Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomisti: Evro ide na 110 dinara
Beograd -- Iako je NBS juče prodala 91,7 miliona evra na deviznom tržištu, evro je i danas porastao, i to za 19 para, pa je zvanični srednji kurs dostigao 106,3713 dinara.
NBS je, inače, ukupno prodala ove godine više od dve milijarde evra.

Ekonomista Nikola Fabris kaže da bi evro mogao bi do kraja godine da dostigne i 110 dinara. "Smatram da bi svaki rast veći od tog mogao ozbiljno da ugrozi inflaciju, pa verujem da NBS to neće dozvoliti i da će intervenisati", kaže Fabris.

On navodi da "jednostavno, više ne možemo govoriti o ciljanoj inflaciji ukoliko ne posmatramo i kretanje deviznog kursa, jer su to dve međusobno povezane veličine, samo što se njihovo kretanje ne mora poklopiti trenutno, već sa određenim vremenskim kašnjenjem".
Fabris dodaje da pojedinci kupovinom deviza utiču na ubrzanje rasta evra, kao i da evro skače i zbog nepoverenja u dinar.

"Očigledno je da u ovom trenutku postoji još uvek dosta nepoverenja u stabilnost dinara, pa je i te kako prisutna i ta vrsta pritiska na rast kursa, jer se veliki broj pojedinaca oslobađa dinara i kupuje stranu valutu, što dovodi do povećanja brzine opticaja novca, što je isto kao i kada se poveća količina novca u opticaju", ističe Fabris.

S druge strane, guverner NBS Dejan Šoškić smatra da nema potrebe za korekcijom nivoa ciljane inflacije, kao i da će ona do kraja godine ostati na nivou od šest, plus-minus dva odsto.

"Krajem avgusta inflacija je bila 6,6 odsto na godišnjem nivou, a ciljana inflacija za isti period 6,7 odsto, tako da je ostvarena inflacija bila gotovo na ciljanom nivou. Manevarskog prostora za intervenisanje na deviznom tržištu ima, i dobra ilustracija toga je i činjenica da je Srbija odlučila da povlači znatno manje sredstava od MMF-a u odnosu na odobrena, iako je aranžman s fondom upravo podrška deviznim rezervama zemlje", kazao je on.
Šoškić je ocenio da manje korišćenje dinara i indeksacija cena i kamata za kretanje deviznog kursa utiču na destabilizaciju finansijskog sistema i smanjuju moć monetarne politike centralne banke.

I ekonomista Milan Kovačević smatra da evro mora da raste. "Evro jednostavno mora stalno da raste zato što je naša inflacija veća nego inflacija u zoni evra i to je sasvim prirodno. Pitanje je samo da li previše raste, kada bi mogao da uspori i slično, ali na duže staze evro jednostavno mora da dobija na vrednosti, jer je naša ekonomija u celini u lošijem stanju i sa manjim performansama od evrozone", ističe Kovačević.

On dodaje da "evro neće padati. Može samo naizmenično da raste ili da miruje, ali padati sigurno neće. Njegova vrednost umnogome će zavisiti od toga šta će raditi NBS, da li će nastaviti da troši devizne rezerve ili će se odlučiti na dalje povećanje kamatne stope, kao i da li ćemo u skorije vreme krenuti u prodaju Telekoma i hoćemo li povući više novca od MMF".

IZIT: Evro treba da bude 150 dinara

Direktor Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Miloje Kanjevac smatra da bi evro trebalo da vredi najmanje 150 dinara. "Evro treba da vredi najmanje 150, a smatram da bi mogao da bude i 170 dinara. Da sam ja država, vrednost evra bi se kretala u tom rasponu, što bi bilo bolje i za izvoznike i za proizvođače. Niko ko zna praksu i teoriju ekonomije ne radi to što rade naši nadležni", kaže on.

NBS nedovoljno interveniše

Prema rečima Gorana Nikolića, ekonomiste, NBS bi trebalo više da ponudi deviza na međubankarskom deviznom tržištu.Ukoliko bi evro nastavio da jača ovim tempom, bila bi ugrožena planirana inflacija. Kraj svakog tromesečja, pa i ovog je “kritičan” za kurs. Ali, ako NBS i dalje pušta kurs da ide svojim tokom, već na 107 dinara bi se dostigao nivo inflacije od 8,5 odsto, dakle prelazi se zacrtani okvir.


BDP Srbije porastao za 1,2 odsto
Beograd -- Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u prvoj polovini 2010. bio 1,2 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu 2010. u odnosu na isti period prethodne godine bio je dva procenta.

Prema procenama Ministarstva finansija, vrednost BDP Srbije u 2010. godini biće 3.074 milijarde dinara, odnosno 30 milijardi evra.

Najveći uticaj na raast BDP u drugom kvartalu ove godine imao je sektor finansijskog posredovanja, gde je rast bruto dodate vrednosti bio 6,9 odsto.

U saobraćajnom sektoru rast je iznosio 6,6 procenata, u sektoru vađenja ruda i kamena 10,4 procenta, a u prerađivačkoj industriji rast je bio 5,7 odsto.

Najveći pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u građevinarstvu, od 11,9 odsto, i hotelijerstvu i ugostiteljstvu, od osam odsto, navodi se u saopštenju RZS.

Dodaje se da desezonirani podaci kvartalnog obračuna BDP, u stalnim cenama 2002. godine, pokazuju rast BDP u drugom kvartalu od 0,8 odsto u odnosu na prvi kvartal ove godine.


Akvarijus ipak ne kupuje Paraćinku
Paraćin -- Vlasnik hrvatskog Akvarijusa Siniša Škaro odustao je od kupovine paraćinske fabrike konditorskih proizvoda Paraćinka.
Ipak, Akvarijus je sa Paraćinkom sklopio ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, po kome će svakog meseca Paraćinka Akvarijusu isporučivati dva i po vagona slatkiša.

Predsednik fabričkog sindikata Slavoljub Najdanović kaže da je Akvarijus sa fabričkim sindikatom potpisao i poseban ugovor po kome će svakog meseca, u narednih pola godine, uplaćivati po 50.000 evra na žiro račun fabrike.

Zahvaljujući ukupnoj sumi od 300.000 evra radnici će, uz redovne plate, dobijati i po 50 odsto od zaostalih plata, i time će se, donekle, poboljšati standard zaposlenih.

Najdanović je kazao i da je Paraćinka u ovom i prošlom mesecu imala veliku potražnju od domaćih i stranih kupaca.

„Mesečno proizvedemo i prodamo desetak vagona robe. Međutim, potražnja je porasla za tri vagona i tu količinu robe sada ne možemo da proizvedemo, jer od 280 zaposlenih radnika, dnevno je odsutno 60, odnosno jedna smena“, dodao je on i pozvao zaposlene da se vrate na posao kako bi zadovoljili potrebe kupaca.


Serbian air carrier ready for open skies
Serbian air carrier ready for open skies
30 September 2010 | 10:51 | Source: Tanjug
BELGRADE -- Jat Airways is operating in line with European standards and was ready for the implementation of the open skies agreement.

This was said on Wednesday in Belgrade by a statement issued by the Serbian air carrier, after the company's management met with European Commission air traffic experts.

Despite flying with a reduced fleet of seven to 11 planes, Jat Airways has kept 40 percent of the passengers flying in and out of the Belgrade airport, which is used by 32 airlines, Jar Airways said in a statement, pointing out that the implementation of the common airspace agreement was among the topics discussed with the European Commission experts.

The agreement, whose goals include the creation of a common airspace, free access and equal terms for all airlines, was ratified by the Serbian parliament last year and resulted in the arrival of many foreign airlines to the Serbian market, it is noted in the statement.

In regards to safety, Jat Airways representatives reminded that the Serbian national airline was among the first 30 members of the International Air Transport Association (IATA) to be awarded the prestigious IOSA (IATA Operational Safety Audit) certificate. Jat's certificate is valid through Febraury 2011.

In addition to meeting with the management of Jat, the European Commission experts also had a series of meetings with representatives of ministries, the Civil Aviation Directorate, the Serbia and Montenegro Air Traffic Services Agency, the Commission for Protection of Competition, and foreign airlines.


Retail prices up 1 pct. in August
BELGRADE -- The retail prices of goods and services in Serbia in September 2010 increased on average by 1.0 percent if compared to the previous month.

This is according to the data of the Statistical Office of the Republic of Serbia.

The retail prices in September 2010, compared to September 2009, increased by 8.7 percent.

The consumer price index in Serbia in September 2010 increased by 1.1 percent on average, if compared to the previous month.

Compared to September 2009, the consumer price index in September 2010 increased by 7.2 percent on average.

The difference between the retail price index and the consumer price index resulted from the various influences that the growth of prices of particular items had on these indices, the statement reads.


Noi: Nije vreme za prodaju DDOR-a
Novi Sad -- Šanse da DDOR Novi Sad bude prodat trenutno su jako male, jer situacija u svetskom finansijskom sektoru sada nije povoljna za prodaju, kaže Kristijan Oto Noi.
Noi, generalni direktor DDOR-a, je odbacio spekulacije o masovnom otpuštanju radnika.

Povodom napisa o tome da italijanska osiguravajuća grupa Fondijarija Sai, koja je od pre tri godine većinski vlasnik DDOR-a, namerava da proda taj svoj deo radi saniranja negativnih posledica svetske ekonomske krize, on je potvrdio da je to bila jedna od opcija.

"U želji da konsoliduje svoje poslovanje u Italiji, zbog svetske ekonomske krize, Grupa Fondiaria Sai je razmatrala mogućnost da dodatna finansijska sredstva za brži oporavak poslovanja obezbedi prodajom jednog ili više delova grupe", rekao je Noi, napominjući da je samim tim razmatrana i mogućnost prodaje DDOR-a.

On je istakao da je DDOR Novi Sad, posle uspešno obavljenog restrukturisanja, jedna od najuspešnijih kompanija u okviru Fondijarije i dodao da „ima dobre poslovne rezultate i spada u red najboljih franšiza za osiguranje u regionu, pa je tako i na Dilojtovoj listi 50 najuspešnijih osiguranja u centralnoj Evrope".

DDOR je druga po veličini osiguravajuća kompanija u Srbiji i „izvesno je da će s takvim potencijalima njena vrednost ubuduće rasti", naglasio je Noi i napomenuo da ta kompanija nema potrebe za finansijskom podrškom svojih vlasnika.
Postojeća situacija Grupe Fondijarija Sai, pa čak i promena vlasničke strukture, ako je ikada bude, ne može ni u kom slučaju da se odrazi na poslovanje DDOR-a i na aktivnosti te kompanije na srpskom tržištu, izjavio je njen generalni direktor.

Ističući da u DDOR-u ne postoji plan otpuštanja zaposlenih, Noi je napomenuo da se njihova produktivnost sad meri prema normama kakve postoje u sličnim kompanijama u EU.

"Niko od zaposlenih, čiji je rad efikasan, nema razloga da brine za svoje radno mesto", naglasio je prvi čovek DDOR-a i dodao da ta kompanija puno ulaže u dodatno obrazovanje i obuku zaposlenih, jer su ljudi njena najveća vrednost.
Kompanija DDOR Novi Sad, koju je pre tri godine Fondijarija kupila za 220 miliona evra, sad zauzima oko 26 odsto tržišta osiguranja u Srbiji, s prodajnom mrežom od 24 filijale i 46 ekspozitura. Ima 1.850 zaposlenih i oko 900.000 klijenata. Grupacija Fondijarija Sai treća je po veličini osiguravajuća kompanija u Italiji, koja u oblasti osiguranja od auto-odgovornosti zauzima prvo mesto u toj zemlji, sa 23 procenta tržišnog učešća.


EIB: Srbiji ove godine 800 mil. EUR
Beograd -- Iznos kredita koje će Evropska investiciona banka (EIB) ove godine odobriti Srbiji dostići će gotovo 900 miliona evra.
Predsednik te međunarodne finansijske institucije Filip Mejstad kaže da su „prošle godine potpisani zajmovi u vrednosti od 893 miliona evra i slično će biti i ove godine“.

„Kad jednom Srbija bude bliže punopravnom članstvu, povećaćemo iznos sredstava kao što smo uradili za Poljsku ili Bugarsku, kako su se pridruživale EU“, kazao je Mejstad.

Prema njegovim rečima, Evropska komisija ima nekoliko instrumenata da pomogne budućim članicama za pridruženje koji će biti aktivirani čim se kandidatura ozvaniči.

"Da bi država postala članica EU, moraju da se steknu politički i ekonomski uslovi. Osnovni uslov koji mora biti ispunjen je uspostavljena tržišna ekonomija u zemlji kako bi ona jednog dana mogla da se uključi u jedinstveno evropsko tržište", kazao je Mejstad.

On je istakao da mora biti vidljiv i napredak u oblasti infrastrukture, zbog čega je EIB ulagao u taj sektor, naročito u koridore koji fizički povezuju zapadni Balkan sa Unijom.


Trgovinski deficit 3,42 mlrd. EUR
Beograd -- Srbija je za osam meseci ove godine ubeležila deficit u trgovini robom sa svetom od 3,42 milijarde evra, za 6,8 odsto manji nego u isto vreme 2009. godine.
Izražen u američkoj valuti, deficit je u posmatranih osam meseci bio 4,5 milijardi dolara, za 8,9 odsto manji nego u istom periodu prethodne godine.

Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, pokrivenost uvoza Srbije izvozom za osam meseci ove godine bila je 57,2 odsto u poređenju sa 51,2 odsto u istom periodu prethodne godine.

U tom periodu je Srbija izvezla robu u vrednosti 4,59 milijardi evra, što je 20,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, dok je uvoz vredeo 8,01 milijardu i bio je sedam odsto veći.

Rastu izvoza od januara do avgusta ove godine najviše je doprinelo povećanje izvoza proizvoda crne i obojene metalurgije, kao i poljoprivrednih proizvoda. I u izvozu i u uvozu prednjače, gledano po nameni, proizvodi za reprodukciju a sledi roba za široku potrošnju.

Gledano prema proizvodima, najveće učešće u izvozu Srbije imaju gvožđe i čelik, obojeni metali, električne mašine i aparati, povrće i voće i žitarice i proizvodi od njih. Ti proizvodi daju trećinu izvoza. U uvozu najveće učešće imaju nafta i derivati, prirodni gas, obojeni metali, električne mašine i aparati i gvožđe i čelik. Uvoz tih proizvoda čini 26 odsto ukupnog.
U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije, pojedinačno, bile su Italija sa 681,4 miliona dolara, Bosna i Hercegovina - 681,4 miliona dolara i Nemačka - 642,2 miliona dolara. U uvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri bile su Ruska Federacija sa 1,39 milijardi dolara, Nemačka - 1,12 milijardi i Italija - 904,4 miliona dolara.

Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine više od polovine ukupne razmene.

Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 866,6 miliona dolara. Taj višak je uglavnom rezultat izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Ruskom Federacijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta