Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Američki "Bechtel" želi da gradi Koridor 11
Američki "Bechtel" zainteresovan je za izgradnju Koridora 11 u Srbiji i autoputa od Kruševca do Kraljeva, a na tim poslovima bi zaposlio lokalno stanovništvo, izjavio je predstavnik te kompanije za Evropu, Afriku i Bliski Istok Dejvid Velč.

Velč je, tokom sastanka sa ministrom za infrastrukturu Milutinom Mrkonjićem, kojem je prisustvovala i američka ambasadorka u Beogradu Meri Vorlik, rekao da bi taj posao "Bechtel" bio i poziv drugim američkim kompanijama da dođu, investiraju i rade u Srbiji.

- Vi određujete tempo izgradnje. Nećemo dovesti hiljade Amerikanaca da ovde rade, već ćemo angažovati hiljade lokalnih radnika - kazao je Velč.

I brzina i kvalitet

On je istakao da ta građevinska firma predlaže novi model izgradnje, koji garantuje i kvalitet, i brzinu u poslu, odgovara evropskim standardima i omogućava investitoru apsolutnu kontrolu u skladu sa važećim zakonima.

Mrkonjić je upoznao predstavnike "Bechtel" sa budućom trasom autoputeva za koje je ta firma zainteresovana. Prikazao im je snimak severnog dela Koridora 10 kroz Vojvodinu, a predstavio im je i mogućnosti srpske putarske operative i istakao potrebu da i naša preduzeća učestvuju u realizaciji svih velikih projekata u Srbiji.

Izgradnja počinje na proleće?

On je podsetio da se, tokom nedavnog susreta s crnogorskim ministrom za saobraćaj Andrijom Lomparom, došlo na ideju da ista firma koja bude gradila Koridor 11 u Srbiji, nastavi da gradi taj put i kroz Crnu Goru, do Bara.

Direktor razvoja u "Bechtel" Majk Miks je iskazao spremnost te firme da posao počne već od proleća 2011. godine. On je takođe rekao da bi "Bechtel" na poslovima u Srbiji zaposlio oko 90% lokalne radne snage i istakao da je siguran da bi saradnja omogućila da se čitava građevinska industrija Srbije podigne na viši nivo.


"Hemofarm Inženjering" gradi fabriku farmaceutskih i medicinskih proizvoda u Rusiji - Za kompaniju "
"Hemofarm Inženjering" projektovaće i izgraditi fabriku farmaceutskih preparata i proizvoda medicinske namene za rusku farmaceutsku i biohemijsku kompaniju "Nearmedik plus".

Potpise na ugovor o izgradnji fabrike na oko 21.000 kvadrata u industrijskoj zoni grada Obninska,u Kaluškoj oblasti stavili su generalni direktor kompanije "Nearmedik plus" Vladimir Georgijevič Nesterenko i direktor "Hemofarm Inženjeringa" u Obninsku Dragan Starović.

Stručnjaci "Hemofarm inženjeringa" imaju obavezu da urade projektno-tehničku dokumentaciju fabrike za proizvodnju čvrstih i šumećih formi lekova. Pored proizvodnih pogona usklađenih sa GMP i najnovijim naučno-tehničkim dostignućima u oblasti proizvodnje lekova, projekat obuhvata i prateće objekte u okviru fabričkog kompleksa: skladište, administrativnu zgradu, laboratorije i infrastrukturalne objekte. Primopredaja izvedenih radova ove značajne grinfild investicije obavljaće se fazno.

Baš kao "Hemofarm", tako i "Hemofarm Inženjering" uspešno posluje u Rusiji. Jedan od pokazatelja kvaliteta usluga "Hemofarm inženjeringa" je i licenca za projektovanje u Ruskoj Federaciji.

Izvor saradnje sa kompanijom "Nearmedik plus" je preko tri decenije uspešno poslovanje "Hemofarma" u Rusiji koja je i najveće izvozno tržište vršačkog koncerna sa preko 50% učešća u prodaji. Od 2006. "Hemofarm", osim dobavljača lekova za veliko rusko tržište postaje i domaći proizvođač lekova, zahvaljujući fabrici u Obninsku koja je proizvod sopstvenih tehnologija i znanja saradnika proizvodnje i "Hemofarm Inženjeringa".

"Hemofarm Inženjering" osnovan je 1994. godine s ciljem obezbeđenja kvaliteta sopstvenog razvoja i ambicijom neprestanog stručnog usavršavanja, funkcijom praćenja trendova u domenu farmaceutske industrije i težnje za stalnim unapređenjem sopstvene efikasnosti i kvaliteta pruženih usluga inženjeringa, što je podržala i Stada Grupa. Stručnim uslugama "Hemofarm Inženjeringa" pokriveni su svi segmenti savremenog farmaceutskog inženjerstva, ali i nove projektne oblasti: biotehnologija i prehrambena industrija.

"Nearmedik plus" je kompanija osnovana 1989. na temeljima Nacionalnog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju Ruske akademije medicinskih nauka. Ima preko 400 zaposlenih među kojima 15 akademika. Osnovne delatnosti kompanije su razvoj, proizvodnja,promocija i prodaja farmaceutskih proizvoda, dijagnostičikih test- sistema i laboratorijske opreme, kao i medicinske usluge kroz centralizovane dijagnostičke laboratorije i mrežu zdravstvenih centara "Niarmedik plus".


Država da odluči o Energoprojektu
Beograd -- Akcionari Energoprojekta traže od države da konačno donese odluku da li će njihova firma biti prodata kanadskoj kompaniji SNC Lavalin.
Akcionari podsećaju da je već više od pola godine prošlo od objave namere ove kompanije da postane partner poznatom srpskom gradjevinskom preduzeću, ali da se država, koja u njemu ima značajan vlasnički udeo, još nije opredelila u vezi sa tim.

"Država ništa ne čini da nagoveštaj saradnje još od pre pola godine nastavi kroz dalje dogovore. Zar Srbija sa velikom nadom ne iščekuje što veće uključenje inostranih partnera i investicija u onemoćalu privredu i time veću proizvodnju i zaposlenost radnih kapaciteta", navodi se u saopštenju Udruženja akcionara Energroprojekta koje su potpisali njegovi članovi Ivan Petrović i Jovan Korolija.

Udruženje podseća da se govorilo o prodaji 33,6 odsto udela države Srbije. Državni paket čini 3,3 miliona akcija koje vrede više od 30 miliona evra, prema poslednjim podacima sa Beogradske berze.

Oni su naveli da su predstavnici kanadske kompanije već razgovarali sa najvišim državnim zvaničnicima - premijerom Mirkom Cvetkovićem, ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Mlađanom Dinkićem i ministarkom finansija Dijanom Dragutinović.
Akcionari ukazuju i da bi dolazak strateškog partnera "sa velikim finansijskim potencijalom, brojnim tržištima, izuzetnim referencama, efikasnom organizacijom i upravljanjem" doneo i prohodnost "do prvoklasnih bankarskih garancija".

Godišnji prihodi Lavalina procenjuju se na oko sedam milijardi dinara i potencijali razvoja srpskog građevinskog giganta su ogromni, uz prisustvo te kompanije na domaćem tržištu, podseća se u saopštenju.

Akcionari su izrazili bojazan da bi "svaka nedoumica i odugovlačenje nadležnih Ministarstava u donošenju odluke verovatno odveli kanadsku kompaniju daleko od nas" i upitali se da li se iza odugovlačenja krije neka druga namera.

"Da li je možda reč o tajkunima koji se kriju iza srpske privatizacije a SNC Lavalin je samo igračka u već režiranoj prestavi", pitaju se akcionari.

Oni navode da su „Kanađani i dalje zainteresovani za kupovinu paketa akcija Energoprojekta ali postaju u najmanju ruku zbunjeni zbog sporosti i neodlučnosti države za nastavak pregovora".


EBRD considers investing 100 million euros in Lafarge holding
The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) is considering providing an equity investment of up to €100 million to Lafarge Aggregates, the creditor announced.

Lafarge Aggregates Eastern Europe is a regional holding vehicle to be created by Lafarge SA to hold the existing quarry and distribution operations in Ukraine and pursue further developments in Ukraine, Russia, Serbia, Belarus and other selected EBRD countries of operations.

Total cost of the project of the Lafarge regional holding is €300 million, and the EBRD will make the decision on the investment totaling €100 million in mid-December.

This dedicated vehicle co-owned solely by the EBRD and majority owner Lafarge SA will be acquiring other operating aggregate quarries and concrete operations as well as developing new greenfield aggregate and concrete operations.

In Serbia, Lafarge group is the owner of Beocin Cement Factory (BCF) since 2002. Lafarge BCF is the leader in the cement production in Serbia with the production capacity of over 1.2 million tons.

Lafarge is the world's leading manufacturer of building materials and it operates in 78 countries. The company's last year's sales revenue amounted to €15.9 billion.


Komercijalnoj 100 mil.€ od Telekoma
Beograd -- Deo para od prodaje Telekoma Srbije trebalo bi iskoristiti za dokapitalizaciju Komercijalne banke, kaže ministar ekonomije Mlađan Dinkić.
"Jedan deo novca od prodaje Telekoma, oko 100 miliona evra, treba iskoristiti za dokapitalizaciju Komercijalne banke. U suprotnom, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) bi u septembru 2012. mogla postati većinski vlasnik Komercijalne banke", rekao je Dinkić i dodao da u vladi oko toga postoji saglasnost.

Početkom ove godine, kapital Komercijalne banke povećan je za 120 miliona evra, a u dokapitalizaciji su učestvovali EBRD s 50 miliona evra, Međunarodna finansijska korporacija s 40 miliona, Nemački investicioni fond s 20 miliona i švedski fond za investicije u zemlje u razvoju "Swed Fund" s 10 miliona evra.
Te četiri finansijske institucije postale su vlasnici 479.819 preferencijalnih akcija Komercijalne banke bez prava glasa, s tim što im ugovor s držzavom Srbijom omogućava da već 1. januara 2013. te akcije mogu da pretvore u obične akcije s pravom glasa.

U tom slučaju država bi prestala da bude pojedinačno najveći akcionar, koji sad u Komercijalnoj banci ima 42,59 odsto akcija, dok je EBRD svojih 25 odsto upravljačkih, odnosno običnih akcija s pravom glasa, stekao dokapitalizacijom iz 2006. godine.

Predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke Ivica Smolić je rekao da država ima pravo da u roku od tri godine, odnosno do kraja 2012, uplati svoj deo novca i tako zadrži procentualni udeo u vlasništvu te banke.

"Ima najava da će država iskoristiti mogućnost iz ugovora o dokapitalizaciji i da će pre nego što istekne rok uplatiti oko 10 milijardi dinara i tako zadržati svoj udeo u kapitalu Komercijalne banke", naveo je Smolić.

On je dodao da je samo pitanje da li će pare za tu dokapitalizaciju biti predviđene u budžetu za 2011. ili 2012. godinu. "Siguran sam da država neće propustiti takvu šansu", rekao je Smolić.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta