Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Rubin izvozi vinjak i votku u Irak
Beograd -- Fabrika pića Rubin iz Kruševca isporučila je prve količine vinjaka, votke i vina u Irak, čime je započeta realizacija ugovora od 2,5 miliona evra.

Kako je saopštila kompanija Invej u čijem sastavu posluje Rubin, ugovor sa Iračanima je potpisan na godinu dana, a do sada im je isporučen kontejner sa 20 tona pića.

Iračani su posle isporuke probnih količina pića iz Rubina, poručili novu paletu proizvoda i izrazili rešenost da započnu stalnu saradnju sa tom srpskom fabrikom, navodi se u saopštenju.

"Ispostavilo se da Iračani najviše vole da piju naš 'Don Rosi', votku, ali i druga vina, posebno 'Car Lazar' i 'Carica Milica'", kazao je direktor Inveja Stanko Tomović.

U novoj isporuci pića za Irak iz Rubina, koji posluje u okviru poslovnog sistema Invej iz Beograda, biće i veće količine vinjaka, poput čuvenog vinjaka "pet", ali i luksuznog vinjaka "XO", koji je nastao mešanjem vinskih destilata čuvanih u specifičnim uslovima.

Iz Inveja podsećaju da Rubin godišnje proizvodi deset miliona litara vina i oko šest miliona litara raznih vrsta žestokog pića, a izvozi u Sjedinjene Američke Države, Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Švajcarsku.


Dandi prodaje prava na istraživanje
Toronto -- Kanadska rudarska kompanija Dandi (Dundee Precious Metals) će prodati prava na istraživanje i eksploataciju zlata na Crnom vrhu u Srbiji, okviru projekta Timok.

Kako navodi ta kompanija, Dandi će prodati srpsku ćerku-firmu Dandi plemeniti metali, koja ima prava na eksplotaciju na Crnom vrhu, kompanijama „PJV risorzis“ i „Rodeo kapital“ za 1,4 miliona američkih dolara.

Pre okončanja te transakcije sva prava i imovina firme Dandi plemeniti metali, koja se ne odnose na istraživanje i eksploataciju vezana za projekat Timok, biće preneta na drugu ćerku-firmu kanadske kompanije u Srbiji, navodi se u saopštenju.

Projekat Timok obuhvata 12 licenci i jednu koncesiju za eksploataciju bakra, zlata i drugih pratećih metala 916 kvadratnih kilometara na Crnom vrhu, navela je kompanija.

"Ova transakscija predstavlja pozitivan korak ka razvoju projekta. To će olakšati kompaniji Dandi da nastavi poslovanje u Srbiji, u vreme širenja u istraživanju i otvaranja novog rudnika u Bugarskoj", izjavio je generalni direktor Dandija Džonatan Gudman.

Prema podacima sa kompanijskog sajta, pored istraživanja na Crnom vrhu, Dandi ima i prava na eksploataciju mobibdena u Surdulici.


“Štampa sistem“ otvara 250 objekata
Beograd -- Preduzeće „Štampa sistem“ planira da u otvaranje 250 prodavnica "džast a moment" u Srbiji u naredne tri godine uloži između pet i šest miliona evra.

Generalni direktor te kompanije Maks Vinterfeld je rekao da je nemačka Vac (WAZ) medija grupa 2008. godine kupila „Štampa sistem“, nakon čega je u decembru te godine otvorena i prva prodavnica "džast a moment", a do sada ih je otvoreno ukupno 40.

"U 2010. planiramo da otvorimo još 50 prodavica, a plan je da za tri godine broj prodajnih objekata dostigne 250", rekao je Vinterfeld i dodao da je je plan da bude zaposleno oko 300 radnika.

On je kazao da je u u 2009. u tim objektima otvoreno više od 100 novih radnih mesta, kao i da se u ovoj godini planira zapošljavanje još većeg broja ljudi.

Vinterfeld je dodao da je u 2009. godini „Štampa sistem“, u kojem osim prodavnica "džast a moment" rade i kiosci, ostvario promet od 120 miliona evra.

Prema njegovim rečima, taj format prodavnica zasniva se na konceptu "zgodne kupovine", gde se na jednom mestu može naći širok asortiman proizvoda u lepezi od oko 1.600 artikala.

Prodaju se novine, cigarete, hrana i piće, sendviči, salate, proizvodi za ličnu higijenu, lutrijski proizvodi, elektronske dopune, halo kartice, a u planu je da se ponuda dopuni i kartama za razne dogadjaje, markicama za prevoz, uplatom računa za Infostan, internetom.

Vac medija grupa jedna je od najvećih evropskih medijskih grupacija, prisutna je u devet zemalja, a u Srbiji izdaje Politiku i novosadski Dnevnik.


Mrkonjić: Nemci hoće u „Jat“ i na železnicu
U razgovorima sa nemačkom privrednom delegacijom ponudili smo predstavniku „Er Berlina” strateško partnerstvo sa „Jat ervejzom” i „Jat tehnikom”, otkriva za „Blic” Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, detalje prekjučerašnje posete nemačke privredne delegacije u kojoj je bio sam vrh svetskog biznisa.

Kako je predočeno, „Er Berlin” je drugi po veličini u svojoj zemlji, ima 140 aviona i sa Nikijem Laudom je suvlasnik avio-kompanije „Niki”.
- Zadovoljni su ponuđenim uslovima, među kojima je i režim otvorenog neba. Dali smo dokumentaciju koja je nužna za razmatranje ovakve saradnje, odgovor očekujem veoma brzo - kaže Mrkonjić.
Nemačka preduzeća nisu učestvovala u infrastrukturnim projektima u Srbiji, sada pokazuju konkretno interesovanje.
- To su velike firme poput „Simensa”. Interesuju ih veliki poslovi, najpre na železnici, kao i projekti koji se odnose na beogradski aerodrom i izgradnju metroa u Beogradu. Njihov predstavnik ostao je u Beogradu, u dnevnom smo kontaktu. Prihvatili su poziv da učestvuju na tri tendera koja uskoro raspisujemo - veli Mrkonjić.
Jedan od njih je za izgradnju autoputa između Neredovaca i Vladičinog Hana, vredan 38 miliona evra.
Na pitanje gde je zapelo sa infrastrukturnim delom tzv. ruskog kredita, ministar Mrkonjić kaže da su pregovori upravo dobili zamah.
- Ministarka finansija Diana Dragutinović je 21. januara uputila pismo ministru finansija Rusije. Tražili smo ažuriranje pregovora. Dogovoreno je da se tim kreditom finansira beogradski železnički čvor, vredan 200 miliona evra, pruga Beograd-Bar, za šta treba 250 miliona evra, kao i pruga Valjevo-Loznica teška 150 miliona evra. Očekujem da to bude urađeno tokom ove nedelje, a onda finalizaciju pregovora - veli Mrkonjić.
Po njegovim rečima, dogovara se da kamata bude između tri i četiri odsto na godišnjem nivou, kao što je kod najpovoljnijih kredita evropskih i svetskih finansijskih institucija. Iskristalisalo se i da će dve trećine radova ili njihove vrednosti pokrivati naša, a jednu trećinu ruska strana.
- To znači da dve trećine posla ide našoj građevinskoj operativi. Tim kreditom ćemo, primera radi, od Rusa kupiti šine, koje mi ionako nemamo. Osim toga, tako ćemo finansirati i tehnologiju za elektrifikaciju pruge, koju takođe nemamo - pojašnjava ministar Mrkonjić.

„Alpina” razmišlja o povlačenju tužbe
- Ne može se voditi spor protiv ove države, kasniti u realizaciji obaveza iz ranijih ugovora i očekivati da se ulazi u nove poslove koje finansira država. To je moj stav. Iako je na tenderu za izgradnju puta kod Dimitrovgrada, što je posao vredan tri milijarde dinara, „Alpina” dala najjeftiniju ponudu, kao nesolidan partner ne može očekivati da sa njom bude zaključen ugovor. Neodgovorno bi bilo da s njima svesno ulazimo u nove poslove, dakle u ozbiljan rizik od novih problema. Tražili smo da povuku tužbu protiv Srbije pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Parizu, iz spora o koncesiji na autoput. Iz „Alpine” su tražili da razmisle, taj rok ističe ove nedelje. Iduće sedmice saopštićemo ko je pobedio na tenderu - kaže Mrkonjić.


Consequences of vaccine import cancelation unclear
BELGRADE -- The director of Republic Institute for Health Insurance (RZZO) says the issue of compensation over swine flu vaccines “remains open”.

Serbia originally ordered three million doses from Swiss company Novartis, but decided to cancel further acquisition of vaccines after the 875,500 units that were already shipped to the country.

Now Svetlana Vukajlović says that most of Europe will be dealing with the effects of stopping their orders of vaccines.

“The question of damage compensation remains to be seen and it will not be solved in some time coming. It is not only a problem here, but in most European countries,” Vukajlović said.

Asked whether the government’s decision on January 12 terminated its contract with Novartis for the procurement of more vaccines, she said that “it depends on who is analyzing the government’s decision, but generally, the stoppage of shipment is a termination of the contract.”

Novartis warned the government not to cancel the order, because “only trustworthy countries would be given priority in the future”.


Srbijagas, Sogaz to set up joint venture
BELGRADE -- Serbian public gas company Srbijagas and Russia's insurance company Sogaz will set up a joint venture insurance company in Serbia, Srbijagas announced today.

Sogaz is owned by Russia's Gazprom Group.

Sogaz will own 51 percent of shares in the new company, while Srbijagas will have the remaining 49 percent.

A letter of intent was handed over to the National Bank of Serbia late last year, while an official request will be sent to the NBS in late February or early March, it was announced.

The company is planned to start operations in the second quarter of 2010 and EUR 7.5-8mn is expected to be invested in Serbia during the first three years of the new company's operations.

The activities of the new company, to be named Sogaz Srbija, are agreed to be oriented to the area of energy supply, primarily property and risk insurance, and would later on include voluntary medical insurance.


“Exchange rate not affecting inflation”
NOVI SAD, BELGRADE -- National Bank of Serbia (NBS) Governor Radovan Jelašić said that the current exchange rate of the domestic currency is not jeopardizing the inflation rate.

However, he said that if the inflation rate does begin to increase, the NBS will take appropriate measures.

“If this level of the exchange rate significantly effects the ability to reach our goal, an inflation rate of six percent, plus or minus one or two percent, we will surely increase the reference interest rate to combat it, and give some other macroeconomic answers to that,” he told the Vojvodina Chamber of Commerce.

Jelašić stated that the dinar in December and January was more stable than it was last year, adding that this time last year, the central bank sold EUR 527mn to stabilize the rate, while only EUR 110mn was spent this year.

“The NBS cannot and should not hold one level of the dinar,” Jelašić said, adding that in the future, the foreign currency reserves will be used to secure the normal functioning of the banking foreign currency market.

He also said that the rate of the domestic currency is “a picture of the total macroeconomic situation in Serbia.”

Economy Minister Mlađan Dinkić spoke in Belgrade today to state that he expects the exchange rate to be relatively stable during the year, adding that the oscillation in January is “nothing to worry about”.

He told a news conference that the oscillations in January were normal in market economies, and that there is no need to worry.

“The Serbian foreign currency reserves are at a record high, we will have relative stability in the exchange rate during the year, I am completely convinced of that,” he said, adding that a strengthening of a demand for foreign currency is a result of the improving Serbian economy.

In January, income from VATs on imports was six percent higher than in January of last year, while the income from the same tax in the domestic trade increased by seven percent, Dinkić said, adding that these are reliable signs that imports and industrial production in Serbia are recovering.


Rezultati "Bambi Banata" nikad bolji - uspešno poslovanje u 2009. uprkos krizi
Konditor "Bambi Banat" u prošloj godini zabeležio je rast ukupne prodaje od 9,7% i ostvario promet od 6,6 milijardi dinara, objavio je juče (27. januar 2010. godine) beogradski Koncern iz sastava "Danube Foods Group".

Prošlogodišnji prihod od prodaje u zemlji, gde "Bambi Banat" plasira najveći deo produkcije, dostigao je 5,3 milijarde dinara i bio je 13% veći nego 2008. godine.

Kada je o izvozu reč, 80% ide u zemlje regiona a ostalo na evropsko, američko, kanadsko i australijsko tržište pri čemu je prodaja "Bambijevih" proizvoda na tržiđtima Evropske unije u 2009. povećana 16%.

- Godinu za nama obeležile su i investicije u proizvodne pogone i infrastrukutru u visini 3,2 mil EUR od čega je najviše uloženo u novu fabriku u Vršcu - rekao je predstavljajući rezultate "Bambi Banata" u 2009. generalni direktor Koncerna Miroslav Miletić.

On je dodao da je zahvaljujući tim ulaganjima ostvarena ušteda od 4,6 mil EUR.

Predsednik Upravnog odbora Koncerna Rade Pribićević istakao je da je u godini ekonomske krize "Bambi Banat" uspeo da sačuva svih 1.200 radnih mesta i proširi asortiman sa 49 novih proizvoda.

Pribićević je kao ciljeve za 2010. naveo realizaciju programa proizvodnje bele čokolade, dalje uštede i racionalizaciju poslovanja, kao i dalje pokušaje usmerene na osvajanje većih udela na stranim tržištima, posebno u EU.


Nedovoljna ekonomska saradnja Srbije i Alžira - "Hemofarm" i Institit "Mihailo Pupin" probijaju led
Ambasador Alžira u Beogradu Abdelkader Mesdoua izjavio je danas (27. januar 2010. godine) da nije zadovoljan ekonomskom saradnjom Alažira i Srbije i pozvao srpska preduzeća da investiraju na alžirsko tržište.

Mesdoua je u Privrednoj komori Beograda, gde je razgovarao sa privrednicima, pozvao srpska preduzeća da se udruže u konzorcijume i da tako nastupe na alžirskom tržištu.

- Srpskim preduzećima treba malo smelosti i mašte, naročito jer imaju umeće i stručnost. U Alžiru postoji jaka konkurencija koja ostavlja malo prostora slučajnim dešavanjima i simpatijama. Zato srpskim preduzećima savetujem da se udruže i da sarađuju sa alžirskim preduzećima i tako uđu na tržište - kazao je alžirski ambasador.

Kako je saopšteno na skupu, prema najnovijim zakonskim propisima u Alžiru strane kompanije tamo moraju otvoriti predstavništva ili pogone a alžirske kompanije moraju imati 30% udela.

Ambasador Alžira je kao pozitivan primer naveo "Hidrotehniku", koja već sarađuje sa alžirskim partnerima. Uskoro bi ugovor trebao da potpiše i vršački "Hemofarm", kao i da se nada da će Institit "Mihailo Pupin" učestvovati u izgradnji autoputa od severa do juga zemlje.

Predstavnik Ministarstva inostranih poslova Radosav Janković je kazao da je ekonomska saradnja dve zemlje jako mala, da je suficit na strani Srbije i da je najrazvijenija vojna ekonomska saradnja.

On je rekao i da je od januara do novembra prošle godine, Srbija izvezla u Alžir robe u vrednosti od 14,5 mil EUR i uvezla za svega 55.000 EUR.

On je kazao da je Srbija najviše izvozila lekove, transportere, prikolice i male prikolice.

Alžir ima bruto društveni proizvod od 163 mlrd EUR, a nakon što su pre početka ekonomske krize odlučili da otplate veći deo kredita, koji je uključivao i dug prema srpskim preduzećima, njihov spoljnji dug je sada 400 mil EUR. Najviši udeo u ekonomiji sa oko 50% ima nafta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta