Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja 51% Telekoma, pare u puteve
Beograd -- Vlada Srbije je donela odluku o prodaji 51 odsto akcija Telekoma Srbije. Pare idu na gradnju infrastrukture, a minimalna cena bi trebalo da bude 1,4 mlrd. evra.
Na sednici Vlade prihvaćen je i izveštaj privatizacionog savetnika o proceni 100 odsto kapitala Telekoma Srbije, koja iznosi 2,43 milijardi evra.

Prodaja će biti realizovana putem javnog tendera, a Vlada Srbije će odrediti minimalnu cenu akcija. Mediji pišu da će minimalna početna cena za 51 odsto vlasništva biti 1,4 milijarde evra.

Ta početna minimalna cena niža je od prvobitnih očekivanja Vlade, koja je na osnovu preliminarnih procena privatizacionog savetnika - Sitigrupe, očekivala najmanje 1,6 milijardi evra. Ipak, nakon okvirne, savetnik je ovih dana završio i konačnu procenu vrednosti Telekoma, koja kaže da nacionalni operater vredi 2,43 milijardi evra, dakle bitno manje od očekivanog.
nače, budući kupac Telekoma Srbija dobija i vlasništvo nad Telekomom Srpska i crnogorskim M-telom. Prema ranijim najavama, Vlada Srbije bi trebalo da zadrži tzv. zlatnu akciju, koja će joj omogućavati mešanje(pravo veta) kod donošenja strateški važnih odluka.

Među zainteresovanim kupcima, koji su do sada kontaktirali privatizacionog savetnika su Frans telekom, Telekom Austrija, Oraskom i Dojče telekom. Ukoliko neko od njih bude bio spreman da plati barem 1,4 milijardi evra mogao bi već od Nove godine da postane većinski vlasnik.

Za puteve odlazi 900 miliona evra

Kako stvari stoje, novac će biti iskorišćen mahom za infrastrukturu i to za autoputeve koji će povezivati glavne koridore. Ideja vlasti jeste da će investitori doći u zemlju samo ako postoji mreža regionalnih autoputeva. Iz Vlade je i ranije saopštavano da će od novca dobijenog od prodaje Telekoma biti osnovan poseban fond, a moglo se čuti i da će veći deo tih para biti iskorišćen za izgradnju puteva.
Ministri i dalje ostaju pri tom stavu i negiraju da postoje bilo kakva razmimoilaženja u Vladi. U Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja tao kažu da novac od prodaje Telekoma treba iskoristiti isključivo za izgradnju infrastrukture.
"Ukoliko hoćemo da u svakoj opštini imamo jednu novu fabriku, one moraju da budu povezane mrežom regionalnih puteva. To je ono što privlači ili odbija ulagače", navode u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.

Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, kaže da je, prema razgovorima koji su vođeni u Vladi, dogovoreno da novac od prodaje Telekoma bude uložen u putnu infrastrukturu. "Razgovarali smo da od ukupnog novca koji bude dobijen od sume za privatizaciju, od 850 do 900 miliona evra bude uloženo za infrastrukturu", kaže on.

Ministar Mrkonjić objašnjava da bi "novac otišao na tri projekta - na autoput Beograd - Čačak, zatim na autoput Pojate - Kruševac - Požega - Čačak i na brzu saobraćajnicu Ruma - Šabac - Loznica. U tome smo svi u Vladi jedinstveni. Imam još i predlog da deo novca bude iskorišćen i za železničku infrastrukturu, ali o tome još nema dogovora. Konačna odluka će uslediti nakon privatizacije".

Ministarka za Nacionalni investicioni plan Verica Kalanović objašnjava da smisao prodaje Telekoma nije samo dobijanje novca nego razvoj velikog sistema koji će biti zasnovan na novim tehnologijama i znanjima i njegovo učestvovanje u globalnim informacionim tokovima.

"Novac od prodaje Telekoma nije mali. Zato je potrebno imati plan. Razvoj infrastrukture će biti u osnovi tog plana. Smisao je da se novac uloži u ono što će proizvoditi novac", navodi ministarka Kalanović. U tom smislu, dodaje ona, neophodno je izgraditi nove moderne saobraćajnice koje će velike srpske gradove povezati sa koridorima.

"Omogućićemo da gradovi poput Zaječara, Kruševca, Šapca, Kraljeva, Čačka, Zrenjanina postanu pokretači razvoja regiona. Ministarstvo priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju savremenih saobraćajnica, kako bi smo omogućili početak radova već naredne godine", ističe Kalanović.

Bajec: Povoljna odluka o prodaji Telekoma

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Jurij Bajec kaže da smatra da je „odluka o prodaji Telekoma povoljna“ i da će se dobiti, „imajući u vidu i procenu savetnika koji je izvršio procenu, dobra cena“.
On je rekao da će tržište odrediti šta se najviše može dobiti prodajom Telekoma, kao i da je najvažnije kako će se upotrebiti sredstva dobijena prodajom 51 odsto kapitala te kompanije.

Bajec je kazao da novac dobijen prodajom većinskog udela u Telekomu treba upotrebiti za realizaciju infrastrukturnih projekata, s obzirom da bi se time sprečilo da se ta sredstva usmere u neke oblike tekuće potrošnje.

"Potrebno je da se jedna vrsta kapitala, kao što je sada Telekom, prosto kroz nove investicije pretvori u druge oblike kapitala, kao što je, recimo, izgradnja infrastrukturnih objekata koji su neophodni za modernizaciju infrastrukturne mreže Srbije", precizirao je Bajec.

"Nadam se da će država za svoj udeo u Telekomu dobiti dobru cenu, ali je bitno da se dobijena sredstva usmere u razvojne projekte, a ne u tekuću potrošnju", dodao je on.

"Verujem da će dolaskom moćnog kupca za navedeni deo kapitala Telekoma biti obezbeđene dodatne usluge i niža cena za korisnike", zaključio je Bajec.

Profit 13,3 mlrd. dinara, 11 miliona korisnika

Kompanija Telekom Srbije imala je profit od 13,3 milijarde dinara u 2009. godini i prema toma bila kompanija sa najvećom neto dobiti na sprkom tržištu.
Prema kompanijskim podacima, Telekom je u prošloj godini imao 3,2 miliona korisnika fiksne telefonije, kao monopolista u tom segmentu poslovanja u Srbiji, dok je na tržištu mobilne telefonija zauzimao 60 odsto sa 5,9 miliona korisnika.

Telekom Srbije poseduje i telekomunikaciona kompanije Mtel u Crnoj Gori i Telekom Srpske u Bosni i Hercegovini.

Telekom Srbije grupa, koja obuhvata kompanije u Srbiji, BiH i Crnoj Gori imala je ukupno 7,7 miliona korisnika mobilne telefonije i 3,4 miliona korisnika fiksne telefonije, kao i 485.000 korisnika interneta u 2009. godini.

Na kraju prošle godine Telekom Srbije grupa imala je 14.179 zaposlenih, od čega 9.655 u Srbiji.


Suficit poljoprivrede 650 mil. evra
Beograd -- Srbija je u prvih osam meseci ostvarila trgovinski suficit u poljoprivredi od oko 650 miliona dolara, što je 8,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Kako je saopšteno iz Privredne komore Srbije, izvezeno je robe u vrednosti od 1,27 milijardi dolara, što predstavlja rast od 5,6 odsto u odnosu na 2009.

Istovremeno vrednost uvoza je 623,3 miliona dolara, što je rast za 2,6 odsto, a stopa pokrivenosti uvoza sa izvozom 204,3 odsto.

Srbija je najviše poljoprivrednih proizvoda izvezla na tržište Bosne i Hercegovine u vrednosti 256,6 miliona dolara ili 20,2 odsto i Crne Gore u vrednosti od 186,9 miliona dolara ili 14,7 odsto.

Vrednost izvoza srpskog agrara u Nemačku bila je 85,5 miliona dolara, u Rusku Federaciju - 72,6 miliona dolara i u Italiju - 62 miliona.

Najvažniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu su žuti kukuruz u vrednosti 125,2 miliona dolara, šećer od šećerne repe rafinisani u vrednosti od 93 miliona dolara, zamrznuta malina roland u vrednosti od 60,8 miliona dolara, dok je merkantilna pšenica prodata u svetu za 40,1 miliona dolara, navodi se u saopštenju.

Srbija je najviše uvozila sirove kafe, u vrednosti za 40,7 miliona dolara, sveže banane u vrednosti 20,8 miliona dolara i slatke, sveže pomorandže za 16 miliona dolara.


Central bank increases key rate
BELGRADE -- Serbia's central bank (NBS) announced in Belgrade on Thursday that the reference interest rate had been increased by half a percentage point.

The rate now stands at 9.5 percent on the annual level.

An NBS statement said that the decision came due to pressures generated by inflation expectations, spurred by increases in food prices.

The bank also took into account to a lesser extent previous weakening of the Serbian currency (RSD), and the expected faster growth of recovery of overall demand.

The NBS statement also noted that the year-on-year inflation that will be recorded in October will be above 8.3 percent - with the target figure having been set at 6.3, plus-minus two percent.

Today's key rate hike was the third since early August, each time by half a percentage point. This came after three consecutive cuts since the beginning of 2010, which amounted to a total of 1.5 percentage points.


Italian investors satisfied in Serbia
BELGRADE -- A new assembly line is being installed at the Kragujevac car plant, it has been announced.

The completion will enable the beginning of a pilot production of a new Fiat vehicle in the Spring of next year, and the regular production as of Spring 2012, Fiat Automobiles Serbia Executive Board Chairman Giovanni de Filippis said at a meeting on strategic partnership between Serbia and Italy on Wednesday.

Italian investors who have been doing business in Serbia for a number of years expressed their satisfaction with the business environment and the help provided by the Serbian government, and de Filippis pointed out that Italy's total direct investment amounted to EUR 940mn, which makes the country Serbia's second foreign trade partner.

If the Italian suppliers are added to the consideration, the country will sure take the first place, he said.

De Filippis said that Fiat is satisfied at how fast it realized its investment in the car factory Zastava, greatly helped by the Serbian government, and announced that the future plant will be environmentally completely safe.

President of the Banca Intesa Executive Board Draginja Đurić pointed out that the bank managed to triple its balance sum since first coming to Serbia five years ago, following the successes of other Italian companies in the country.

Đurić said that the bank is providing support for Italian companies relocating their production from Romania to Serbia, and added that it will continue servicing companies bringing their capital into the country.
Member of the Executive Board of Delta Generali Fabio Martinelli said that the insurance company has recorded a big growth since coming to Serbia in 2006, adding that now the company participates in the country's market by 27 percent.


"Economic growth higher than in region"
WASHINGTON -- Although Serbia's growth performance compares well with surrounding regional peers, its GDP growth in 2010 is unlikely to exceed 1.5 percent.

the International Monetary Fund (IMF) said in its latest country report on the fifth review under the Stand-By Arrangement with Serbia.

In its report publicized on the IMF website, the Fund estimates that the Serbian economy is recovering, albeit at a pace that is insufficient to generate employment growth, noting that with growth projected at 3 percent in 2011, only medium-term higher growth rates of pre-crisis period are possible.

The IMF warns of increased upside risks for inflation in Serbia, which, according to the National Bank of Serbia's (NBS) 2010 projections, should not exceed six percent, plus-minus two percent.

Serbia and the IMF reached the agreement on a loan of about three billion euros in May 2009, and the country has so far drawn nearly half of the funds.

The arrangement expires in April 2011.

IMF experts underscored that they are not optimistic about the possibilities of Serbia securing new jobs in a short term period and forecast new wave of redundancy in a short period of time.

Serbia's banking system proved remarkably resilient during the global financial crisis, it was said in the report.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta