom prostoru će biti smešteno 600 maloprodajnih lokala, dok će u trećoj fazi biti dodato još 70.000 kvadratnih metara, kazao je Džou.

Novi veleprodajno-poslovni centar bi trebalo da bude najmoderniji na Balkanu, a tokom treće faze bi trebalo da dobije i prostore za kulturne dogadjaje, VIP biznis ložu, teretanu, spa kompleks, kozmetički salon, bazen i teniski teren.

Podsećajući da je kompanija Diplon, koja pripada grupaciji kompanija Kineskog trgovinskog centra, dosad uložila 15 miliona evra u centar koji je otvoren u decembru 2008. na 15.000 metara kvadratnih na Autputu 20, Džou je najavio da će u treću fazu biti uloženo još 10 miliona evra, ukupno 35 miliona evra za čitav projekat.

U centru će biti objedinjena ponuda proizvoda iz gotovo svih krajeva sveta, a trenutno su zastupljene kineske, turske i srpske kompanije.

Kineski trgovinski centrar, koji se nalazi na ukrštanju autoputa E75 Beograd - Novi Sad i E70 Niš - Beograd, udaljen je šest kilometara od Beograda i osam kilometara od Aerodroma "Nikola Tesla".

Kinezi ulažu u infrastrukturu i energetiku

Pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović je izjavio da je Srbija poslednjih nekoliko godina bila posvećena jačanju privredne saradnje između Srbije i Kine.

On je kazao da je prošlogodišnja poseta Kini predsednika Srbije Borisa Tadića bila veoma uspešna i da je tada dogovoreno nekoliko važnih projekata - zajednička izgradnja most preko Dunava Zemun-Borča u vrednosti od 170 miliona evra i projekat nabavke najsavremenije opreme od kineske firme "Nuktek" namenjene Upravi carine za bolju i bržu kontrolu kamiona i kontejnera.

Ćirović je kazao da je ta kompanija broj jedan u svetu za prozvodnju takve opreme i izrazio očekivanje da će za te namene uskoro biti dobijen vrlo povoljan kredit od "Eksim banke Kine", kao i da će ove godine biti zajedno sa kinekom stranom realizovano nekoliko velikih projekta u oblasti energetike u okviru koje će biti rekonstruisano nekoliko termoelektrana.

Predsednik Privredne komore Beograda Milan Janković i Džou potpisali su sporazum o poslovno tehničkoj saradnji komore i Kineskog trgovinskog centra.

Janković je istakao da bi Beograd, uz pomoć partnera iz Kine, mogao da postane transportni centar u regionu.


Četvrtina članova Beogradske berze koristi novi modul u trgovini
Na srpskom tržištu kapitala počeo je da se koristi BELEX FIX API modul.

Taj modul članovima Beogradske berze omogućava da u trgovini koriste aplikacije koje su samostalno razvili i prilagodili sopstvenim potrebama.

U prva dva dana rada broj korisnika BELEX FIX API modula dostigao je 19 brokersko-dilerskih društava i banaka, saopštila je danas (26. januar 2010. godine) Beogrdska berza.

Beogradska berza inače ima 77 članova - brokerskih i brokersko-dilerskih kuća.

BELEX FIX API modul, kada je reč o berzanskoj trgovini, omogućava i unošenje znatno većeg broja naloga od strane članova Berze.

Time se pozitivno utiče i na obim trgovine i na likvidnost celog tržišta, ističe se u saopštenju.

Takođe FIX API tehnički olakšava unos naloga u sistem za trgovinu Beogradske berze direktnim slanjem sa Interneta od strane klijenata uz neophodno prethodno odobrenje brokera.


Volksbanka traži strateškog partnera
Problemima opterećena austrijska Volksbanka počela je danas (26. januar 2010. godine)da traži potencijalnog strateškog partnera.

Volksbanka je prošle godine od države dobila "finansijsku injekciju" od 1 mlrd EUR i njen direktor Gerald Wenzel priznao je da je traženje partnera jedna od opcija.

Danas je banka saopštila da je proces "ispitivanja svih opcija, uključujući strateško partnerstvo", počeo uz pomoć firme "Lazard".

Volksbanka nije želela da komentariše proces s obrazloženjem da je suviše rano za detalje, kao i da nisu pod pritiskom rokova.

Centralna banka Austrije prošlog meseca je saopštila da je "stres test" pokazao da kapital Volksbanke nije pao ispod propisima zahtevanog nivoa, kao i da je finansijska solidnost banke čvrsta.

Austrijska Volksbanka je većinski vlasnik Volksbanke International sa sedištem u Beču, u okviru koje posluju Volksbanka u Srbiji i ćerke-banke u još osam zemalja centralne i istočne Evrope.


Ponovo odloženo odobravanje kredita EBRD "Srbijagasu"
Upravni odbor Evopske banke za obnovu i razvoj (EBRD) danas (26. januar 2010. godine) neće razmatrati kredit od 150 mil EUR za Javno preduzeće "Srbijagas", kako je bilo planirano.

Portparol EBRD Bojana Todorovska kazala je agenciji Beta da se pregovori sa Vladom Srbije i "Srbijagasom" o kreditu nastavljaju i da bi pozajmica mogla da bude odobrena za dve sedmice, na narednom sastanku Upravnog odbora tog kreditora.

- Sve strane ulažu svoje najveće napore da završe pregovore i neophodne procedure pre sledećeg Upravnog odbora EBRD, koji bi trebalo da bude održan 9. februara - kazala je ona.

Todorovska je navela da je Vlada Srbije i formalno imenovala Komisiju za pregovore o kreditu Javnom preduzeću "Srbijagas".

- Odmah po okončanju pregovora ugovori se mogu predati Vladi na odobrenje, a zatim i Upravnom odboru EBRD - kazala je portparol EBRD Bojana Todorovska.

Pozajmica od 150 mil EUR prvobitno je trebalo da bude odorena "Srbijagasu" na sednici Odbora 12. januara, ali je odluka odložena za 26. januar pošto pregovori sa "Srbijagasom" nisu bili završeni, kazali su ranije agenciji Beta u EBRD.

"Srbijagas" bi kredit EBRD trebalo da iskoristi za organizaciono i finansijsko restrukturiranje kompanije, kao i za poboljšanje upravljanja, navodi se na sajtu kreditora.

Prema ranijim najavama, kredit bi trabalo da se iskoristi za razvoj gasovodne mreže, povezivanje sa mrežama susednih zemalja i izgradnju novog podzemnog skladišta gasa.


"Srbijagas" i "Sogaz" osnivaju zajedničku osiguravajuću kuću
Ruska osiguravajuća kompanija "Sogaz", u vlasništvu "Gazproma", i Javno preduzeće "Srbijagas" osnovaće zajedničku kompaniju za osiguranje u Srbiji, izjavio je danas (26. januar 2010. godine) predsednik upravnog odbora "Sogaza" Vadim Janov.

On je novinarima u Moskvi kazao da će "Sogaz" Srbija u kojem će ruska kompanija imati 51% vlasništva, a "Srbijagas" 49% početi da radi u drugom tromesečju ove godine.

Janov je kazao da su obavljeni svi neophodni pregovori sa Narodnom bankom Srbije (NBS) i nadležnim institucijama koje su podržale osnivanje nove osiguravajuće kuće čija je registracija biti završena tokom naredna dva meseca.

- U prvom trogodišnjem periodu planirano je da ukupne investicije u Srbiji budu između 7,5 i 8 mil EUR, a ruska kompanija će investirati proprorcionalno udelu u kompaniji koji poseduje - naveo je on i dodao da će osnivački kapital biti 5 mil EUR.

Janov je kazao da je "Sogaz" odlučio da osnuje novu osiguravajuću kuću, a ne da kupuje neku od postojećih na srpskom tržištu da ne bi trošio vreme na restruktuiranje.

Janov je precizirao da će prema planovima, "Sogaz" Srbija u prve tri godine biti usredsrđen na rad sa preduzećima, najpre sa onima gde ima ruskog kapitala.

- Reč je o Naftnoj industriji Srbije (NIS), "Jugorosgazu", Podzemnom skladištu gasa "Banatski dvor" i o kompanijama koje će realizovati projekat gasovoda Južni tok - kazao je on.

Očekuje se da će godišnji obim prihoda kroz tri godine biti oko 20 mil EUR, kazao je Janov i precizirao da se očekuje se da će ove godine prihod iznositi 6,5 mil EUR, 2011. godine 14,9 mil EUR, a 2012. godine 19,8 mil EUR.

Kompaniju će voditi ruski eksperti, a biće angažovani i profesionalci sa srpskog tržišta, naveo je Janov i dodao da će strategija i kadrovska politika biti određeni u dogovoru sa partnerom "Srbijagasom".

- Analizirajući perspektive otvaranja kompanije-ćerke u Srbiji, uzeta je u obzir mogućnost ulaska Srbije u Evropsku uniju i učlanjenja u Svetsku trgovinsku organizaciju. U tom slučaju, kroz srpsku kompaniju, grupa "Sogaz" će dobiti slobodan ulazak na tržišta drugih evropskih država - naveo je on.

Janov je kazao da će u prve tri godine "Sogaz" u Srbiji razvijati osiguranje imovine, rizike odgovornosti, dobrovoljno medicinsko osiguranje.

Naveo je da će najpre biti osigurani osnovni proizvodni kapaciteti, među kojima naftne baze, skladišta, zdrade i objekti, transportna sredstva, specijalna tehnika i teret.

On je precizirao da je interes partnera "Srbijagasa" povezan sa potrebom za kvalitetnom zaštitom od rizika.

- Naravno, "Srbijagas" takođe računa na profit u tom projektu - naveo je Janov.

Zajednička osiguravajuća kuća, kazao je, namerava da rad sa stanovništvom započne u drugoj etapi poslovanja.

Po oceni Janova, u slučaju uspeha osiguravajuća kompanija "Sogaz" Srbija može ući među pet najvećih na srpskom tržištu i pored tog što u Srbiji posluju multinacionalne kompanije kao što je "Delta Generali". Na zvaničnom sajtu kompanije "Sogaz" navodi se da je osnovana 1993. godine, da je od agencije Standard i Pur dobila rejting BB, pozitivno, a od agencije Fič ima takođe rejting BB sa pozitivnim izgledom.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta