Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Đelić: Pomoć Tigru od 12 mil. evra
Pirot -- Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da će iz kredita Evropske investicione banke (EIB) Tigar za investicije i zapošljavanje dobiti 12 miliona evra.
On je nakon razgovora sa rukovodstvom Korporacije Tigar i obilaska pogona rekao da je reč o kreditu EIB-a namenjenog izvoznicima.

"To će konkretno značiti da ćemo do prvog kvartala sledeće godine obezbediti minimum 12 miliona evra iz izuzetno povoljnog investicionog kredita iz izvora Evropske investicione banke za Tigar", kazao je Đelić.

On je dodao da će kredit za Tigar biti obezbeđen iz kredita od 250 miliona evra o čemu se, kako je dodao, trenutno pregovara sa EIB-om i koji je namenjen je prvenstveno izvoznicima.

Đelić je dodao da će se na taj način dovršiti projekti u Tigru, naročito u domenu reciklaže i da će se zaposliiti 200 novih radnika, da će izvoz značajno rasti i da će obim ukupne prodaje za dve do ti godine dostići sto miliiona evra.

"Cilj nam je da podržimo kvalitetne firme da osvoje nova tržišta i da im damo iste uslove kao što ima njihova konkurencija", rekao je Đelić.

On je dodao da sredstva iz kredita EIB-e neće biti dostupna kompanijama za likvidnost, već za investicije.

"Na ova sredstva moći će da računaju Valjaonica bakra i aluminijuma i Sevojnu i Jafa u Crvenki. Svi oni koji mogu da podignu izvoz Srbije će imati podršku iz ovog aranžmana", rekao je Đelić.

Đelić je kazao da su veoma ohrabreni rezultatima koje je Tigar postigao u poslednje dve godine i dodao da je u domenu obuće porastao izvoz za 90 posto. "Interesantan je i napredak u domenu tehničke gume i hemijskih proizvoda a dobro je što se Tigar afirmiše i u domenu modne gumene obuće", rekao je on.


Mrkonjić: Koridor nas vadi iz krize
Beograd -- Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da je cilj Vlade da završetak svih poslova na Koridoru 10 bude do maja 2012. godine.
"Taj zadatak smo dobili i od predsednika Tadića, to je zabeleženo i u desetogodišnjem planu razvoja Srbije i mi tu svoju obavezu moramo da izvršimo u roku", dodaje on.

Mrkonjić navodi da je oko Koridora 10 uposleno oko 100.000 ljudi, i dodaje da će, prema njegovoj proceni, od Koridora na različite načine živeti 500.000 ljudi.

"To će biti najveća saobraćajnica na Balkanu, doneće nam veliki devizni priliv, posao i egzistenciju za mnoge porodice. U izgradnji su angažovane i svetske firme, pretežno iz Austrije, Italije, Nemačke i Francuske. Kuriozitet je da na mostu Beška rade radnici 12 nacionalnosti", kaže ministar.

Na pitanje kako misli da Koridor bude gotov u predviđenom roku ako je u prve dve godine mandata ove vlade napravljeno samo 50 kilometara poluautoputa, on objašnjava da "izgradnja autoputa zahteva opsežnu i dugu pripremu, od imovinskopravnih poslova, obezbeđivanja finansijskih sredstava, izrade projekata... Gotovo ništa od toga nismo zatekli na početku mandata ove vlade 2008".

Ministar navodi da će do kraja ove godine biti završićeno više od 100 kilometara autoputa na severu Srbije sa obilaznicom oko Novog Sada, "a pravo remek-delo, most kod Beške od 2.205 metara, biće gotov do maja".

"Tu ne insistiramo na velikoj brzini izgradnje, jer moramo da čuvamo ljude koji rade u veoma teškim uslovima. Podsećam da je izgradnja starog mosta kod Beške ranije odnela šest života", dodaje on.
Ukoliko se ne ispune obećani rokovi, on navodi da će "biti utvrđeni razlogi za kašnjenje i eventualni krivci i da će se preduzeti mere. U svakom slučaju, graditeljski talas u Srbiji ništa neće zaustaviti".

Mrkonjić je javno upozorio izvođače radova na Koridoru 10 da maksimalno prionu na posao, da poštuju dogovorene rokove, jer se neće tolerisati sporost, aljkavost i odlaganja poslova, i zapretio oštrim kaznama za neradnike.

Na pitanje da li u putarskim poslovima ima pritisaka politike, on naglašava da je "Koridor 10 veliki poslovni izazov, za sebe vezuje mnogo novca i veliku medijsku pažnju i interesovanje sveta, pa je lako razumeti želju mnogih da se u tom poslu nađu. Međutim, stalno ponavljam: amaterizmu i paradi tu nema mesta".

Da je bilo pritisaka, Mrkonjić kaže da bi "o tome obavestio Vladu i pre svih predsednika Tadića. Poslove koji se plaćaju iz budžeta usmeravali smo ka domaćim firmama da bi građevinari stali na noge. Poslovi koji su finansirani iz inostranih kredita išli su na tendere na kojima su svi ravnopravno učestvovali".


Agrobanka želi pet odsto tržišta
Beograd -- Predsednik Izvršnog odbora beogradske Agrobanke Dušan Antonić kaže da je cilj te banke da za dve godine poveća udeo na tržištu sa tri na pet odsto.
Antonić je kazao da su u oktobru imali 225 hiljada štediša, "značajno više" u odnosu na isti period lani kada je bilo manje od 200 hiljada.

Štednja u Agrobanci, prema njegovim rečima, iznosi oko 170 miliona evra i ima stalnu tendenciju rasta.

"Banka je imala i značajnu kreditnu aktivnost, posebno u agraru i značajano pomogla privredu u vremenima krize", kazao je on i dodao da su njihovi klijenti iz agrara izvezli robe u vrednosti od 100 miliona evra.

Antonić je precizirao da je najveći deo od 400 miliona evra kredita plasiran u agrar i da su 50 hiljada poljoprivrednih gazdinstava njihovi klijenti.

Član Izvršnog odbora banke Bojan Zarić je kazao da se kasni sa naplatom kredita i da imaju problem sa naplatom u oko 16 odsto kredita plasiranih u agraru. On je, međutim, dodao da vrlo retko pribegavaju naplati putem hipoteke, ali i procenio da će sve teže klijenti redovno izmirivati obaveze prema bankama.

Agrobanka je na kraju 2009. godine imala 5.467 akcionara, tržišna kapitalizacija banke bila je 66,4 milijarde dinara, a 18 najvećih akcionara imalo je oko 50 odsto akcijskog kapitala.

Prema podacima Narodne banke Srbije, najveći akcionar Agrobanke je Republika Srbija sa 20 odsto kapitala.


Public debt reaches 38.5 pct. of GDP
BELGRADE -- Serbia's public debt went up to 38.5 percent of the gross domestic product (GDP) at the end of September.

It now amounts to EUR 11.62bn, the Ministry of Finance has stated.

At the end of 2009, the country's public debt was EUR 9.85 billion, which means that it increased by EUR 1.77bn in the first nine months of this year, the ministry stated on its website.

Serbia's direct obligations amounted to about EUR 9.97bn at the end of September, of which its internal debt was EUR 4.21bn and its foreign debt was EUR 5.76bn.

The overall indirect obligations amounted to EUR 1.65bn at the end of September.

At the end of 2008, Serbia's public debt was EUR 8.78bn, which was 25.6 percent of the GDP.


2010 growth "between 1.5 and 2 pct."
BELGRADE -- Serbia's Minister of Economy Mlađan Dinkić said on Monday that the 2010 economic growth will be between 1.5 and 2 percent.

He added that the chief reasons for the somewhat slower pace are the crises in the construction, tourism and hospitality industries.

The GDP growth was at 0.6 percent in the first quarter of 2010, 2.1 percent in the second and should be between 2 and 2.5 percent in the third, said Dinkić.

According to the minister, the construction industry experienced a drop of about 10 percent, same as tourism and hospitality, while trade recorded a drop in the first third of the year, followed by a 4-5 percent increase later on.

"Industry in general is recovering well. It recorded a 4.7 percent growth over the first 8 months of 2010," Dinkić noted, adding it was a good thing that the recovery was based on export.

Foreign trade is improving, Dinkić remarked. Export is up by 20.3 percent, while import went up by 7 percent, the minister stated, adding that the trade deficit dropped by about 7 percent.

Meanwhile, Serbia's Minister of Finance Diana Dragutinović said on Monday that the budget review for 2010 is ready, and that it will be adopted by the government after the IMF delivers its opinion on whether it is in accordance with a current program between Serbia and the IMF.

The review will raise expenditure by RSD 15-17 billion, with the largest part being spent on welfare, Dragutinović told reporters during a conference on local government funding.

The budget deficit will go up from RSD 106 billion to RSD 120 billion after the review, Dragutinović stated.

The RSD 7 billion one-time financial assistance for pensioners which has been promised by the government is not a part of the review, since the funds were collected based on savings by the ministries of economy, finance and the National Investment Plan.


Subsidized cash loans to be discontinued
BELGRADE -- Serbian Minister of Economy and Regional Development Mlađan Dinkić announced that the subsidized cash loans for citizens will be abolished as of 2011.

The loans, introduced to boost domestic demand, are now nearing their end of life, while the loans for investment liquidity will remain.

The subsidized cash loans were introduced because the public sector salaries and pensions were frozen, and since their unfreezing is planned on January 1, there seems to be no need for further granting of the loans, Dinkić told news reporters in Belgrade.

He said that one half of the two percent gross domestic product (GDP) growth planned for this year would be realized owing to the subsidized loans for economy, which was also confirmed by the International Monetary Fund (IMF).

“The very moment the economic growth reaches three percent in two successive quarters, we will stop granting the subsidized loans,” Dinkić said, stressing that the loans for economy have helped maintain the employment level, open new jobs, and increase production and exports.

Dinkić said that exporters should be given better support next year, assessing that the proposal of businessmen that a guarantee fund for the support of Serbian exporters should be established was a good idea.

The minister pointed out that the problem of guarantee issuance for the exports of goods the value of which exceeds 2 mln EUR (the Export Credit and Insurance Agency of the Republic of Serbia (AOFI) finances up to 2 mln) had not been adequately resolved, and stressed that the state could establish the fund together with banks.

Answering the reporters' question on the possibility of founding a Serbian development bank, Dinkić said that such a bank would require at least 1 bln EUR to be established, which Serbia currently cannot afford, and recalled that the country's Development Fund could use the guarantee system to direct the existing potential toward economy.


Dinkić: Rebalans u dogovoru sa MMF
Beograd -- Rebalans budžeta za 2010. godinu napravljen je u skladu sa dogovorom sa MMF-om i konsolidovani budžetski deficit će biti 4,8 % BDP-a, kao što je i dogovoreno.
"Nismo apsolutno ništa promenili u odnosu na ono što smo dogovorili pre dva meseca. Budžetski rashodi su na nivou koji je dogovoren sa MMF-om, a budžetski deficit 4,8 odsto BDP-a, kao što je dogovoreno", kaže potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

Premijer Mirko Cvetković rekao je da će Vlada Srbije u okviru rebalansa budžeta raspodeliti više od 16 milijardi dinara i da je način raspodele već jednim delom dogovoren sa MMF-om.

On je kazao da će u narednih nekoliko dana biti postignut dogovor sa Fondom i da bi za nekoliko nedelja rebalans mogao biti usvojen.
Predsednik Vlade Srbije kazao je da "im je MMF već rekao da deo novca mogu da upotrebe u skladu sa svojom ekonomskom politkom".

U tom smislu, rekao je Cvetković, za siromašne će biti utrošeno između šest i sedam milijardi dinara a među većim stavkama u rebalansu biće policija i subvencije.

On je precizirao da će rebalansom biti izdvojeno više novca za opremu i plate policiji, subvencije privredi, a najverovatnije i za mleko, kao i za lokalne samouprave u Srbiji.

Cvetković je podsetio da će u rebalansu rashodi biti veći za 16 milijardi od predviđenih 106 milijardi dinara i izrazio očekivanje da će se ti rashodi možda delimično pokriti uštedama na drugim pozicijama budžeta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta