Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ĐELIĆ: Strane banke zainteresovane za srpske obveznice
Potpredsednik vlade Božidar Đelić krenuo je sinoć u Beograd zadovoljan rezultatima, kontaktima i dogovorima sa brojnim čelnicima redovnog jesenjeg zasedanja Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke. Kako je rekao za "Danas", u periodu tekuće sveobuhvatne međunarodne krize, koja je veoma uticala i na ovaj skup, bilo je veoma indikativno i ohrabrujuće da su se od više njegovih sagovornika u Vašingtonu čula priznanja za "dobro vođenu makroekonomsku politiku" Srbije u toj situaciji.

- U razgovoru sa predstavnicima poslovnih banaka sad smo prvi put čuli i nešto što ranije apsolutno nije bio slučaj. A to je da postoji njihovo interesovanje za dinarske obveznice koje izdaje Srbija, što predstavlja pouzdan signal da oni smatraju da je naša zemlja postala dovoljno stabilna za strane ulagače. Na međunarodnom tržištu prisutan je, recimo, veliki interes za izdavanje srednjoročnih obveznica na pet godina. Strani ulagači, koji imaju veoma slabe prinose u evrima, spremni su da kupuju obveznice i u drugim valutama - rekao je Đelić.

Prema vicepremijerovom objašnjenju, do pomenutog trenda dovela je "priroda investiranja" koja je učinila da se, i pored rizika, u sadašnjim dramatičnim međunarodnim kretanjima pojavljuje to interesovanje za dinarske obveznice sa primamljivijim kamatama od onih koje se na drugim stranama dobijaju u evrima.

- Srbija na taj način može da radi na deevroizaciji svoje ekonomije, odnosno da ima mnogo veću upotrebu dinara, mada je jasno da će se, posle dinara, naša moneta zvati evro - rekao je Đelić, napominjući da će se ta budućnost Srbije u evrozoni pojaviti na horizontu kroz jedno 15-20 godina, s tim što će nam u međuvremenu biti neophodno maksimalno angažovanje na održavanju i eventualnom jačanju dinara.


Ilić: Uspešna saradnja sa MMF-om
Beograd -- Treba razmišljati o budućoj saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kaže državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić.
On dodaje da je postojeći aranžman sa Fondom, koji se završava iduće godine, omogućio Srbiji da se zaštiti od mnogih efekata svetske krize.

Ilić je podsetio da se u Srbiji često postavlja pitanje da li je dobro da uopšte imamo program sa MMF-om.

"Ja smatram da smo imali izuzetnu visprenost da zaključimo takav ugovor i da je taj ugovor za nas bio od pomoći da se odupremo svemu onome što se dešavalo u svetu", dodao je Ilić.

Ilić je ocenio je da bi se eventualni nastavak saradnje sa MMF-om, o čemu će konačnu odluku doneti Vlada Srbije, jako dobro odrazio na strane investiticije, na šta je stavljen naglasak u novom modelu ekonomskog rasta.

"Ako imate program sa MMF-om, to je pozitivan signal za strane investitore, jer je nivo rizika daleko niži. Oni su sigurni da će makroekonomsko okruženje biti stabilnije, da će se voditi što kvalitetnija ekonomska politika, što će njihov rizik značajno smanjiti i uticati na njihov osećaj da li treba ulagati", istakao je on.
Prema njegovim rečima, nastavak te dobre i mudre odluke iz 2008. godine da se sarađuje sa MMF-om, i istovremeno znak da je Srbija zaista na dobrom putu, prestavlja predloženi novi zakon o budžetskom sistemu, koji inkorporira elemente fiskalne odgovornosti.

Taj zakon treba da omogući da se Srbija kao država zaista kreće u svojim ekonomskim kapacitetima, što znači da se što više usklade budžetski prihodi sa budžetskim rashodima i da se budžetski deficit svede na onu meru koja je prihvatljiva. To takođe znači da i javni dug bude u onim razmerama koji neće biti opterećujući ni za poslovne ljude, niti za zemlju.


Izvoz ključ nove ekonomije Srbije
Beograd -- Za postkrizni model razvoja Srbije do 2020. veoma je važno obezbediti političku saglasnost da bi se ciljevi ostvarili, smatra ekonomista Miroslav Zdravković.
On se saglasio sa ocenom stalnog predstavnika MMF-a u Srbiji Bogdana Lisovolika da bi izvoz trebalo, u razvojnoj strategiji, da bude na prvom mestu.

"Najvažnije je kako podići izvoz i sve ostale mere su u funkciji toga da Srbija postane izvozno konkurentna", precizirao je Zdravković.

"Vrlo je diskutabilna mogućnost u našim političkim okolnostima, implementacija u smislu da dug rok podrazumeva da svaki političar u Srbiji, nezavisno da li je vlast ili opozicija, treba da ima svest o problemima i da svakog trenutka razmišlja na taj dugi rok, a ne da razmišlja kao što je, nažalost, u Srbiji slučaj zadnjih 10 godina, o pukom političkom preživljavanju", upozorio je Zdravković.

Region Balkana je najteže pogođen region u krizi i pritom ima i najsporiji oporavak, smatra on i priznaje da nije optimista, jer još uvek nije izvesno da li se svetska ekonomija vraća u fazu rasta ili ne.

"Ukoliko svetska privreda bude stagnirala, mogućnosti i sa maksimalnim zalaganjem, da se postignu neki dobri rezultati će biti veoma sužene. Znači, oporavak srpske privrede u 2010. godini se zasniva na oporavku tražnje u Italiji, sa ponderom od 30 posto, oporavkom tražnje u Ruskoj Federaciji, sa ponderom od 10 posto, a zatim dođu svi ostali", naveo je Zdravković.

Zdravković, urednik sajta ekonomija.org i jedan od kreatora novog modela razvoja, podsetio je da se odnosi u svetskoj ekonomiji zasnivaju i funkcionišu po sistemu spojenih sudova.

"U tom sistemu spojenih sudova, osnovni zadatak političara treba da bude da ne otežavaju uslove za poslovanje preduzeća, da kreiraju povoljan ambijent preduzećima, a to će se sve, na kraju, efektuirati kroz veću preduzetničku inicijativi u Srbiji i bolje proizvodne rezultate", poručio je ekonomista.


Carić: Moguć rast BDP-a od 6 odsto
Beograd -- Planirani rast bruto domaćeg proizvoda od šest odsto godišnje može da se ostvari u narednoj deceniji, kaže predsednik Izvšnog odbora Erste banke Slavko Carić.
On objašnjava da je za to potrebno da se privuku strane direktne investicije od oko 2,3 milijardi evra po godini.

Da bi se to postiglo mora se više raditi na promociji Srbije u inostranstvu, uz veću koordinaciju između državnih institucija i lokalnih samouprava, uz istovremenu pomoć investitorima u sprovođenju investicija, navodi Carić.

"Moje je iskustvo da veliki broj stranih potencijalnih investitora nije upoznat sa prednostima Srbije, a to su niski porezi, subvencije pri zapošljavanju, niske carine sa dosta zemalja, uključujući Rusiju i Kinu", naveo je Carić i naglasio da ukoliko Srbija ispuni oba uslova doći će do rasta zaposlenosti, izvoza i drugih ekonomskih parametara.

Kada je reč o razvoju finansijskog tržišta, predsednik Izvšnog odbora Erste banke je kazao da je u postkriznom modelu razvoja tom segmentu dat nedovoljan značaj, ocenjujući da bi razvoj finansijskog tržišta trebalo podstaći kroz poreske olakšice i kroz postepeno puštanje privatnog vlasništva u velika javna preduzeća.

Carić je naveo primer Poljske koja ima najrazvijenije tržište kapitala u centralnoj Evropi, a u Evropskoj uniji je na trećem mestu posle berzi u Londonu i Frankfurtu, a to je postignuto kroz poreske olakšice za sve fondove, pre svega penzione, koji (re)investiraju na domaće (poljsko) tržište.

Drugi primer je Češka, gde se nalazi najveće preduzeće u centralnoj i istočnoj Evropi, ČEZ, koji ima tržišnu kapitalizaciju od preko 15 milijardi evra, a pre 10 godina moglo je da se poredi sa našim EPS-om, naveo je Carić.

Komentarišući projekciju iz predloženog postkriznog modela da bi strane direktne investicije trebalo u narednih 10 godina da se po obimu izjednače sa investicijama iz domaće bankarske stednje i to u dinarima, Carić smatra da je to ostvarivo jedino kroz model učešća domaće štednje, kroz investicione i penzione fondove u kapitalu domaćih preduzeća.

Tada će kamate na štednju opadati, tako da će investitori tražiti veće prinose kroz alternativu štednji, a to su investicione jedinice u fondovima ili kroz direktno ulaganje u akcije, objasnio je on.


Serbia, IMF to discuss budget revision
BELGRADE -- IMF Mission Chief Albert Jaeger has stated that main topics during Serbia’s negotiations with the IMF will be budget revision and fiscal framework for 2011.

“What we agreed upon last time is that the deficit in the state budget until the end of the year will be 6bn lower than planned,” he stressed.

“The government will have to decide what is most important,” the IMF Mission chief told daily Politika.

“If payment of bonuses to pensioners will cost the budget 7bn and 2bn have already been provided from the public companies’ profit, then it means that RSD 1.5bn remains available for everything else. That’s room for re-tailoring of consumption,” he pointed out.

According to Jeager, several ministers made various suggestions on how to spend the money, on pensions, subventions, incentives for agriculture.

“The government has to decide how it wants to spend the money. It’s a matter of priority. You will now have to choose what’s most important. We won’t interfere with that,” he was quoted as saying.

The head of the IMF Mission also added that it was not a large amount but that allocation of money was “complicated because Serbia has a coalition government” and therefore “priorities are diluted”. He explained that it was very hard to say how much prices will rise until the end of the year in Serbia, but that it was obvious that it would be much higher than everybody had hoped for until recently.

Jaeger said that the largest amount of money was being spent on wages and pensions while very little money was being spent on public investments, which needed to change.

“This will generally be the main task now, to encourage both domestic and foreign investors to invest money in Serbia. I believe that your government will implement rules of the fiscal stabilization that include increase of money for public investments. This will affect the economic growth,” the head of the IMF Mission pointed.

He has assessed that “Serbia’s emerging from recession is not going so bad compared to the countries of the region”.

“Economic recovery continues, it’s not as strong as it was expected, but it’s going in the right direction. If you ask who will invest in such situation, it will be the state, the private sector and foreign investors,” Jaeger concluded.


Grčke banke u Srbiji pouzdane
Beograd -- Čelnici grčkih banaka koje posluju u Srbiji i drže 20 odsto štednje ukupnog bankarskog sektora u zemlji, tvrde da su banke sigurne.
Vlada Jorgosa Papandreua suočena je sa nezapamćenom ekonomskom krizom, ali sve to ne znači i krizu za grčke banke u Srbiji, koje čine više od 16 odsto ukupne bilansne sume banaka u zemlji.



Grčke vlasti predložile su da Nacionalna banka Grčke, Eurobanka, Alfa i Pireus banka razmotre mogućnost spajanja i tako ojačaju, ali to ne znači da u predstojećoj nedelji štednje ove četiri banke treba zaobići.

Ocena je da nema nijednog racionalnog razloga da građani budu zabrinuti. Argumenti su visoka likvidnost banaka, poslovanje pod kontrolom Narodne banke Srbije, kao i značajna nezavisnost od sredstava matične banke.

"Eurobanka EFG u Srbiji je praktično samofinansirajuća. Dosadašnji rast smo velikim delom finansirali iz depozita. Imamo 700 miliona evra depozita, 200 miliona evra u obaveznim rezervama NBS i odmah dostupnih sto miliona u hartijama od vrednosti. I kapital banke je tri puta veći od minimalnog. Prema tome, nema nijednog razloga da građani budu zabrinuti ", kaže Filipos Karamanolis, predsednik Izvršnog odbora Eurobanke EFG.

Prema podacima Evropske komisije, u Grčkoj lošije posluju evropske nego grčke banke.

"Zabrinutost je bila opravdana u jeku krize, u aprilu i maju. Grčkim bankama se ni tada, međutim, ništa nije dogodilo, a posebno danas kada se situacija u zemlji poboljšava", kaže Gikas Hardouvelis, glavni ekonomista Eurobanke EFG.
I Alfa banka uverava klijente da ne treba da brinu, iako su za prvih šest meseci ove godine poslovali sa gubitkom od 540 miliona dinara.

"Radimo po propisima Narodne banke Srbije i po tome se ne razlikujemo od drugih banaka sa maticama u inostranstvu. Imamo odličnu adekvatnost kapitala. Visoku kapitalizovanost, na nivou cele Evrope, potvrdili su i stres testovi koje je nedavno sproveo Komitet evropskih bankarskih supervizora", kažu u ovoj banci.

Ohrabruje i poslovanje Pireus banke koja je za prvih šest meseci ove godine ostvarila dobitak od 553,7 miliona dinara. U banci navode da su

Iz Narodne banke Srbije, takođe, poručuju da su grčke banke koje posluju na našem tržištu potpuno bezbedne. Sigurnost štednje građana garantuje i država.

Formalno posmatrano, sve banke u Srbiji su zasebna pravna lica, pa eventualna propast banke u Grčkoj ne bi trebalo automatski da povuče i njenu propast u Srbiji.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta