Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Predstavljen investicioni katalog namenjen ulagačima iz dijaspore
Ministar za dijasporu Srđan Srećković predstavio je prvi multimedijalni investicioni katalog sa 193 projekta namenjena ulagačima iz dijaspore i drugim investitorima.

Srećković je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije rekao da su ti projekti iz 68 opština i gradova, kao i da ih je najviše iz oblasti turizma, indutrijskih zona, infrastrukture i ekologije.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo za dijasporu će katalog predstaviti u svim većim centrima srpske dijaspore, a biće distribuiran i na više od 5.000 adresa poslovnih ljudi poreklom iz Srbije.

Od 2000. godine do danas, dijaspora je direktno investirala 550 miliona dolara u srpsku ekonomiju i zaposlila oko 25.000 ljudi. Poruka države investitorima je da se Srbija menja na bolje, a bez investicija iz inostranstva nema razvoja zemlje, naveo je Srećković i podsetio da je prema analizi Svetske banke 2009. godine srpska dijaspora poslala u Srbiju 5,5 mlrd USD.

Ministar za dijasporu je istakao da je među prioritetnim ciljevima ekonomske politike Vlade Srbije privlačenje stranih investicija, u iznosu od 4 do 5 mlrd USD godišnje.

Da bismo pokrenuli novi ciklus privrednog rasta od 5 do 8% godišnje neophodno je da svake godine strane investicije rastu najmanje deset odsto, rekao je Srećković i pozvao opštine i gradove koje nisu poslali projekte da to urade.

U katalogu su navedene sve relevantne informacije o opštinama i gradovima koje su učestvovale u projektu, a katalog i svi detalji biće objavljeni na veb sajtu Ministarstva za dijasporu.


U budžetu 16 milijardi dinara više?
Beograd -- Ministarstvo finansija je, pišu Novosti, "pronašlo" u državnoj kasi čak 16 milijardi dinara za preraspodelu rebalansom.
Neizvesno je, međutim, da li će i taj iznos zadovoljiti sve apetite i ispuniti mnogobrojne zahteve iz raznih državnih institucija za dodelu više sredstava.

Da bi se rebalans budžeta našao prvo pred Vladom, a nakon toga i pred poslanicima Skupštine Srbije, potrebno je izvršiti dodatne konsultacije o realnosti svih zahteva, potvrđeno je u Ministarstvu finansija.

U toku ove nedelje biće održane konačne konsultacije o načinu na koji će ta sredstva biti potrošena. Jedino što je sada izvesno, a u poslednjim pregovorima sa misijom MMF i ugovoreno, jesu isplata novca za razne programe namenjene socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva i prenos sredstava najsiromašnijim opštinama.
"U pregovorima sa Fondom zaključeno je da su programi namenjeni socijalno ugroženima - koji su doneti početkom godine - definitivno prioritet u isplatama Vlade. Čak je sa misijom MMF ugovoreno da taj novac bude odmah isplaćen, odnosno da realizacija programa kao što su finansiranje narodnih kuhinja i kupovina lanč i higijenskih paketa za najugroženije počne u oktobru", tvrdi izvor Novosti u Vladi Srbije.

U međuvremenu, zaključeno je da je isplata jednokratne pomoći penzionerima u ukupnom iznosu od sedam milijardi dinara hitnija, pa je pomoć ugroženima ostavljena za period posle usvajanja rebalansa.

"Učinjen je i ustupak, jer će, za razliku od ranije predviđene dve milijarde, Vlada u programe za zbrinjavanje socijalno najugroženijih izdvojiti čak pet milijardi dinara. Pored toga, siromašne opštine, a njih je u Srbiji 46, mogu da računaju da će, odmah nakon što parlament da zeleno svetlo za promenu plana državne kase, moći da podele transfer od ukupno milijardu dinara", ističe taj izvor.

Vlada Srbije obavezala se i da će toplanama u Srbiji namiriti dugove koje ove imaju Srbijagasu. Iznos dugovanja za isporučeni gas trenutno je 430 miliona evra, od čega su samo dugovi za preuzetu energiju u prošloj sezoni više od 230 miliona evra. Upravo je ovo obećanje Srbijagasu uticalo da počne isporuka prirodnog gasa toplanama.

Iz rebalansa će se namiriti i višegodišnje dugovanje koje Skupština ima prema RTS za ostvarene TV prenose iz parlamenta Srbije. Taj dug je, prema evidenciji javnog servisa, narastao na 3,3 miliona evra. "Postoje određena neslaganja o tačnom iznosu ovog dugovanja, ali čim nadležne službe Skupštine razreše sve dileme, dug parlamenta će, rebalansom, biti namiren", napominje izvor iz Vlade.


Srbija lider regiona po rastu BDP-a
Beograd -- Srbija će ove godine, sa 1,5 odsto koliko očekuje Međunarodni monetarni fond (MMF), ostvariti najveći rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u regionu.

Naša zemlja je bolja od Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, a pogotovo Hrvatske koja će zabeležiti pad od 1,5 odsto, i Crne Gore sa projekcijom pada od 1,8 odsto.

MMF navodi da Srbija ima veću privrednu ekspanziju nego susedi, ali da neće premašiti 1,5 odsto. MMF, međutim, procenjuje da ovogodišnji privredni rast neće biti dovoljan za rast zaposlenosti.

Srbija je u prvom tromesečju ove godine imala BDP između 0,6 i 0,7 odsto, a u drugom dva odsto. Evropska komisija ocenila je da je naša zemlja zabeležila rast BDP-a zahvaljujući snažnijem izvozu. Isto tvrde i ovdašnji ekonomski stručnjaci, koji, međutim, ocenjuju da je ovaj rast vrlo skroman imajući u vidu polaznu poziciju, odnosno prošlogodišnji pad od tri procenta.
Ekonomista Mlađen Kovačević objašnjava da su pored izvoza, veliku ulogu u rastu BDP-a odigrali i subvencionisani krediti za stanovništvo i privredu.

"Taj skroman rast praćen je velikim dopingom. Naime, dosta se ulagalo u privredu i u stanovništvo putem raznih kredita i subvencija, što je pospešilo tražnju. Zaslugu imaju i banke koje su ove godine povećale aktivnost, a blagom porastu je doprinela poljoprivredna proizvodnja koja će u drugom kvartalu porasti za dva odsto", ocenio je Kovačević.

On dodaje da bez obzira na ovaj rast, Srbija nije izašla iz krize, posebno kada se uzme u obzir i ogroman broj ljudi koji je u međuvremenu ostao bez posla i velike probleme građevinske industrije.

Ekonomista Miroslav Zdravković kaže da će Srbija prvi put posle 18 godina stići i prestići BDP Hrvatske.

"U 2011. i 2012. godini Hrvatska i Srbija će imati izjednačen udeo u svetskom BDP-u, dok će od 2013. godine Srbija preuzeti lidersku poziciju. U 1980. godini naša zemlja je imala 33,5 odsto veći društveni proizvod od Hrvatske. Da bi vratila ovu relativnu poziciju, Srbija bi trebalo da ima više stope rasta od Hrvatske u narednih 15 do 20 godina", navodi Zdravković.

BDP najbolje odslikava ekonomsku snagu

Ekonomista Goran Nikolić objašnjava da je BDP najbolje merilo za utvrđivanje ekonomske snage neke zemlje. "BDP predstavlja tržišnu vrednost ukupne mase proizvoda proizvedenih u jednoj zemlji, najčešće za godinu dana. Najvažniji element za izračunavanje BDP-a je potrošnja. Osim toga, u računicu ulaze i investicije, kao i razlika između izvoza i uvoza", objasnio je Nikolić.


Austrijanci zasad najbliži Telekomu
Beograd -- Najozbiljniji kandidat za kupovinu 51 odsto akcija Telekoma Srbija jeste kompanija Telekom Austrija, koja u Srbiji već posluje pod imenom Vip mobajl.
Pored njih, kao veoma ozbiljni kandidati za kupovinu Telekoma pominju se i Frans telekom i Dojče telekom, a nije isključeno i da iznenađenje napravi neka ruska kompanija.

Kako piše Pres, privatizacija profitabilnog državnog preduzeća neće biti gotova do marta sledeće godine, dok će se predviđene 1,4 milijarde evra u državnu kasu sliti tek u septembru 2011. godine.

"Iako se spekulisalo da će Telekom sasvim sigurno kupiti nemački Dojče telekom, ova kompanija je sada pala na treće mesto među ozbiljnim kandidatima. Najozbiljniji je Vip", kaže izvor tog lista.
U Ministarstvu finansija kažu da očekuju uspešan tenderski proces sa više učesnika i dodaju da će učesnici za kvalifikacionu prijavu na tenderu imati rok do kraja novembra, dok će za dostavljanje ponuda imati duži rok.

"Čitava procedura neće biti gotova pre marta 2010. godine, a novac možemo očekivati u septembru sledeće godine. Ako se na tenderu pojavi više od jednog kupca, onda će se ići na drugi krug sa licitacijom", kaže naš sagovornik.

Međunarodni tender za prodaju 51 odsto akcija Telekoma Srbija, po minimalnoj ceni od 1,4 milijarde evra, biće raspisan sledeće nedelje, piše Pres i navodi da je moguće da se ne postigne minimalna cena od 1,4 milijarde evra.

Ekonomisti i poznavaoci tržišta telekomunikacija, sa druge strane, ubeđeni su da 51 odsto Telekoma može da se proda po minimalnoj ceni od 1,4 milijarde evra. Bivši direktor Agencije za privatizaciju Branko Pavlović čak smatra da može da se desi da cena bude za 200 miliona viša.

"Vlada je učinila pravu stvar što je rešila da proda 51 odsto. Prodaja većinskog paketa stvara konkurenciju zahvaljujući kojoj će biti utvrđena realna tržišna vrednost kompanije. Udeo od 51 odsto maksimalno se može prodati za 1,6 milijardi evra". rekao je Pavlović i dodao da će i grčki Ote sasvim sigurno prodati svojih 20 odsto.

Ni stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević ne isključuje mogućnost da bude postignuta veća cena. "Ako je državi nužda, svaka cena je dobra. Međutim, ako uzmemo u obzir da je Telekom prošle godine imao profit 13,3 milijarde dinara, cena bi trebalo da bude veća ako će se slična situacija zadržati i u rukama nekog efikasnog upravljača", smatra Kovačević.

Šta dobija kupac

* Telekom je 2009. godine imao je profit od 13,3 milijarde dinara i važnio je za najprofitnije javno preduzeće.
* Telekom je prošle godine imao 3,2 miliona korisnika fiksne telefonije, čime važi za apsolutnog monopolistu. Na tržištu mobilna telefonija zauzima 60 odsto sa 5,9 miliona korisnika.
* Telekom poseduje i telekomunikacione kompanije Mtel u Crnoj Gori i Telekom Srpske u Bosni i Hercegovini, čije će kredite Vlada nastaviti da otplaćuje. Ukupan broj korisnika mobilne telefonije je 7,7 miliona.
* Telekom je imao i 485.000 korisnika interneta u 2009. godini.
* Telekom ima i 14.179 zaposlenih, od čega 9.655 u Srbiji.
* Telekom je od proletos vlasnik nekadašnje Jatove zgrade na Novom Beogradu od 8.500 kvadrata.
* Telekom je vlasnik optičkog kabla, baznih stanica i kablom, praktično, ulazi u sva domaćinstva Srbije, što je najveća vrednost ove kompanije.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta