Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF predviđa visok rast srpske privrede od 2012. godine

Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) predviđaju, u najnovijoj analizi kretanja u privredi naše zemlje, da visoke stope ekonomskog rasta u Srbiji ne treba očekivati pre 2012. godine


Do tada, kako se navodi u infomaciji koja je danas objavljena na sajtu MMF -a, srpska privreda može računati na umereniji i postepen rast, dok za ovu godinu eksperti Fonda procenjuju stagnaciju tražnje i izvoza, koji bi mogao da živne iduće godine ukoliko dođe do očekivanog oporavka globalne tražnje.

Monetarne vlasti u Srbiji će u predstojećem periodu morati da izbalansiraju rizike zbog očekivanog rasta inflacije sa uticajem dogovorenog zamrzavanja plata i penzija, ističe MMF i ukazuje da je vladin program podrške finansijskom sektoru doprineo zaštiti finansijske stabilnosti.

MMF upozorava, međutim, na potrebu da vlada strogo vodi računa o svim rizicima koji prete makro-ekonomskoj stabilnosti, zbog navedenih i drugih rizika.

U analizi se navodi da su se dosadašnje mere monetarnih vlasti za ostvarenje "ciljne inflacije" pokazale uspešnim, bez obzira na neprekidan trend "evroizacije".

MMF ocenjuje da su ciljevi deficita za 2009. i 2010. godinu od 4,5 odnosno četiri odsto bruto domaćeg proizvoda relativno visoki.

Stroge mere preduzete u 2009. radi njegovog pokrivanja treba da budu zadržane i ove godine, pre svega zamrzavanje plata i penzija, dok će ušteda od dodatnih mera, kao što je smanjenje javne administracije, biti ostvarena tek u dužem periodu.

Prema sporazumu koji je Vlada Srbije lani zaključila sa MMF-om o stabilizacionom zajmu od oko 2,9 milijardi evra, naša zemlja je do sada "privukla" nešto više oko 1,13 milijardi evra tog kredita.

Misija MMF trebalo bi, kako je najavljeno iz beogradske kancelarije te međunarodne finansijske institucije, da poseti našu zemlju krajem narednog meseca, zbog redovnih konsultacija na osnovu statuta Fonda.



Činovnici sporo odlaze
Od kraja prošle godine manje zaposlenih u ministarstvima ekonomije, pravde i pravosuđu, ali i opštinama. – Svodne računice nema

Broj zaposlenih u Ministarstvu ekonomije biće smanjen za 70 stalno zaposlenih, tako da će u njemu raditi 310 stalno zaposlenih i 31 lice po ugovoru o delu. Na jučerašnjoj sednici, Vlada Srbije je usvojila predlog nove sistematizacije radnih mesta u Ministarstvu ekonomije koja omogućava ova smanjenja, piše u jučerašnjem saopštenju iz tog ministarstva. Zbog nesavesnog i neodgovornog rada, pet stalno zaposlenih je dobilo jedinice i zbog toga će dobiti otkaz. Osam zaposlenih prelazi u druge institucije, dva zaposlena odlaze dobrovoljno, jedan se penzioniše, a 54 stalno zaposlena odlaze po osnovu organizacionih promena i ukidanja nepotrebnih radnih mesta u administraciji ministarstva.

Ministarstvo pravde je krajem prošle godine imalo 91 zaposlenog, a sada deset manje, izjavio je juče „Politici” Slobodan Homen, državni sekretar u tom ministarstvu.

– Pravosuđe je do sada napustilo 1.200 zaposlenih, još oko 800 je neraspoređeno – kaže Homen. – O njima će odlučivati Visoki savet sudstva i Državno veće Tužilaštva, tako da očekujem da će broj zaposlenih u pravosuđu biti smanjen za ukupno 2.000 ljudi.

Kako se nezvanično saznaje, broj zaposlenih je smanjen i u opštinama, ali svodne računice za celu Srbiju za sada nema.

Po Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u republičkoj administraciji i Zakonu o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj samoupravi, koji su usvojeni 11. decembra prošle godine, ukupan broj stalno zaposlenih ne može biti veći od 28.400 lica, a na određeno vreme do 10 odsto zaposlenih na neodređeno vreme. U lokalnoj administraciji najviše četiri zaposlena na 1.000 stanovnika, od toga 10 na određeno vreme.

Sredstva za plate zaposlenih u državnoj administraciji, počev od 2010. godine trebalo je da budu planirana samo za navedenih 28.400 lica, ali juče u Ministarstvu finansija, koje nadzire sprovođenje navedenih zakona, nismo mogli da saznamo da li se ta odredba poštuje.

Pored toga, rok za donošenje akta o sistematizaciji radnih mesta bio je 31. decembar 2009. godine. Do tog datuma sva ministarstva bila su obavezna da ih dostave Vladi Srbije, a propisana je i kazna u iznosu od 1.000.000 dinara za rukovodioca organa ako ne donese taj akt.

Obavezu da donesu sistematizaciju radnih mesta imaju i opštine.


„Fijat” stigao a mi kaskamo
Polovina proizvođača auto-komponenti iz centralne Srbije ne ispunjava uslove za ulazak u mrežu velikih dobavljača

Kragujevac – Potencijali postoje, ali centralna Srbija trenutno nema kritičnu masu preduzeća za formiranje mreže dobavljača auto-giganata – izjavila je juče u Regionalnoj privrednoj komori Kragujevac direktorka Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja Jasminka Luković-Jagličić.

Prema njenim rečima, studija pod nazivom „Razvoj mreže dobavljača malih i srednjih preduzeća za automobilsku industriju na teritoriji centralne Srbije”, kojom su obuhvaćena 52 preduzeća iz Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog, Rasinskog i Moravičkog okruga, pokazala je da tek polovina firmi, i to samo delimično, ispunjava uslove koje pred proizvođače auto-komponenti postavljaju svetski proizvođači vozila.

– Imamo tradiciju, kvalitetnu jevtinu radnu snagu, odlično smo geostrateški pozicionirani, ali na teritoriji centralne Srbije samo mali broj preduzeća poseduje neophodne standarde kvaliteta, potrebne da se postane dobavljač nekog velikog proizvođača automobila. Sad je pravi trenutak da se krene u podizanje kvaliteta – navela je Jagličićeva i poručila da dolazak „Fijata” u Kragujevac „otvara vrata za preokret”.

Predstavljanju studije juče su u RPK Kragujevac prisustvovali predstavnici 25 firmi sa teritorije pomenutih pet okruga. Oni su potpisali Pismo o namerama, kojim je prvi put i formalno data podrška osnivanju regionalnog automobilskog klastera centralne Srbije. Potpisnici tog dokumenta su, takođe, Privredna komora Srbije i dve regionalne privredne komore sa sedištem u Kruševcu i Kraljevu.

Osnivanje klastera proizvođača auto-delova podržali su i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji Ron van Dartel i predstavnik holandske agencije SPARK za ekonomsku pomoć malim i srednjim preduzećima u Kragujevcu i Srbiji Filip Foster. Ta organizacija i holandska vlada finansirali su izradu te studije.

– Iskreno se nadam da će dolazak „Fijata” probuditi mala i srednja preduzeća u Srbiji i doprineti razvoju čitavog automobilskog, pa i metalskog sektora u vašoj zemlji. „Fijat” treba da bude značajan impuls za razvoj Kragujevca i cele zemlje, ne samo u industrijskom, već i u obrazovnom smislu – izjavio je Foster.

Pismo o namerama za formiranje klastera autokomponentaša juče su potpisali i predstavnici kragujevačkog Univerziteta i ovdašnjeg Mašinskog fakulteta.

Izrada studije i Pismo o namerama za formiranje klastera proizvođača auto-delova sa teritorije centralne Srbije deo je projekta koji je pre tri godine pokrenula RPK Kragujevac. Projekat je rezultirao prošlogodišnjim osnivanjem Centra izvrsnosti auto-industrije zapadnog Balkana sa sedištem u Kragujevcu.

Prema rečima direktorke Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, klaster autokomponentaša centralne Srbije treba da bude formiran po ugledu na slične organizacije koje postoje u Nemačkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Iskustva tamošnjih preduzeća za proizvodnju auto-delova, istakla je Jagličićeva, pokazala su da regionalno povezivanje firmi iz iste branše svakoj ponaosob donosi niz prednosti, od tehnološkog napretka, do većeg profita.

Prema rečima direktora RPK Kragujevac Dušana Puače, budući klaster srpskih proizvođača auto-delova trebalo bi prvi put da se predstavi javnosti na sajmu autokomponentaša u Kragujevcu, koji će biti organizovan od 19. do 21. maja ove godine.


Decembarski pad industrijske proizvodnje u Srbiji
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2009. godine bila je 1,3 odsto manja nego u istom mesecu 2008, dok je u odnosu na prosek iz 2008. bila manja 1,7 odsto, saopštio je u petak Republički zavod za statistiku Srbije.

U prošloj godini ubeležen je pad industrijske proizvodnje u Srbiji od 12,1 odsto u poredjenju sa 2008. godinom.

Posmatrano po sektorima, u decembru 2009. u odnosu na decembar 2008. u vadjenju rude i kamena zabeležen je pad od 5,4 odsto a u preradjivačkoj industriji od 2,6 odsto, dok je u proizvodnji i distribuciju struje, gasa i vode ubeležen rast od 4,6 odsto.

Gledano prema namenskim grupama, u decembru je pad na godišnjem nivou ubeležen u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, od 29,6 odsto, kapitalnih proizvoda od 7,2 odsto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju od 6,6 odsto.


EPS still wants “profit distribution”
BELGRADE -- Serbian power company EPS says that electricity price hike will enable regular system maintenance, but they are not giving up on the “profit distribution”.

Despite its earlier opposition to increase the price of electricity, the government yesterday decided to allow the price hike of ten percent starting March 10.

EPS says that price increase by RSD 0.59 per kWh will allow for maintenance of the system, but also that its union will continue to insist that payment of profits to employees starts right away.

Director of EPS Public Relations Department Momčilo Cebalović insists that electricity in Serbia is the cheapest in the region, even after the latest increase.

However, it is still impossible to learn from EPS about the cost of production of one kilowatt, hour, and how much distribution to households costs.

“EPS cannot go public and say the production value of a kilowatt hour, because that is not smart, primarily because of the competition that has been appearing on the regional market as well, but it is certain that the entire structure of the kilowatt hour is determined by the Energy Agency of the Republic of Serbia,” said he.

EPS has been operating with losses for the past two years, but Cebalović says that the picture would be different if the company could collect over half a billion euros worth of debts.

Still, it is estimated that 2010 will be a successful year and that is the reason why the union is insisting that payment of profit begins straight away, which would be paid to the workers as a monthly bonus of about RSD 9,000.

“Far less would go toward advance payments than the effects of the price insreace, meaning about 30 percent. More than 70 percent will go to overhauls, maintenance and investments, because about EUR 400mn is invested in EPS production capacities from March until December each year,” Cebalović said.

EPS denied allegations that the company was exporting power to the countries of the region while they were urging Serbians to consume less.

Cebalović explained that there had been “emergency deliveries to help neighboring countries, which were doing the same to help Serbia when necessary”.


Growth of budget revenues in January
STARA PAZOVA -- Finance Minister Diana Dragutinović stated on Friday that budget revenues in January 2010, are about six percent higher than one month before.

Dragutinović said that such movements promise a good beginning of the year, as the revenues are better that those planned for 2010.

Pointing out that it is still too early to assess the dynamics of revenues in the months to come, she said that January, which is generally a bad month considering the number of working days, has given a better result and that this "generates optimism".

"If we want to be fair and still to give a new wave of optimism, January 2010 promises that revenues will be better that those planned by the budget, even though many people thought that the envisaged budget revenues were overestimated," Dragutinović said at the opening of the Tax Administration Branch in Stara Pazova.

She said that the revenues in January 2010 are even higher than those in January 2008, reiterating that 2008 was a good year according to the results.


Spajaju se dve crnogorske berze - Montenegro berza i Nex pod kontrolom "Atlas grupe"
Skupštine akcionara Montenegro i Nex berze donele su u petak (29. januar 2010. godine) odluku o spajanju, nakon što su pre dva meseca kontrolu nad obe berze preuzele kompanije vlasnika "Atlas grupe" Duška Kneževića.

"Atlas grupa" kupila je početkom novembra od Hipotekarne banke 29,02% akcija Montenegroberze, kao i 21,37% berze Nex.

"Atlas grupa" nakon te trgovine sa povezanim firmama poseduje nešto više od 47% vlasništva u Montenegroberzi.

Ta kompanija sa povezanim firmama od ranije kontroliše Nex berzu.

Knežević je za Portalanalitika kazao da je plan da se jedinstvena crnogorska berza poveže sa regionalnim, balkanskim tržistem kapitala a preko programa Evropske unije (EU) i sa Atinskom berzom.

- Radićemo i na dovodjenju stranih investitora i vraćanju poverenja u crnogorsko tržište kapitala. Ponudićemo berzama bivše SFRJ dvojne kotacije u evrima i u njihovim nacionalnim valutama - najavio je Knežević.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta